Bolivija, Ekvador, Čile: Prozapadni političari koriste sve samo kao bi uzurpirali vlast

Jedan od najtransparentnijih izbornih procesa u Latinskoj Americi, onaj u Boliviji, ugrožen je pobunom prozapadne radikalne desnice i ostataka bivše vojne hunte koja se boji poraza u drugom krugu u kojem se previđa pobjeda aktualnog predsjednika Eva Moralesa.

Izvršna vlast pozvala je promatrače Europske unije (EU) i Organizacije američkih država (OAS) da provjere “jedan po jedan glas iz cijele zemlje” , nakon što je glavni kandidat desnice, Carlos Biro, prijavio prijevaru pri prebrojavanju glasova u prvom krugu.

OAS je prihvatio zahtjev bolivijskog ministra vanjskih poslova Diega Parya da “provjeri integritet izbornog procesa” u latinoameričkoj zemlji, nakon što je regionalna organizacija izdala priopćenje u kojem je izrazila “duboku zabrinutost i iznenađenje zbog drastične i teško opravdavajuće promjene u trendu poznatih preliminarnih rezultata nakon zatvaranja birališta”.

Međutim, rezultati u prvom krugu uopće nisu bili tijesni, da bi se moglo bez teškoće manipulirati izbornim rezultatima. Naime, Vrhovni izborni sud (TSE) obustavio  je objavu preliminarnih izbornih rezultata u ponedjeljak ujutro, kada je prebrojano 83,7% od ukupnog broja glasova. Nakon što je s radom nastavio u podne, TSE je objavio preliminarni rezultat prema kojem je Morales dobio pobjednika u prvom krugu.

Ovaj privremeni prekid je bio argument argumentacije potpredsjednika suda Antonia Costasa da u utorak podnese ostavku na mjesto člana agencije, nakon što je kritizirao “glupu odluku” Vrhovnog izbornog suda.

Ove srijede su rezultati  službenog broja  pokazali da je Morales pobijedio na izborima u prvom krugu s 95,63% provjerenih glasova. Aktualni predsjednik je dobio 46,85% glasova, dok njegov glavni protivnik i proamerički kandidat kao što su bili Macri u Argentini i Bolsonaro u Brazilu, Carlos Mesa, dobio 36,74% glasova. I sve je bilo u redu dok oporba nije krenula u obračun, nasilne prosvjede i pokušaj poništavanja rezultat prvog kruga, a sve s ciljem da se izbjegne po zakonu zakazani drugi krug glasanja, na kojem će narod Bolivije odlučiti koga će izabrati za predsjednika.

Na kraju je službena brojka malo promijenjena i nakon 96,78% prebrojanih glasova Morales je imao i 46,49%, a Mesa 37,01% glasova potpore.

Kako je zakonom propisano, za pobjedu vodeći kandidat u Boliviji mora imati  više od 50% glasova ili najmanje  40% s razlikom od 10% u odnosu na najbližeg rivala. Kako to nije slučaj, Morales i Mesa idu u drugi krug, što je aktualni predsjednik prihvatio bez prigovora na odluke suda.

Nakon toga su diljem zemlje pokrenuti napadi na lokalne ispostave Vrhovnog izbornog suda, a TSE je izjavio kako osuđuje “akcije nasilja” nad zgradama Sektorskih izbornih sudova i zatražio je od “političkih organizacija i civilnog društva da ovu fazu završe na miran način”.

Iako su mediji naveli kako je u zemlji u tijeku državni udar i izvanredno stanje, Morales je to opovrgnuo.

“Pred bolivijskim narodom i svijetom negiram da je u tijeku državni udar kojeg je desnica pripremila uz međunarodnu podršku. Pozivam međunarodne organizacije da brane demokraciju”, rekao je predsjednik Bolivije, koji se pojavio pred medijima nakon izbora održanih u zemlji prošle nedjelje.

Predsjednik Bolivije zahvalio je za ovu novu pobjedu i rekao da je “demokratski pobijedio svoje četvrte uzastopne izbore s razlikom većom od pola milijuna glasova u odnosu na svog glavnog protukandidata Carlosa Mesu“.

Morales je potvrdio da njegova stranka Pokret za socijalizam (MAS) ima apsolutnu većinu zastupnika i senatora.

U svom nastupu pred medijima pozvao je “da nastave graditi mir i socijalnu pravdu i da nastave raditi na ekonomskom rastu”.

Ekvador

U međuvremenu u Ekvadoru još traje narodni ustanak, a predsjednik Lenin Morano, koji se zbog kredita dobivenog od Međunarodnog monetarnog fonda obvezao na provođenje „strukturnih reformi“, vlada iz egzila u priobalnom gradu Guayaquil, gdje je siguran zbog mogućnosti bijega u obližnju glavnu mornaričku baze ekvadorske vojske. Skupine koje su vladaju ulicama glavnog grada Quita su poručila kako prekidaju dijalog s izdajničkom vladom Lenina Morena i on je formalno još uvijek predsjednik samo zahvaljujući vojsci i nekoliko generala koji ga održavaju.

Čile

U Čileu je situacija najgora. Zemlja se vratila u vrijeme Augusta Pinocheta, tenkova na ulicama i uporabe bojeve municije protiv prosvjednika, gdje je od početka prosvjeda u zemlji ubijeno 15 ljudi.

Iako je predsjednik Sebastian Piñera „popustio“ i  predstavio nove „socijalne reforme u korist siromašnih građana“, samo kako bi zaustavio prosvjede.

Mjere predstavljaju rast minimalne mirovine i plaće, manje cijene lijekova, veće poreze za najbogatije, te smanjenje plaća zastupnicima i visokim dužnosnicima, rekao je predsjednik nakon sastanka s vođama oporbe.

Kap koja je prelila čašu i pokrenula prosvjede u takozvanoj „najstabilnijoj demokraciji južne Amerike“ bilo je povećanje cijena karata za podzemnu željeznicu.

Iako je Piñera navodno popustio, prosvjedi se i dalje održavaju u Santiago de Chileu i Las Condesu u pokrajini Santiago, lučkom gradu Valparaisaou, sjeverno u Antofagasti i Concepcionu u središnjem Čileu.

Sukobi s policijom zabilježeni su na nekoliko mjesta. Policijski sat, u noćnim satima, ponovno je uveden u Santiagu, Valparaisaou, Concepcionu, Rancaguai i drugdje.