Najveće plinsko polje u Europi u Groningenu, Nizozemska, zatvara se zbog straha od potresa

Nafta i gas
28 komentara

Još jedna elektrana za proizvodnju energije digla je prašinu nakon što su vlasti, u ovom slučaju u Nizozemskoj, odlučile da nastavak bušenja za plin stvara preveliki seizmički rizik u cijeloj regiji.

Plinsko polje Groningen službeno je zatvoreno, nakon što su u listopadu prošle godine uvedene promjene kako bi se smanjio njegov kapacitet bušenja. Plinsko polje Groningen više neće proizvoditi plin jer vlasti kažu da bi to moglo uzrokovati potrese.

Tijekom godina, tisuće struktura u blizini Groningena oštećeno je zbog seizmičkih podrhtavanja, slično onima koji se sada rutinski događaju u Oklahomi i teksaškom području zbog hidrauličkog frakturiranja, također poznatog kao fracking.

11 naftnih bušotina u Groningenu ostat će otvoreno samo u slučaju da Nizozemska doživi jaku zimu ili neku drugu olakotnu okolnost, odnosno rat u Ukrajini, koji zahtijeva hitnu proizvodnju energije.

Lokalni dužnosnici ljuti su zbog zatvaranja naftnog polja u Groningenu – radi li se STVARNO o zaustavljanju potresa?

Neposredno prije zatvaranja naftnog polja Groningen, nizozemski senat odobrio je novi zakon o njegovom zauvijek zatvorenom u nadi da više nikada neće biti potresa u regiji.

Plan je zapravo bio zatvoriti naftno polje prije nekoliko tjedana, ali je glasovanje odgođeno nakon što je izražena zabrinutost oko dugoročne održivosti nizozemskih kapaciteta za proizvodnju energije.

Činilo bi se krajnje glupo u ovakvom trenutku da Nizozemska prestane proizvoditi vlastitu zemaljsku energiju, posebno s obzirom da je inflacija energije još uvijek u porastu u mnogim područjima Europe.

Nisu svi zadovoljni ovom odlukom, uključujući dužnosnike lokalne vlade u sjevernoj pokrajini koji kažu da će nizozemsko gospodarstvo u velikoj mjeri trpjeti zbog zatvaranja.

Izvorno otvoreno 1963. godine, naftno polje Groningen najveće je u Europi. Desetljećima je davao veliki doprinos nizozemskom gospodarstvu, proizvodeći više od 50 milijardi kubičnih metara plina na svom vrhuncu prije desetak godina.

Međutim, od 1986. zabilježeno je više od 1600 potresa u i oko plinskog polja. Otprilike 85 000 zgrada oštećeno je ovim potresima, iako nema jamstva da će potresi prestati samo zato što se nafta više ne buši.

Naftna industrija, uključujući Shell i Exxon, pokreće arbitražu putem sudskog sustava kako bi utvrdila duguje li se kompenzacija za ovo iznenadno gašenje.

Otkako je naftno polje Groningen prvi put otvoreno, Nizozemska je od njega profitirala u iznosu od 385 milijardi dolara. Njegovo zatvaranje znači puno manji bruto domaći proizvod (BDP) za zapadnoeuropsku naciju.

Prije ruske invazije na Ukrajinu, kada su naftna polja još bila u potpunosti operativna, Nizozemska je još uvijek morala uvoziti oko 25 posto svog plina iz Rusije. Danas je ta brojka pala na manje od devet posto.

Zajedno sa zatvaranjem naftnog polja Groningen, nizozemska opskrba energijom sada je na užasno niskoj razini.

“Ovo ima za cilj samo osakatiti Europu prekidom opskrbe gorivom”, napisao je jedan komentator o tome kako je zatvaranje golema prijevara. “Potresi i klima nemaju nikakve veze s tim.”

“EU propada”, napisao je drugi. “Ako se družiš s gadovima ubojicama, lopovima i dopuštaš im da te sabotiraju, a ne poduzimaš ništa po tom pitanju, nećeš uspjeti – tko bi znao?”

Moćnici koriste sve izgovore pod suncem da zatvore proizvodnju pouzdanih, izdašnih i pristupačnih zemaljskih goriva poput prirodnog plina i nafte.

EnergijaNizozemskaPlinplinsko polje
Pretplatiti se
Obavijesti o
28 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
tihobl
14 dana prije

Koga vi farbate?
Kad su se naftasi brinuli zbog zemljotresa?

Polje se zatvara jer je iscrpljeno. Ostalo je jos malo plina cije je vadjenje skupo.

Zmaj Mrdo Špajzilović
14 dana prije

kurca vi ne kužite, sudeći po komentarima koji ste naveli u tekstu… Bušenje izaziva duboke promjene unutar strukture zemlje, što se kasnije odražava na čovjeka, kroz potrese itd. Probušite si rupu na vlastitom tijelu pa svaki dan kopajte po njoj, ako želite saznati kako to planeta doživljava…

Max
14 dana prije

To je i nas upropastilo.

Ico
13 dana prije

EUropljani su se odrekli jeftinog plina iz Rusije. EUropljani, ako nemate love, a nemate za ukapljene “molekule slobode” iz USA, smrznite se, crknite!

Ico
13 dana prije

tihobi je u pravu, plinsko polje ( nalazište) se zatvara jer je pao tlak, nema više plina.

Ico
13 dana prije

EUropljani, poljubiti Putina u guzicu, ako hoćete da Vam se Putin smiluje, pa da vam dade plin, a da se ne smrznute

13 dana prije

Evropa ostala bez Severnog toka, sada i bez ovog izvora ali… sve je to slučajno. Očekujemo nastavak slučajnosti.

Darko
13 dana prije

Sad bi mogli iskoristriti prdež krava i to puštati u plinovode, jeba ih pas ludi..

Lucija, prva
13 dana prije

Stara vijest. Još u koroni se pisalo o tome.

Ima plina.
Ima i potresa. Sjetite se kakvo je tlo u Nizozemskoj.

Međutim, trebalo bi biti moguće preseliti okolno stanovništvo.

Pero
13 dana prije

Nema više jeftinog ruskog plina da pune to nalazište pa ga poslije skuplje preprodaju.

Ico
13 dana prije

Bušenje naftnih i plinskih bušotina ne može izazvati nikakve tektonske poremećaje.

Lanculica
12 dana prije

Potpuno je opravdan strah od potresa. Nafta i plin u unutrašnjosti zemlje nalazi se u šupljinama pod tlakom koji podržava unutarnje strukture od urušavanja. Ispumpavanjem nafte i plina taj tlak pada, unutarnje strukture su rahle i dolazi do slijeganja i urušavanja, na većim područjima dolazi do večeg tektonskog pomjeranja slojeva i potresa.
Opasno je i upumpavanje plina u podzemlje jer se tim izmjeničnim rastom i padom tlaka u unutrašnjim šupljinama ubrzava urušavanje i pomijeranje unutarnjih slojeva.

Dražen
11 dana prije

Opet igra velikih igrača da bi opravdali inflaciju i poskupljenja energije hrane i svega ostalog..Uobičajena spekulativna igra KABALE…

© 2023 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI