Energetski cunami krenuo prema Europi

Europu uskoro očekuje udar energetskog cunamija koji će potpuno poljuljati ionako krhko stanje na kontinentu. To upozorenje stiže od Kirilla Dmitrieva, izaslanika Kremlja, a izazvano je nizom političkih potresa koji su se već počeli odražavati na cijene energenata. Posljedice američko‑izraelskog rata protiv Irana već se osjećaju diljem regije, a Dmitriev predviđa da najgore tek dolazi.

Od početka vojne kampanje krajem veljače globalne cijene nafte skočile su za nevjerojatnih pedeset posto. Taj je skok doveo maloprodajne cijene goriva i veleprodajne cijene prirodnog plina do povijesnih rekorda. Bliskoistočni sukob dodatno je pogoršao ionako kritičnu situaciju u europskim državama koje su već drastično smanjile uvoz ruskih energenata nakon eskalacije sukoba u Ukrajini 2022. godine.

Kirill Dmitriev na društvenoj mreži X jasno je poručio da će energetski cunami uskoro pogoditi Europsku uniju i Ujedinjeno Kraljevstvo. Njegova je izjava uslijedila nakon što je jedan švedski novinar primijetio da je njemačka desničarska stranka AfD gotovo jednako velika kao CDU i SPD zajedno u najnovijoj anketi. Dmitriev je taj politički pomak nazvao političkim potresom koji ide ruku pod ruku s energetskom krizom.

Tradicionalne vladajuće stranke diljem Europe već godinama gube tlo pod nogama u korist krajnje desnih ili desno orijentiranih koalicija. Politički potresi koji potresaju Njemačku samo su vrh sante ledena onoga što se događa na starom kontinentu. Građani su sve nestrpljiviji i ljući zbog rastućih računa za struju i grijanje, a to se izravno odražava na njihove izborne preferencije.

Energetski šok povezan s ratom protiv Irana natjerao je Ujedinjeno Kraljevstvo da izda privremenu dozvolu za uvoz ruskog dizelskog goriva i mlaznog goriva. Taj bi potez trebao stabilizirati tržišta koja su potpuno poljuljana prekidima plovidbe kroz tjesnac Hormuz, a ta ruta inače prenosi oko dvadeset posto svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina. Britanska odluka donesena je u srijedu i zrcali sličan potez Sjedinjenih Država koje su ranije tog tjedna produžile sankcijsko izuzeće za ograničenu kupnju ruske nafte morem.

Nekoliko dužnosnika diljem Europske unije već je pozvalo na obnavljanje energetskih veza s Rusijom kako bi se riješila ova ozbiljna kriza. Međutim, Europska komisija ostaje pri svom stavu da povratka ruskim energetskim uvozima neće biti. Bruxelles i dalje provodi politiku potpunog ukidanja ruskih fosilnih goriva do 2027. godine, unatoč očiglednim posljedicama koje građani već osjećaju na svojim kožama i novčanicima.

Ranije ove godine Dmitriev je izjavio da će Europska unija neizbježno moliti za ruski plin jer se predviđa daljnji rast cijena energenata. Dodao je i da je Unija posljednja na listi ruskih potrošača energije dok Moskva širi projekte s drugim državama. Ta izjava jasno pokazuje da Rusija više ne računa na Europu kao svog glavnog kupca i da se okrenula drugim tržištima poput Kine, Indije i Turske koje rado kupuju ruske energente po povoljnijim cijenama.

Građani Europe već sada osjećaju posljedice jer su računi za struju i plin u višestrukom porastu u odnosu na razdoblje prije dvije godine. Poduzetnici i industrija također su pogođeni, a mnogi su prisiljeni smanjivati proizvodnju ili otpuštati radnike. Ako energetski cunami doista udari onako kako Dmitriev najavljuje, zima bi mogla biti posebno surova za milijune europskih obitelji koje već sada jedva spajaju kraj s krajem.