fbpx

Putinova stara „zlatna klopka“ i aktualni udar na cijene nafte

Donald Trump - Pad burze
77 komentara
11,298

Jutros smo objavili kraću analizu o tome zašto je Rusija namjerno oborila cijene nafte, ali to nije prvi put da su Vladimir Putin i njegov tim bacili u očaj burze i burzovne špekulante. Naravno, bit će raznih „ekonomista“ i „analitičara“ koji će ovo tumačiti na ovaj il onaj način, uglavnom u kontekstu „gospodarskog i financijskog kolapsa Rusije“, ali je  ova najnoviji potez dokaz da Moskva pažljivo procjenjuje situaciju i udara kada najviše boli.

Cijene nafte su pale, ali je zlato poskupjelo, a poznao je da Rusija ima ogromne prijavljene zlatne rezerve i da na međunarodnim burzama trguj plemenitim i rijetkim metalima, a svi su protekli dan poskupjeli, ne samo zlato.

Zemlje kartela OPEC gube 500 milijuna dolara dnevno, što znači da će zaljevske monarhije imati manje novca za svoje „inozemne avanture“.

Usred globalne panike, Banka Rusije počinje s prodajom valute, a ruska rublja i dionice su jeftinije zbog panike na naftnom tržištu. Ali sve je to uzeto u obzir kada je ministar energije Rusije, Aleksandar Novak, dobio zadaću da u Beču u petak ne potpiše produljenje ugovora o ograničenju proizvodnje i izvoza.

Banka Rusije je odluku donijela uzimajući u obzir cijenu nafte. Središnja banka će prodati valutu prije početka redovite prodaje deviza iz sredstava Fonda nacionalnog bogatstva, „teškog“ oko 125 milijardi dolara. Naravno, Banka Rusije nastavlja pratiti stanje na ruskom i svjetskom financijskom tržištu i, ako bude potrebno, promijenit će volumen operacija pružanja i povlačenja likvidnosti iz financijskog sustava. U međuvremenu, euro je bio premašio 85 rubalja, da bi pao na tečaj  81,95 rubalja za jedan euro, a dolar je skočio na više 74 rublje, da b, nakon intervencije Banke Rusije, pao na  72,02 rublje.

Zlato je poskupjelo

Sada je sva pažnja usmjerena na ono što će se dogoditi sljedeće s valutama i indeksima. Azijska tržišta, koja su već u „crvenom“ zbog epidemija koronavirusa, reagirala su novim snažnim padom nakon neuspjeha pregovora o OPEC+.

Do kraja trgovine je japanski Nikkei indeks pao za više od 5 posto. Prvi put od siječnja prošle godine probio je psihološki barijeru od 20 tisuća bodova. TOPIX, popravljajući cijene dionica u elitnom prvom dijelu burze, pao je za više od 5,6 posto. Prodaja japanskog papira gurnula je jen da ojača u odnosu na dolar. Sve ovo su stvari zbog kojih u Washingtonu kipe od bijesa.

“Jačanje jena je znak da su ulagači uznemireni i žele pronaći više ili manje sigurno sredstvo. Ovo je trenutno jen. Takav oprez ulagača izazvao je kolaps brzi”, rekao je tržišni analitičar Jackson Wong.

Ali jačanje japanskog jena neprofitabilno je za velike kompanije i korporacije koje se fokusiraju na strana tržišta. U utorak će premijer Shinzo Abe detaljno razgovarati o novim hitnim mjerama.

Panika među japanskim investitorima u mnogim je aspektima izazvala povijesni kolaps australskog tržišta, koje je za indeks S&P / ASX 200 i australski dolar zabilježilo najgori pad od krize 2008. godine. U jednom je trenutku australska valuta izgubila 5 posto u 20 minuta.

“Čini se da su japanski prodavači australskih dionica također prodavali i australske dolare. U to smo sigurni, budući da je istodobno američki dolar slabio. Za nas je vrlo neobično promatrati i pad američkog dolara i pad australskog dolara u odnosu na američki. Protok investicija sada je protiv nas”, rekao je Michael McCarthy, glavni strateg u tvrtki CMC Markets.

Južnokorejski KOSPI, koji je prošli tjedan pokazao trend rasta, ponovno je u ponedjeljak bio u „crvenom“ i minusu 3,8 posto, što je minimum od kolovoza 2019. godine.

Padaju sve azijske burze, od Hong Konga do Tajvana, od Singapura do Tajlanda i Vijetnama.

“Sve će ovisiti o statistici. Vjerojatno će sljedeći tjedan biti jasno što se događa s kineskom ekonomijom i tada ćemo moći vidjeti aktivnije kretanje. Ali mislim da će nakon takvog pada cijena nafte porasti”, kaže direktor analitičkog odjela regionalne grupe tvrtki Valery Vaysberg,

Do sada su i kineski indeksi u padu, iako se na globalnoj razini ovaj ponedjeljak za Kinu čak može nazvati dobrim. Epidemija koronavirusa u zemlji opada, a investitori očekuju da će Kina prva izaći iz epidemije. Indeksi Shanghai Composite i Shenzhen Component 9. ožujka izgubili su manje od tri posto.

Ali je u Europi situacija obrnuta. Epidemija koronavirusa je na vrhuncu i kolaps sporazuma OPEC+ samo su potaknuli pad indeksa. Zbog toga se u Italiji očekuje antirekord na europskim burzama. Indeks burzi je u Italiji pao više od 9 posto. Londonski indeks burzi izgubio je 8,8 posto, neposredno nakon otvaranja trgovanja.

Urušava se industrija škriljca

Ali pad cijena nafte je najsnažnije udario američke burze i američke proizvođače nafte iz škriljca. U Americi energetske kompanije čine više od 11 posto tržišta obveznica s visokim prinosom.

“Ako ova situacija s niskom cijenom nafte potraje, tada će cijeli sektor škriljca pretrpjeti ogromne gubitke. Trgovci su se već pokušali riješiti tih dionica. Ako išta bude raslo, to je IT sektor i rafiniranje nafte”, rekao je vodeći analitičar ruskog Nacionalnog energetskog fonda Igor Juškov.

Kao što smo izvijestili u prethodnom članku, jučer je na američkoj burzi otvoreno trgovanje s padom glavnih kotacija. U prvim minutama nakon otvaranja američki Dow Jones Industrial Average izgubio je 6,9 ​​posto. S&P 500 indeks 6,7 posto, a indeks elektroničke razmjene Nasdaq preko 7 posto.

Ulagači napuštaju valute i ulažu u najpouzdaniju imovinu. Cijena zlata uslijed slabljenja nafte porasla je i čak dosegla maksimum u posljednjih 8 godina i iznosi 1700 dolara po unci.

Drugi Putinov ekonomski udar na SAD i Zapad

Moramo podsjetiti čitatelje da ovo nije prva operacija na burzama Vladimira Putina i njegovog tima, jer je nešto slično, ali u manjoj mjeri, napravio u prosincu 2014. Tada nitko nije vjerovao da zapadne sankcije protiv Rusije neće funkcionirati, bez obzira popustio Vladimir Putin u Ukrajini ili ne. Prije svega, tada su u Moskvi bili svjesni da sve da Rusija vrati Krim i obustavi čak i humanitarnu pomoć Donbasu, Washington nikada neće oprostiti ruskom vodstvu uvredu koju je pretrpio prvo sa Snowdenom, potom sa Sirijom, ali u prvom redu na Krimu, gdje je Rusija postupila po vlastitoj volji, ne konsultirajući se prethodno sa Zapadom, što je bila uobičajena praksa.

FED je tada odlučio ojačati dolar, što je zajedno s učincima sankcija imalo negativni efekt na rusku valutu. Potom treba uzeti u obzir i pritisak Washingtona na snižavanje cijena nafte, kada je Obamina uprava, a ne Saudijska Arabija, koja je bila samo pijun u igri, željela barel po 50 dolara, što je za SAD bila profitabilna cijena, ali je za Rusiju značila nagli pad priliva sredstava zbog još uvijek nediversificiranog gospodarstva. Takva cijena je trebala biti veliki udar na ruski proračun, ali je pogodila Saudijsku Arabiju i Venezuelu, čiji socijalni programi ovise o prodaji nafte.

Što se tiče same Rusije, analitičar Dmitrij Kaliničenko je napisao analizu „Putinova zlatna klopka“, kojom je pojasnio neke detalje u toj igri iscrpljivanja između Rusije i Amerike, o čemu zapadni mediji nisu napisali niti jedan jedini redak, kao što je slučaj sada i naslovima koji se svode na predviđanje „propasti Rusije i naftne industrije“, iako je upravo Rosneft insistirao na aktualnom obaranju cijena crnog zlata.

Velika Putinova zlatna klopka iz 2014.

Optužbe Zapada na račun Putina se tradicionalno oslanjaju na činjenicu da je radio za KGB, što znači da je „okrutan“ i „nemoralan“. Putin je kriv za sve, ali ga nitko nikada nije mogao optužiti za nedostatak inteligencije. Sve optužbe protiv tog čovjeka ne dovode u pitanje činjenicu da istodobno posjeduje vještinu analitičkog razmišljanja i umijeće kako brzo poduzeti jasne i uravnotežene političke i ekonomske odluke. Zapadni mediji često tu sposobnost uspoređuju s vještinom nekog velikog učitelja koji sudjeluje u simultanoj šahovskoj partiji protiv nekoliko jakih igrača istovremeno.

Nedavna ekonomska kretanja na Zapadu općenito upućuju da je zapadna medijska procjena Putina savršena. Unatoč brojnim izvješćima o gospodarskim uspjesima u stilu kakvim izvještavaju Fox News i CNN, zapadne ekonomije, na čelu sa Sjedinjenim Džavama, kao da po drugi put padaju u Putinovu zamku, čije su obrise na Zapadu rijetki  primijetili, kako 2014. tako i danas.

Koliko god Zapad pokušavao izaći iz ove zamke, ne polazi mu za rukom. Što je istina o situaciji na Zapadu i Sjedinjenim Američkim Državama? I zašto zapadni mediji i glavni zapadni ekonomisti šute, kao da je riječ o dobro čuvanoj vojnoj tajni?

Mnogi pokušavaju shvatiti suštinu aktualnih ekonomskih zbivanja u kontekstu ekonomije, ostavljajući na stranu moral, etiku i geopolitiku. Nakon što su shvatili da su izgubili u Ukrajini, Washington i saveznici su htjeli uništiti rusku ekonomiju spuštanjem cijene nafte i plina, kao glavnih izvoznih prihoda u proračunu Rusije, ali su zaboravili gomilanje ruskih zlatnih rezervi.

Valja napomenuti da je najveći neuspjeh Zapada u Ukrajini nije bio vojni ili politički, nego Putinovo odbijanje da financira zapadne planove u zapadnoj Ukrajini, jer bi time izravno potkopao Rusku Federaciju. To je plan Zapada učinilo neostvarivim, barem u bliskoj budućnosti.

Kao što smo objasnili jutros, zadnji put je američki predsjednik Reagan odlukom da obori cijene nafte imao „uspjeha“ i to je samo dijelom bio razlog raspada Sovjetskog Saveza. No, povijest se ne ponavlja vječno. Ovaj put su stvari drugačije, ali ovog puta na Zapadu. Putinov odgovor je 2014. nekima izgledao kao šah i judo, kada se koristi snaga neprijatelja protiv njega samog i to uz minimalno trošenje vlastite snage i resursa. Međutim, sada su ulozi puno veći i ono što se dogodilo prije šest godina izgleda kao „zagrijavanje“ za konačni obračun.

Prava Putinova politika nije javna, što rijetki razumiju. Dakle, Putinova politika se uglavnom ne fokusira na učinak, nego na učinkovitost. Vrlo malo ljudi razumije ono što Putin danas misli. I gotovo nitko ne razumije ono što će učiniti u budućnosti. Bez obzira koliko to čudno zvučalo, ali Putin je još 2014. odlučio da će prodavati rusku naftu i plin samo za zlato. Međutim, on to nije vikao s krovova.

Naravno, još uvijek je prihvaćao i prihvaća dolar kao sredstvo plaćanja, ali odmah mijenja sve dolare od prodaje nafte i plina opet za zlato. Da bi to razumjeli, dovoljno  je promatrati dinamiku rasta zlatnih rezervi Rusije i usporediti ih s deviznim prihodima Ruske Federacije od prodaje nafte i plina u istom razdoblju. Osim toga, Rusija već godinama kupuje najveće količine zlata ikada i dosegla je rekordne razine.

US Geological Survey je prije desetak godina upozoravao „kako Europa ne može preživjeti bez ruskih energenata“. Prevedeno s engleskog na bilo koji drugi jezik, to znači: “Svijet neće preživjeti ako nestane ruske nafte i plina.“

Dakle, zapadni svijet, koji se temelji na hegemoniji petrodolara, u katastrofalnom je stanju i ne može preživjeti bez nafte i plina iz Rusije. Međutim, Rusija je spremna za prodaju nafte i plina Zapadu samo u zamjenu za zlato. Prekretnica Putinove igre je mehanizam prodaje ruskih energenata Zapadu samo sa zlato, neovisno o činjenici pristaje li Zapad platiti ili ne rusku naftu i plin sa svojim jeftinim zlatom na svjetskom tržištu. Zašto je Rusija, uz stalan protok dolara od prodaje nafte i plina, pod svaku cijenu taj novac željela pretvoriti u zlato, pritisnuta sa svih strana od strane Zapada?

Cijenu zlata su FED i EFS studiozno nekoliko puta umjetno spuštali prema kupovnoj moći dolara i umjetno napuhavali manipulacijama na tržištu. Zanimljiva činjenica je da snižavanje cijene zlata vodi posebni odjel američke administracije, Fond za stabilizaciju tečaja (ESF), čija je uloga stabilizirati dolar u Sjedinjenim Državama.

U financijskom svijetu je općeprihvaćena činjenica da je zlato u stvari antidolar.

  1. Godine 1971. američki predsjednik Richard Nixon zatvra “zlatni prozor” i obustavlja slobodnu trgovinu između dolara i zlata, što je u Americi bilo zajamčeno odredbom  iz 1944. u Bretton Woodsu.
  2. Godine 2014. ruski predsjednik Vladimir Putin ponovno otvara „zlatni prozor”, ne pitajući dopuštenje iz Washingtona.

Nakon početka krize u Ukrajini je Zapad trošio veći dio svojih napora i sredstava da snizi cijene zlata i nafte, ali se sada vidjelo da je Rusija akter koji formira cijene i nafte i zlata.

Srećom, u Washigntonu su 2014. pogriješili, jer su s jedne strane narušili ekonomsku stvarnost koja postoji samo kako bi koristila američkom dolaru, ali su s druge strane željeli uništiti ekonomiju Rusije, koja odbija igrati ulogu poslušnog vazala Zapada.

Resursi poput zlata i nafte proporcionalno su oslabili i pretjerano podcijenjeni u odnosu na američki dolar. Zbog velikog pritiska, Putin je odlučio prodavati ruske energetske resurse u zamjenu za umjetno napuhane dolare, da bi onda s tim istim dolarima kupovao zlato, umjetno podcijenjeno u odnosu na američki dolar od strane Washingtona i njegovih saveznika.

Tu je još jedan zanimljiv element u Putinovoj igri, a  to je ruski uran. Svaka šesta elektrana u Americi ovisi o ruskom uranu. Rusija prodaje Americi uran za dolare. Dakle, Zapad za naftu, plin i uran Rusiju opskrblje jakim dolarom, čija je kupovna moć umjetno napuhana sniženjem cijene nafte i zlata, opet u izvedbi onih koji žele uništiti rusku ekonomiju.

Ali sada imamo paradoks da Putin obara cijenu nafte, što dovodi dio ratsa cijena zlata, a ne SAD. Ali je već tada bilo jasno da Moskva treba začarani krugu u kojem dobiva umjetno ojačan dolar, kojim kupuje umjetno sniženo zlato, sve do trenutka kada Moskva bude mogli diktirati vrijednost jednog i drugog.

Upravo to je bio ključ svih transakcija u vrijeme općeg napada na Rusiju 2014., ali je Putin na kraju koristio dolare od prodaje energenata da bi fizički povukao zlato sa Zapada. To je uistinu genijalna ekonomska kombinacija koja je Zapad dovela u situaciju da kao zmija agresivno grize vlastiti rep.

Ideja ove ekonomske zlatne klopke možda i nije bila Putinova i pripisuju je njegovom savjetniku za ekonomske poslove, dr. Sergeju Glazjevu. Ali zašto bi birokrat Glazjev, zajedno s mnogim ruskim poduzetnicima, bio uvršten u popis sankcioniranih osoba od strane  Washingtona? Vjerojatno zbog toga.

Ideju ekonomista Glazjeva je Putin uspješno provodio uz veliku podršku kineskog kolege Xi Jinpinga.

Posebno važna izjava u ovom kontekstu je bila izjava u studenom 2014. prve dopredsjednice Središnje banke Rusije, Ksenije Judajeve, koja je naglasila da Središnja banka Rusije može koristiti zlato iz svojih rezervi za plaćanje uvoza, ako bude bilo potrebno.

Očito je da je, obzirom na zapadne sankcije, ova izjava namijenjen parnerskim zemljama, prije svega Kini.

Za Kinu je plaćanje u zlatu vrlo povoljno. Naime, Kina je tada najavila da će prestati povećavati rezerve zlata i deviza denominiranih u američkim dolarima. Obzirom na trgovinski deficit između Sjedinjenih Država i Kine, koji je doveo do trgovinskog rata, ova izjava prevedena jezikom financija govori: “Kina više ne prodaje svoje proizvode za dolare”.

Svjetski mediji su odlučili ne istaknuti taj povijesni monetarni zaokret i za nikoga nije bio problem što Kina doslovno odbija prodati svoje proizvode za američke dolare. Kina, naravno, i dalje prihvaća dolar kao način predujma za njihove proizvode. Ali čim se obavi transakcija, Kina se odmah rješava američkih dolara i mijenja ih u nešto drugo. U suprotnom, izjava monetarnih vlasti u Kini ne bi imala nikakvog smisla.

Drugim riječima, Kina je već tada odlučila da više neće kupovati američke trezorske obveznice s dolarima dobivenim u međunarodnoj trgovini, kao što je do sada činila. Omjer američkog duga u kineskim rezervama je ogroman, ali se više ne povećava.

I tako je prisilna izolacija Rusije i Kine dovela do velikog uspjeha Moskve i Pekinga. Rusija kupuje robu izravno iz Kine sa zlatom po trenutnoj cijeni. Isto tako Kina kupuje ruske energetske resurse sa zlatom po istoj cijeni, ili za nacionalne valute, koje se opet mogu promijneniti za zlato na burzi u Šangaju. U ovom festivalu rusko-kineskih odnosa ima mjesta za sve. I za kineske proizvode, ruske energetske resurse i za zlato kao obostrano sredstvo plaćanja.

Samo što tu nema mjesta dolaru, što ne čudi, jer američki dolar nije proizvod Kine, niti je ruski energetski resurs. To je samo financijski instrument privremene likvidacije. Beskoristan posrednik.

U svakoj ozbiljnoj trgovini je uobičajeno isključiti nepotrebne posrednike iz interakcije dviju neovisnih poslovnih partnera. Valja napomenuti da je globalno tržište fizičkog zlata vrlo malo u odnosu na globalno naftno tržište. Većina svjetskog tržišta fizičkog zlata je mikroskopsko u odnosu na ukupno svjetsko tržište nafte, plina, urana, rijetkih metala i drugih roba.

Pojam “fizičko zlato” je skovan jer su se za njega počeli mijenjati fizički energetski resursi, a ne „papir“. Rusija povlači zlato sa Zapada, ali samo u prirodnom obliku, a ne kao papir. Čak i Kina uzima fizičko zlato u zamjenu za stvarne proizvode koje izvozi na Zapad.

Zapad se nadao da će Rusija i Kina prihvatiti kao platežno sredstvo za svoje robe i energetske resurse takozvano  “papirnato zlato”, potvrde o posjedovanju fizičkih plemenitih metala raznih vrsta, ali do toga nije došlo.

Rusija i Kina, kada je u pitanju zlato, žele dragocjeni metal kao sredstvo konačne isplate. Za usporedbu, promet na papirnatom tržištu zlata se procijenjivao na 360 milijardi dolara mjesečno. No, s prijelazom na stvarno, fizičko zlato, promet je pao na samo 280 milijuna dolara mjesečno. To znači da je omjer između trgovinskog „papirnatog zlata“ u odnosu na stvarno fizičko zlato iznosio oko 1000 : 1.

Putin je pokrenuo odbrojavanje čiji će kraj ujedno označiti kraj hegemonije petrodolara, a odluka da snizi cijenu nafte je znk da želi ubrzati taj proces.

Dakle, Putin je stavio Zapad u pat poziciju, bez pozitivnih gospodarskih izgleda. Zapad može uložiti ogromne napore i sredstava da umjetno poveća kupovnu moć dolara, ali problem na Zapadu je što je količina fizičkog zlata u njegovom posjedu ograničena. Ovu ekonomsku kombinaciju je Putin briljantno odigrao. Fizičko zlato ubrzano završava u Rusiji, Kini, Kazahstanu, Indiji i drugim zemljama koje ne slušaju diktat Washingtona. U trenutnoj stopi smanjenja rezervi zlatnih poluga Zapad jednostavno nema vremena da napraviti bilo što protiv Putina i Rusije.

U šahu, situacija u koju je Putin stavio Zapad se naziva “mračno doba”. Zapadni svijet se nikad nije suočio sa sličnim događajima i ekonomskim fenomenom.

SSSR je brzo prodao svoje zlato u vrijeme pada cijena nafte, dok Rusija čini suprotno i ubrzano kupuje zlato u istim okolnostima. Na taj način je Rusija prijetnja globalnoj dominaciji modela američkog petrodolara.

Osnovni princip modela petrodolara omogućuje zapadnim zemljama predvođene Sjedinjenim Državama žive na račun rada i sredstava drugih zemalja i naroda, a sve zahvaljujući ulozi dolara koji dominira u globalnom monetarnom sustavu.

Uloga američkog dolara u globalnom monetarnom sustavu je da bude krajnje sredstvo plaćanja. To znači da je američka valuta na globalnoj razini krajnje dobro akumulacije i da nema smisla mijenjati ga za druga dobra.

Zemlje na čelu s Rusijom i Kinom zapravo mijenjaju ulogu i status dolara u globalnom monetarnom sustavu. Konačno sredstvo plaćanja i akumulacije imovine, američka nacionalna valuta, zajedničkim akcijama Moskve i Pekinga se pretvara u puko sredstvo predujma u razmjeni s drugom konačnom financijskom imovinom – zlatom. Dakle, američki dolar doista gubi svoju ulogu kao krajnje sredstvo plaćanja i akumulacije imovine, čime gubi obje uloge, a na scenu stupa depolitizirano i denacionalizirano aktivno monetarno zlato.

Zapad tradicionalno koristi dvije metode kako bi uklonio prijetnju svjetskoj hegemoniji petrodolara i tako očuvao vlastite privilegije. Jedna od tih metoda je Obojena revolucija, a druga, ako prva ne uspije, su vojne kampanje.

Međutim, obje ove metode su u slučaju Rusije nemoguće ili neprihvatljive. Kao prvo, ogroman broj stanovnika Rusije, za razliku od ljudi u mnogim drugim zemljama, ne želi trgovati svojom slobodom i budućnosti svoje djece u zamjenu za nekoliko zapadnih kobasica. To je vidljivo iz rekordne popularnosti Putina i anketa koje redovito objavljuju i glavne zapadne agencije.

Osobna prijateljstva kojeg štićenik Washingtona Aleksej navalni ima s američkim političarima je loše i za njega i za Washington. Nakon objavljivanja te nesporne činjenice, 98% ruske populacije Navalnog vidi isključivo kao izdajicu ruskih nacionalnih interesa. Stoga zapadni stratezi, koji još nisu poludjeli, ne mogu ni sanjati o bilo kakvoj Obojenoj revoluciji u Rusiji.

Druga tradicionalna metoda su zapadne vojne agresije, ali Rusija sigurno nije bivša Jugoslavija, Irak ili Libija. U svakoj vojnoj operaciji čak i protiv nenuklearne Rusije na ruskom teritoriju, Zapad na čelu s Sjedinjenim Državama bi bio osuđen na poraz. Generali u Pentagonu koji vode NATO snage su svjesni toga. Bilo bi jednako beznadno pokrenuti i nuklearni rat protiv Rusije konceptom takozvanog “preventivnog nuklearnog udara“.

NATO tehnički ne može nanijeti udarac koji bi u potpunosti razoružao ruski nuklearni potencijal u svim njegovim aspektima, a masovna odmazda na nuklearni udar protiv neprijatelja ili skupine neprijatelja bi bila neizbježna. Međutim, takav rat bi imao posljedice da bi živi naprosto zavidjeli mrtvima.

Dakle, nuklearni rat protiv zemlje poput Rusije nije rješenje za problem predstojeće propasti petrodolara. U najboljem slučaju, to će biti konačni kraj povijesti. U najgorem slučaju, nastupit će nuklearna zima i kraj života na planeti, a preživjet će samo bakterije koje će mutirati zbog zračenja.

Ekonomska struktura Zapada može vidjeti i shvatiti bit situacije. Glavni zapadni ekonomisti su sigurno svjesni ozbiljnosti i očaja situacije u koju je Zapad svojevoljno upao. Jednostavno je upao u Putinovu klopku iz 2014. i smrtonosti stisak Moskve je sada pojačan.

Uostalom, institucije Bretton Woodsa znaju zlatno pravilo: “Tko posjeduje zlato određuje pravila”, ali na Zapadu o tome šute. Tihi su zato što nitko ne zna kako izaći iz ove situacije. Ako se javnosti objasne detalji nadolazeće ekonomske katastrofe, svi će početi postavljati pitanja: „Kako Zapad kupuje naftu i plin iz Rusije u zamjenu za fizičko zlato? Što će se dogoditi s petrodolarom u Sjedinjenim Državama kada Zapadu ponestane fizičkog zlata za plaćanje ruske nafte, plina i urana i kineske robe?“ Nitko na Zapadu danas može odgovoriti na ovih nekoliko jednostavnih pitanja.

Kao što je svojevremeno napisao analitičar Dmitrij Kaliničenko, to se inače zove “šah-mat”, dame i gospodo. Igra je gotova.

Međutim nisu svi bili tako kratkovidni i veliki igrači, čija se bogatstva mjere i tisućama milijardi dolara, pažljivo promatraju što se događa. Treba reći da oni osobno ne gaje nikakve domoljubne osjećaje prema Sjedinjenim Državama i ta im je zemlja bila samo dobar poligon za ostvarivanje profita proteklih sto godina. Stoga neki mediji, kao na primjer Bloomberg  ili The Sydney Morning Herald otvoreno su upozoravali na opasnu igru oko igre s cijenom zlata i nafte.

Naime, oni su primijetili trenutak kada je Rusija počela kupovati ogromne količine zlata i upozoravali su i pokušavali shvatiti što Moskva time želi postići.

Ako je 1. siječnja 2010. Središnja banka Rusije imala „samo“ 21 milijun unci zlata, 1. listopada 2014. godine je imala 37 milijuna, a 2019. 73 milijuna unci zlata. Izraženo u tonama, ako je 2014. imala

1150 tona, sada Središnja banka Rusije ima 2241 tonu zlata.

O usporedbi s američkim zlatnim rezervama je teško govoriti, jer nije jasno postoji li ono doista, budući da nitko nikada nije bio u stanju utvrditi vjerodostojnost podataka koje iznosi američki FED i nalazi li se u Fort Knoxu fizičko zlato, među kojem bi trebalo biti i ono drugih zemalja, ili je riječ o polugama od tungstena, kako je upozoravao republikanac iz Teksasa, Ron Paul.

U međuvremenu, sve su češće bile tvrdnje kako Rusija gomila zlato jer se želi riješiti američkih petrodolara u trgovini s naftom. Osim toga, ako je to bijeg u sigurniji kapital, „za svaki slučaj“ se može kupiti tona ili dvije zlata, ali ovoliko novca potrošiti za kupovinu zlata i gotovo učetverostručiti zlatne rezerve u deset godina, s tendencijom daljnje kupovine, sigurno ne možemo govoriti o nečemu što se kupuje „za svaki slučaj.

Kako je Putin izigrao burzovne špekulante i okrenuo situaciju u svoju korist?

U trenutnoj situaciji, koja je puno oziljnija nego se na prvi pogled čini, još jednom vrijedi podsjetiti kako to Vladimir Putin 16. Prosinca 2014., na židovski praznik Hanuku, financijske špekulante poslao na „odmor“. Sve se da jednostavno objasniti, jer je bilo dovoljno gledati tablicu tečaja rublje.

FOTO: Tečaj rublje u prosincu 2014. s udarcem koji je označio „Crnu Hanuku“

Putin
Putin

Valja napomenuti da se špekulanti razlikuju od običnih ljudi koji kupuju stranu valutu i skrivaju je u pod madracom. Špekulanti stalno pokušavaju kupiti jeftinije danas i sutra prodati skuplje, ili još bolje, istog dana, kako ne bi izgubili niti jedan jedini dolar s otvaranjem burze slijedeći dan.

Dakle, špekulanti su kupovali dolar za 60 rubalja, a namjeravali su ga prodati za 66. No, kao što se da dokazati, točno u ponoć 16. prosinca 2014. su izgubili sve što su zaradili i to je točka №1 na tablici.

Prateći dinamiku tečaja, špekulanti su krenuli u kupovinu kada je dolar pao na 59 rubalja i čekali su daljnji rast vrijednosti, ali su ujutro pretrpjeli udar kako se vidi na točki №2. Većina špekulanta nije htjela uzeti dobit, čekajući rast vrijednosti dolara na burzi da dosegne stopu od željenih visokih 66 rubalja.

Sada pogledajte točku №3. Špekulanti su pojačali prodaju kada je Središnja banka Rusije sa svojim rezervama odlučila stabilizirati rublju, baš kao što je Banka Rusija učinila ovaj ponedjeljak. Treba reći da su špekulanti bili na dobitku samo na početnom jačanju dolara, tako da je u bilo kojem smjeru  glavna stvar bila pogoditi kako će se kretati cijena rublje. Posve normalno, špekulanti su pretpostavili da će s obzirom na tadašnju cijenu nafte od 60 dolara za barel uravnoteženi tečaj biti 60 rubalja za dolar, a profitirati će od razlike u cijeni 66-60 rubalja za dolar. Toje trebao biti dobar profit.

Međutim, na Hanuku, 16. prosinca 2014. Središnja banka Rusije nije išla na razmjenu i došlo je do nedostatka dolara na burzi. Dan prije toga je Vladimir Putin bankarima dao ogromnu količinu rubalja, koji su, kao što znamo, svi završili na burzi. U odnosu na dolar rublja se pod punom cijenom vinula u oblake, a špekulanti su sve očekivali samo ne takav scenarij.

Neki su obustavili trgovinu, a neki su išli dalje, ali cijenu koja je skočila sa 66 na 78 rubalja za dolar nije bio u stanju izdržati niti jedan špekulant i mnogi su riskirali bankrot.

Nevjerojatna točka je ona pod №4. kada su vidjeli da će doći do kolapsa dolara i  razmislili su što im je činiti? Neki su špekulanti odlučili kupiti dolar po cijeni od 72 rubalja. Zašto? Jednostavno, mislili su da će takva cijena i ostati. Tada je Putin prodao svu valutu koju je kupio sat vremena ranije.

Sada možete izračunati koliko novca je zaradio Putin. Banke su izdale točnu količinu rubalja kolik oje trebalo. Tada su tim novcem kupile dolare za 60 dolara, a odmah ga podale špekulantima za 72 rublje. Ukupno, za svaki dolar Putin je tada zaradio 12 rubalja.

Točka №5 je ona kada su ostali najinteligentniji i lukavi špekulanti na burzi u vrijeme kada je dolar stajao 66 rublji, računajući na rast. Oni su uspjeli sanirati gubitak, ali je takvih bilo vrlo malo.

Sada bi svatko tko se iole razumije u kratkoročne špekulacije na burzi mogao izračunati dnevnu dobit Vladimira Putina, iako su ruski liberali tada vrištali kako novac treba ostaviti u bankama.

Kako je točno Putin zaustavio orgije s povećanjem tečaja na čak 78 rubalja za jedan dolar? Pa, on je sam priznao da je „nazvao prijatelja“ i pitao ga ima li 3 milijarde dolara, te ga „pitao“ da proda te 3 milijarde za 78 rubalja po dolaru. Povoljno, nema se što reći. Nitko ne može reći da nije dobro imati prijatelja kao što je Putin koji će vam reći kada je dobro prodati dolar.

Obzirom da je gospodin Jevtušenko, vlasnik energetske kompanije Sistema i pod istragom za nezakonitu privatizaciju Bašnefta, izašao iz kućnog pritvora i veseo i sretan sudjelovao na sastanku u Kremlju, mnogi su pretpostavili da je on bio taj „prijatelj“ Putina u njegovoj valutnoj igri bez granica.

Putin je već kaznio špekulante u New Yorku

Ne treba biti stručnjak za gospodarstvo i shvatiti da su ekonomski razlozi za pad rublje kulminirali početkom studenog, kada je tečaj bio dvostruko veći od realnog tečaja ruske rublje koji je trebao biti oko 22 do 25 rublji za dolar.

Je li Putin uspio izigrati špekulante? Pogledajte šiljak na fotografiji gore. Znate li to znači? Zašto je probio „stop-loss“ i špekulanti nisu mogli ostvariti profit? Da su špekulanti ostvarili dobit, grafikon bi izgledao drugačije i cijena bi skakala „gore i dolje“ na onom mjestu gdje su špekulanti odlučili promijeniti svoje stavove. Ovaj šiljak znači da je špekulante nokautirao „stop-loss“ i da su izgubili svoj novac. Dakle, što se dogodilo na tržištu? Špekulanti su čekali svoju povoljnu poziciju za prodaju, ali im se cijena rublje iznenada vinula nebo.

Nitko nije očekivao da će Putin oboriti rublju na tečaj od 80 rubalja za dolar. Svi su računali da će od 65 rublji za dolar tečaj ići dolje. Koliko novca su izgubili špekulanti na „stop-lossu“ na „Crnu Hanuku“ 2014., nije poznato, ali vijest da su bankari u New Yorku zatvorili trgovinu rubljom zbog velikih gubitaka, govori dovoljno.

Da je trgovina bila profitabilna, burza se ne bi zatvarala. Amerikanci su pisali „kako su analitičari potvrdili da su mnoge od velikih američkih banaka obustavile operacije u trgovanju na platformi Forex i to su morali učiniti kako bi zaštitili sebe i svoje klijente”.

Dakle, odlučili su se zaštititi od propasti, a sredstva koja su izgubili su bila pristojna. Uz sve to, Putin je tada upozorio „kako ne zna tko se bavi špekulacijama, ali da će ih kazniti“.

Rublja se morala zaštititi, a o tome se govorilo već dugo vremena, ali  isto tak vlada konsenzus da jaka rublja šteti domaćoj proizvodnji.

Nekoliko objašnjenja oko pojma „stop-loss“, koji doslovno znači “zaustaviti gubitak”. To je način kojim se ograničavaju gubici u upravljačkom portfelju. U stvari, to znači zatvoriti prodaju vrijednosnih papira i imovine zbog nepovoljnih kretanja cijena, što je financijski alat koji sprečava financijske gubitke. Dakle, čim prodaja postane neprofitabilna u prvom nizu, protutrgovina prestaje.

Ruski udar na cijene nafte je drugo poluvrijeme stare partije

Sve je bilo dobro isplanirano i teklo glatko, ali isto tako je dobro da je na kraju postignut konačni cilj, a sad se čini da treba ići do kraja, jer američke naftaše treba istisnuti s tržišta, što je priznao i čelnik Rosnefta Mihail Leontijev.

Naime, tada je  naft pala sa  60 na  40 dolara za barel i ta je cijena “ubila” sve buduće  naftne projekte škriljca u Sjedinjenim Državama, a 200 bušotina je odmah zatvoreno. Međutim, vremeno su kompanije dobile kredite i one koje su preživjele su nastavile poslovati, spočetka manjim kapacitetom, a kasnije sve većim. Sada je vrijeme da ih se ponovno „prorijedi“, ali do točke na kojoj neće biti veliki akteri na globalnom tržištu.

Tada je pad tečaja rublje sa 45 na 60 za dolar ruska poduzeća učinio isplativijima i konkurentnijima na stranim tržištima, a toje bilo idealno za diversifikaciju ekonomije.

Prirodan pad kojeg su pretrpjele burse u Rusiji je na drugoj strani stvorio uvjete da su se jeftino otkupile dionice ruskih tvrtki od zapadnih investicijskih fondova.

I na kraju, sve negativnu u vezi deprecijacija rublje, naravno, samo za javnost, može se pripisati Zapadu i liberalima.

U ovom trenutku je rublja stabilizirana na tečaj kojeg smo spomenuli u početku, a burze MICEX i RTS već trguju u plusi i burzovni indeksi rastu. Za konkretne učinke ovog plana s obaranjem cijena nafte ćemo se morati strpjeti koji tjedan, možda i duže, ali se bez sumnje može reći da Moskva diže ulog i da danas puno više vrijedi gledati burzovne indekse i cijene nafte i zlata nego bomet najovijeg projektila ili performanse borbenog zrakoplova pete generacije.

Moscow Exchange

Osveta se servira hladna – Zašto je rusija oborila cijene nafte

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
77 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
nije bitno tko
Gost
nije bitno tko
1 godina prije

Rusija ne pravi udar na nikoga, nego samo spašava i osigurava svoju ekonomiju, dok je to još moguče. Za zapadnu ekonomiju več je kasno. Njoj predstoji pad u ponor brez povratka.

Dejan
Gost
Dejan
1 godina prije

Car – šahovski geopolitički velemajstor… samo ću to reći!

Dejan
Gost
Dejan
1 godina prije

Više puta sam spominjao da je najjače oružje dolar. Glavna rezervna valuta, praktično zlatna koka za Ameriku. Tek kad dolar prestane imati tu ulogu i važnost osetiće se dah slobode za ostali svet. Kao će izgledati silazak dolara sa topitanjeg trona nikom nije poznato (osim onima koji imaju kristalnu kuglu… Pročitaj više »

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo
1 godina prije

Zapadno carstvo deteriorira i bez Putina.
Čak i da Putin želi spasiti zapad od propasti nebi uspio.

Željko
Gost
Željko
1 godina prije

U ovoj igri svi gube, samo bojim se da se ne desi u Rusiji 1991. opet!

shumadinac
Gost
shumadinac
1 godina prije

Ovo što je Putin izveo sa rubljom “zapadne krvopije” rade svakodnevno – u manjem li čak većem obimu. I uvek dobijaju zato što praktično nikad ne igraju protiv tako jakih igrača kao što je velika centralna banka (u ovom slučaju ruska). Juče sam malo više pisao o tome, danas bih… Pročitaj više »

nije bitno tko
Gost
nije bitno tko
1 godina prije

Zašto da Rusija spašava zapadnu ekonomiju koja je 70 godina radila sve, da Rusiju totalno uništi do nepostojanja…. Zapad Rusiji več celo stolječe nabija sankcije, a Rusija nek sad rešava zapadnu ekonomiju????? Pa nije Putin lud……….

nije bitno tko
Gost
nije bitno tko
1 godina prije

Putin nikad neče spasavati zapadnu ekonomiju, koja je Rusiji nabila sankcije i koja je radila sve, da Rusiju gospodarski i vojno uništi. Rusija rado samo ono, što bi morala raditi več prije 20 godina. Zapadna ekonomija je temeljila na pljačkanju tuđih prirodnih resursa (kolonija) i stvaranju ratova, s kojima su… Pročitaj više »

nije bitno tko
Gost
nije bitno tko
1 godina prije

Samo one države koje su vojno jake, mogu da stvore i jaku ekonomsku moč. Vojno nejake države, mogu da postanu samo imperialističke kolonije i topovska hrana za interese jačih.

nije bitno tko
Gost
nije bitno tko
1 godina prije

Dolazi doba ekonomskih kriza, kad če početi valjati ona stara izrečica “spašavaj se ko može”. Počet če razpadati svi moguči gospodarski i vojni savezi, a svaka država če tražiti način, da spašava samu sebe.

neznanje
Gost
neznanje
1 godina prije

Čitajući članak i objave čovjek stiće dojam da je zavirio u ludnicu, umobolnicu u kojoj nitko ništa ne zna ali zdušno navija. Rusija je kapitalistička zemlja u poludiktaturi, zapad je ono što smo več tisuću puta rezimirali, poput naših vlada. Ne treba zaboraviti da svatko ima vlast kakvu zaslužuje. Putin… Pročitaj više »

nikud nikam
Gost
nikud nikam
1 godina prije

Odličan članak. Vrlo rijedak na ovim prostorima. Ne znam da li je autor ovo uspio sam smisliti ili negdje maznuti ali je za svaku pohvalu. Interpretacija stop-loss-a je krajnje realistična. Prvo ti ga kontra cimanjem aktivira i onda krene u tvom smjeru no već je kasno, ode baba sa kolačima.… Pročitaj više »

nije bitno tko
Gost
nije bitno tko
1 godina prije

Smanjenje cjena nafte je dobro za nas obične ljude, a slabo za američke naftne kompanije, koje su mlatile ogromne profite na račun nas malih.

Mis
Gost
Mis
1 godina prije

pitanje zasto sve drzave,vlade navijaju rastu cijena nafte? Ok porezi, ali veca je steta po gospodarstvo. “Sve će ovisiti o statistici. Vjerojatno će sljedeći tjedan biti jasno što se događa s kineskom ekonomijom i tada ćemo moći vidjeti aktivnije kretanje. Ali mislim da će nakon takvog pada cijena nafte porasti”,… Pročitaj više »

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
1 godina prije

Dekodirati sadašnju situaciju na tržištima, čini mi se nemogućim bez odgovora na pitanja Je li koronavirus pušten namjerno ili je tek slučajno pobjegao? Onda slijede ostala pitanja: Jesu li Kinezi i namjerno; jesu li SAD i namjerno ili netko treći. Ako uzmemo za hipotezu da su Kinezi i namjerno, onda… Pročitaj više »

nije bitno tko
Gost
nije bitno tko
1 godina prije

Američki plan, da Kinu organizuje u američku fabriku jeftine radne snage, a Rusiju pretvori u američku surovinsku i energetsku bazu, je neslavno propao. Ko drugom jamu kopa, sam u nju pada…..

Dopizdilomi
Gost
Dopizdilomi
1 godina prije

Again, Put-in!

RoPe
Gost
RoPe
1 godina prije

Text je super, ali mislim da se autoru potkrala mala pogreska kad je napisao da je “Zapad” vojno napao SFRJ. To se nije dogodilo.

Servacij
Gost
Servacij
1 godina prije

@Babić
Veoma dobro pisanje, analize, struktura,..
Dajem akademsku 10-icu !

mane
Gost
mane
1 godina prije

ovo sto ste napisali je sve tacno,jedino sto mi nije jasno (a to se ponavlja po po ko zna koji put) putina predstavljate kao cara,kao dobrog diktatora,tvrdog autokratu.te putinova vojska,te putinovi generali,te putinova taktika te ovo te ono.nije putin vlasnik rusije niti je ruska politika putinova.ako icega na balkanu treba… Pročitaj više »

Ti Kej
Gost
Ti Kej
1 godina prije

Hahahaha, pa ovo vase rusofilsko iuvrtanje stvarnosti postaje groteskno!! Pad cijena nafte i devalvacija su strateška pobjeda!! Pa Rusija živi od nafte….

Vlatko
Gost
Vlatko
1 godina prije

Nesuvisli putinofilski pamflet. Do korone američko gospodarstvo je imalo samo rekorde od burze do energetike. Amerika je k tome ugrabila boliviju, dio venezuele, sirijska polja, ali gle poremećeni putinofil to ne spominje.

Nen9
Gost
Nen9
1 godina prije

Ovako nesto sam uvjek volio citati kao napetu knjigu. Vazno je i oruzje ali i pamet i manipulacije nemaju premca u tom sukobu dvije ideologije

POVEZANE VIJESTI

Izbornik