Meta primila strani novac i zaobišla brazilski izborni zakon

Brazilski izborni sud dobio je dokaze da je Meta na njegovu platformu pustila 1.613 oglasa plaćenih iz inozemstva, u vrijednosti od oko dva milijuna reala, iako brazilski zakon strogo zabranjuje strana financiranja kampanja.

Istraživačka skupina NetLab pri Federalnom sveučilištu Rio de Janeiro pratila je od srpnja do rujna 2026. što se događa s političkim oglasima na Metinim mrežama tijekom predsjedničke utrke. Rezultat je 1.613 oglasa plaćenih stranim valutama, s profila koji su kao lokaciju prijavili druge države, a koji su otvoreno radili za ili protiv pojedinih kandidata. Procjena dosega: do 171 milijun prikaza u zemlji od 213 milijuna stanovnika.

Brazilski izborni zakon zabranjuje kandidatima primanje novca ili donacija u naravi iz inozemstva. Ta zabrana nije spriječila da oglasi dođu do brazilskih korisnika. Meta je uzela novac, oglase pustila u opticaj i time praktički zaobišla propis koji je donio Vrhovni izborni sud.

Šutnja u 48 sati prije izbora

Brazilsko izborno zakonodavstvo zabranjuje i svako političko oglašavanje u 48 sati prije glasovanja te 24 sata poslije. Analiza obaju krugova pokazala je stotine oglasa za i protiv kandidata koji su kružili bez ikakvih ograničenja. Platforma je dopustila i lažne profile koji su se predstavljali kao službeni kanali Vrhovnog izbornog suda i širili dezinformaciju o takozvanom „digitalnom glasovanju” od kuće — mehanizmu koji u brazilskom sustavu ne postoji.

Uz to je kampanjska stranica predsjednika Lule nakratko isključena bez objašnjenja, pa nije mogla oglašavati. Radnička stranka (PT) prijavila je 23. rujna blokadu, a Meta je 16. listopada odbacila optužbe o izbornom uplitanju i privremenu deaktivaciju pripisala „pogrešnoj provjeri protiv prijevara” provedenoj po dogovoru sa saveznom vladom o suzbijanju zloporaba javnih programa.

Ta obrana ne drži vodu. Ista analiza pronašla je stotine prijevarnih oglasa vezanih uz savezne javne politike koji su kružili i prije i poslije 23. rujna — dakle u razdoblju kada su te mjere trebale djelovati. Instrument koji je trebao štititi proračun pokazao se nemoćnim prema sadržaju zbog kojeg je i uveden.

Lula plaćao do 43 posto više

NetLab je na temelju Metinih objavljenih podataka procijenio da je u prvom krugu Lulina kampanja mogla platiti između 33 i 43 posto više od kampanje njegova krajnje desnog protukandidata Flávia Bolsonara za isti broj korisnika. Metina politika transparentnosti ne dopušta da se utvrdi po kojim parametrima se oblikuje cijena oglasa, pa konačan sud o diskriminaciji nije moguć. Slična istraživanja u SAD-u, Indiji i Nizozemskoj već su pokazala znakove diskriminatornog određivanja cijena.

Ni WhatsApp nije prošao čisto. Korisnici su izvijestili da im je Meta AI bez poteškoća generirao sadržaj naklonjen Bolsonarovoj kampanji, dok za Lulu nisu dobivali iste rezultate. Dokumentarni kanal Revelando ostao je bez videozapisa koji su kritizirali Bolsonara, uklonjenih s Instagrama ubrzo nakon objave, bez jasnog obrazloženja.

Ovdje se postavlja pitanje koje istraživači nisu izravno formulirali: ako Meta tvrdi da je riječ o tehničkim pogreškama, zašto se te pogreške dosljedno slažu na istu stranu? Slučajna neurednost ne pravi sustavni uzorak. Ili je riječ o nemaru koji je sustavno pristran, ili o nečemu što se ne može nazvati nemarom.

Isti scenarij kao 2018.

Ovo nije prvi put. Tijekom proteklog desetljeća niz istraživanja dokumentirao je posredničku ulogu digitalnih platformi u stranom uplitanju u izbore diljem svijeta — od američkih 2016. do brazilskih 2018., kada je dezinformacijski ekosustav na WhatsAppu i Facebooku pomogao Jairu Bolsonaru. Obrazac se ponavlja: platforma tvrdi da poštuje lokalne propise, propisi se ne provode, a šteta se mjeri u milijunima prikaza.

Meta je u siječnju 2025., uoči povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, najavila popuštanje pravila moderacije u ime „slobode izražavanja”. Ta najava označila je zbližavanje s krajnjom desnicom oko zajedničkog cilja — deregulacije velikih tehnoloških kompanija. Od tada se isprepletenost tehnoloških divova i Trumpove administracije samo zgušnjava, a privatni interesi male skupine nadjačavaju javni interes.

Brazil je u tom smislu testno polje. Ako platforma od milijardi dolara može primiti strani novac, pustiti oglase u šutnji pred izbore, ugasiti kampanju aktualnog predsjednika i naplatiti mu trećinu više za isti doseg — a da pritom ne snosi nikakve posljedice — onda izborni zakon vrijedi koliko i kućni red na parkiralištu.

Pitanje za brazilsku vladu i Vrhovni izborni sud nije više ima li Meta dovoljno alata da poštuje zakon. Ima ih. Pitanje je zašto ih ne koristi i kome to odgovara. Isto pitanje stoji pred svakom nacionalnom državom koja još misli da se njezini izbori odlučuju isključivo na biralištima.