Talijansko regulatorno tijelo za zaštitu podataka kaznilo je Meta s 805 milijuna eura, odnosno približno 887 milijuna dolara, zbog toga što je Facebook na Android uređajima pristupao korisničkim fotografijama i videozapisima bez valjane privole. Istraga je pokrenuta u srpnju 2025. godine, a regulator je utvrdio da je funkcija predlaganja sadržaja iz galerije bila omogućena prema zadanim postavkama kroz jedno objedinjeno dopuštenje koje korisnicima nije jasno objasnilo što točno odobravaju.
Prema navodima talijanskog regulatora, Facebook je od korisnika tražio da omoguće takozvane druge funkcije, ne otkrivajući pritom da tom privolom aplikaciji daju trajni pristup cjelokupnoj arhivi fotografija i videozapisa na uređaju. Regulator ističe da ni korisnici ni nadzorna tijela nisu mogli provjeriti koje se informacije doista pregledavaju ili koriste, što je ključni dio optužbe. Riječ je o praksi koja je, kako se navodi, zahvatila znatan broj ljudi s obzirom na to da Italija ima oko 20 milijuna korisnika Android uređaja.
Meta je dobila rok od 60 dana da promijeni način na koji aplikacija traži privolu za tu funkciju i da korisnike izričito obavijesti o njezinoj svrsi. Funkcija mora ostati onemogućena prema zadanim postavkama sve dok korisnici ne daju zasebnu i informiranu privolu. Talijansko tijelo također je optužilo Meta da nije surađivalo u istrazi, a najavilo je i moguće odvojeno ispitivanje funkcije uvedene ranije te godine koja omogućuje oblakovnu obradu sadržaja iz korisničkih galerija.
Glasnogovornik Meta izjavio je da će se tvrtka žaliti na kaznu koju smatra nerazmjernom. Tvrtka tvrdi da je riječ o jednostavnoj funkciji koja pomaže korisnicima dijeliti fotografije i videozapise na Facebooku te da korisnici moraju odobriti dopuštenje na svom uređaju prije nego što funkcija može raditi, a to dopuštenje mogu promijeniti u postavkama u bilo kojem trenutku. Talijanski regulator, međutim, upravo dovodi u pitanje kvalitetu te privole i način na koji je ona dobivena.
Kazna od 805 milijuna eura dolazi u trenutku kada se Meta suočava s nizom pravnih i regulatornih pritisaka u Europi i Sjedinjenim Državama. Prošlog mjeseca sud u Novom Meksiku naložio je tvrtki Marka Zuckerberga da plati 25 milijardi dolara civilnih kazni zbog kršenja državnog zakona o nepoštenim praksama. Novomeksičko ministarstvo pravosuđa tu je presudu opisalo kao prijelomnu pobjedu i jednu od najvećih financijskih kazni protiv korporacije u povijesti Sjedinjenih Država. Slučaj se nastavlja na skandal s Cambridge Analyticom iz 2018. godine, kada je britanska politička konzultantska tvrtka bez privole prikupila osobne podatke desetaka milijuna korisnika Facebooka i iskoristila ih za političko targetiranje birača, uključujući razdoblje Trumpove uspješne predsjedničke kampanje 2016. godine.
Novomeksički postupak uključivao je i šire optužbe da je Facebook obmanjivao korisnike o praksama zaštite privatnosti, pristupu trećih strana osobnim podacima i moderiranju sadržaja. Meta se istodobno suočava i s mogućom kaznom do 6 posto svog godišnjeg prihoda na svjetskoj razini nakon što su europski regulatori preliminarno utvrdili da tvrtka nije adekvatno procijenila i ublažila rizike za dobrobit korisnika Facebooka i Instagrama od funkcija koje potiču kompulzivno korištenje. Riječ je o automatskoj reprodukciji, beskonačnom klizanju, push obavijestima i visoko personaliziranim sustavima preporuka. Konačna odluka u tom postupku još nije donesena, a Meta te navode odbacuje.
Talijanska kazna otvara i šire pitanje modela privole koji dominira mobilnim ekosustavom. Objedinjena dopuštenja koja korisnicima nude jedan gumb za više različitih funkcija često zamagljuju granicu između onoga što je korisniku potrebno i onoga što pogoduje platformi. Regulator u ovom slučaju nije osporio samu funkciju predlaganja fotografija, nego način na koji je korisnicima predstavljena i opseg pristupa koji se njome stječe. Za Meta je to pitanje od posebne važnosti jer se Facebook na Androidu oslanja na sustav dopuštenja koji korisnicima nudi malo prostora za razlikovanje pojedinih razina pristupa.
Meta u svojoj obrani ističe da korisnici mogu promijeniti dopuštenje u svakom trenutku, no talijanski regulator smatra da je problem nastao mnogo prije nego što je korisnik uopće stigao razmisliti o promjeni postavki. Privola dobivena kroz nejasnu obavijest, zaključuje regulator, nije informirana privola, a upravo je to srž spora koji bi mogao odrediti kako će platforme ubuduće tražiti dopuštenja za pristup osjetljivim podacima na mobilnim uređajima.

2 komentara
Da je netko drugi to napravio tko ne spada u krug “saveznika” onda bi kapitalisticka medija pisali – diktatura, totalitarni rezhim, Kina, S Korea, Libija, Venezuela…..
Hoće li taj novac biti podjeljen oštećenima ili će završiti kod narkofirera?