Estonija: Zašto smo glasali protiv SAD-a u UN-u? Šest zemalja EU to nisu napravile.

Glasanje u Ujedinjenim narodima o rezoluciji kojom se odbija odluka Donalda Trumpa o priznavanju Jeruzalema kao glavnog grada židovske države nije bilo obično glasanje. Njemu je prethodio veliki pritisak i pismo upućeno od strane Washingtona zemljama članicama kako će pozorno pratiti tko kako glasa. Nakon prijetnji i pritiska Washingtona 35 zemalja je bilo suzdržano i 21 zemlja nije sudjelovala u glasanju, ali je 128 zemalja ipak glasalo za rezoluciju. Protiv su bili SAD, Izrael, Gvatemala, Honduras, Maršalovo Otočje, Mikronezija, Nauru, Palau i Togo.

Hrvatska je bila suzdržana, a Ministarstvo vanjskih poslova u Zagrebu je izdalo priopćenje kako se o tom dokumentu uopće nije trebalo raspravljati na Općoj skupštini te da usvojena rezolucija ne može pridonijeti rješenju statusa Jeruzalema, kao niti izgledima za mir i mirovnog procesa, a ni poboljšanju ionako delikatne situacije u regiji Bliskog istoka.

“Smatramo da status Jeruzalema treba rješavati u okviru izravnih pregovora dviju strana koji će dovesti do prihvatljivog rješenja za obje strane”, stoji u priopćenju hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova i ministrice Marije Pejčinović Burić, koja je bila prisutna na glasanju.

Za rezoluciju, koju su SAD smatrale otvorenom uvredom vanjskoj politici Bijele kuće, glasali su i brojni američki saveznici, među kojima Saudijska Arabija, Japan, Njemačka, Velika Britanija, pa čak i Estonija, gdje je podrška “propalestinskoj” rezoluciji, kako je zovu u Izraelu, dovela do unutarnjih političkih napetosti.

Ministar pravosuđa Urmas Reinsalu je rekao kako vjeruje da je odluka Estonije da podrži rezoluciju protiv odluke američkog predsjednika o priznanju Jeruzalema za glavni grad Izraela “kratkovidna”. Zajedno s drugim zemljama Europske unije, Estonija je glasali za rezoluciju, dok su se šest Latvija, Poljska, Rumunjska, Hrvatska, Češka i Mađarska suzdržali od glasanja i ostali neutralni, što je Washington pozdravio.

Američka veleposlanica u Ujedinjenim narodima Nikki Haley je prije glasovanja ponovila Trumpovo upozorenje kako Sjedinjene Države pomno prate svaki glas i prestat će pružati podršku onim zemljama koje podrže rezoluciju.

“Vjerujem da je Estonija trebala učiniti isto kao i šest zemalja članica EU koje nisu glasale”, rekao je Urmas Reinsalu.

“Mi ne bi trebali sudjelovati u diplomatskim akcijama Ujedinjenih naroda, ako naš najveći vojni saveznik zahtjeva potporu oko određene rezolucije”, dodao je estonski ministar.

“Da su sve zemlje EU postupile jednoglasno, situacija bi bila drugačija i Estonija ne bi mogla razbiti to jedinstvo, pogotovo jer sada kada predsjeda Vijećem EU. No, kako nije bilo jedinstvene politike EU, Estonija je trebala ostati neutralna“, rekao je ministar Reinsalu.

“Ne treba žuriti i da budemo suci na međunarodnom forumu o složenim pitanjima o zemlji koja pedeset godina nije priznavala politiku okupacije Estonije”, rekao je Reinsalu, referirajući se na službeni stav palestinskog vodstva.

Dodao je kako je uzalud savjetovao ministra vanjskih poslova Svena Miksera. Reinsalu je rekao kako će se ovo pitanje ozbiljno razmotriti i analizirati zbog budućnosti, kada Estonija postaje privremeni član Vijeća sigurnosti.

“U Vijeću sigurnosti može doći do kritičnog broja glasova, gdje ćemo morati birati između različitih stavova naših saveznika”, rekao je.

Nikki Haley je istaknula kako nijedan glas neće promijeniti američku odluku o premještanju ambasade u Jeruzalem.

“Kao što se i očekivalo, u Ujedinjenim narodima nije postojalo jedinstveno stajalište EU o rezoluciji o Jeruzalemu. Stoga je Estonija trebala glasovati, primjerice, kao Latvija i Kanada, a ne se gurati u tabor koji osuđuje SAD”, rekao je estonski  eurozastupnik Urmas Paet.

“U tako osjetljivom pitanju je Estonija mogla postupiti pametnije i suzdržati se od glasovanja. Takav bi stav značio zauzimanje neutralne pozicije i u smislu dugoročne perspektive”, dodao je Paet.

Međutim, prema riječima glasnogovornika estonskog parlamenta, Enna Eesmaae, Estonija je ispravno postupila.

“Nisam siguran da će UN službeno reagirati na odluku bilo koje države o priznavanju glavnog grada bilo koje druge države”, rekao je Enn Eesmaa.

“Ako je neophodno, onda Estonija ima još veću odgovornost. Još ćemo nekoliko dana ostati vodeća država EU. Imajući to u vidu, bolje je da Estonija svoje stavove uskladi s većinom. Čak i u stavovima koji, po mom mišljenju, ne mogu biti prihvaćeni”, rekao je estonski političar.

“Prijetnje koji su se čuje od strane Sjedinjenih Država bi svatko bi trebao tretirati s krajnjom pozornošću”, rekao je Enn Eesmaa.

“Sve je propalo, šefe, sve je propalo! Ovo je povijesni trenutak. Po prvi put u dvadeset i šest godina neovisnosti se Estonija usudila ići protiv Sjedinjenih Država. Politička elita je u panici. Što ako se Trump odluči na osvetu i prepusti nas Putinu? Ali ozbiljno, ja ne razumijem zašto nismo pokušali djelovati neovisno. Naši političari, pa to je užas”, ovako je na Facebooku izjavu estonskog ministra Reinsalua komentirao Alexander Chaplygin, glavni urednik u estonskog lista Prijestolnica.

Osvrnuo se i na izjavu Urmasa Paeta.

“Očito se Urmas Paet toliko navikao na dnevnoj bazi ljubiti ruke američkog veleposlanika u Talinnu, da ga plaši čak i najmanji pokušaj da se Estonija suprotstavi Sjedinjenim Državama. Možda bi Estonija trebala prestati igrati ulogu američke ispostave u Europi i konačno početi živjeti kako želi i gledati na svoje nacionalne interese”, rekao je Alexander Chaplygin.

Još jedan poznati estonski novinar, Rodion Denisov, je dodao: “Usput, Urmas ima pravo. Uostalom, ako jednom ustaneš protiv starijeg brata, to mu se vjerojatno neće svidjeti. I to je malo vjerojatno da će nam ovo biti oprošteno.”

UN i Jeruzalem – SAD prijeti, a Izrael 128 zemalja nazvao „običnim palestinskim marionetama“