Jedna od najvećih kineskih tvrtki prekida kupovati američku naftu i okreće se Iranu

Najveća nezavisna rafinerija nafte u Kini je prestala kupovati sirovu naftu iz Sjedinjenih Država i počela je kupovati naftu iz Irana. Odluka je donesena zbog trgovinskog rata Kine sa Sjedinjenim Državama i unatoč pokušajima Washingtona da odvrati druge zemlje da kupuju naftu iz Islamske Republike.

Kineska kompanija ShanDong Dongming Petrochemical Group je na svojim službenim stranicama potvrdila je ovu vijest, ne ulazeći u pojedinosti.

ShanDong Dongming je velika grupa petrokemijskih poduzeća s gotovo 6300 zaposlenika i ukupne imovine od 30 milijardi juana ili 4,5 milijarde dolara. Ima primarni kapacitet prerade od 15 milijuna tona nafte godišnje. Do ove odluke dolazi jer Peking prema više izvješća planira uvesti carine na američki uvoz sirove nafte i zamijeniti je naftom iz zapadne Afrike i Bliskog istoka, uključujući Iran. Kineske vlasti su već rekle da Peking neće provoditi jednostrane američke sankcije koje brane poslovanje s Iranom.

Kina je bila drugi najveći američki uvoznik sirove nafte s ukupnim uvozom od 400 000 barela dnevno, koliko je kupovala od američkih proizvođača početkom ovog mjeseca. Čini se da SAD postaje svakim danom postaju sve više izolirane, a najveći udarac je što Kina s naftom više ne trguje u dolarima.

Ova promjena politike se događa u vrijeme trgovinskog spora između Kine i Sjedinjenih Država i američkih carina na kineski uvoz. Iako Kina još nije uvela carine na američku naftu i ona je na popisu proizvoda koji će biti podvrgnuti carinama. Datum početka naplate će biti određen kasnije.

Kina je obećala odgovoriti na oštre američke mjere i američke carine će sigurno prisiliti Peking da uvede recipročne carina na kojima će biti i američka nafta.

Odluka grupe ShanDong Dongming da se prebaci na iransku sirovinu je praktično donesena unaprijed, ne čekajući trenutak kada će vlasti u Pekingu usvojiti najavljene mjere. Prije toga su u upravi kineskog diva izrazili zabrinutost zbog činjenice da će uvoz američke sirovine bio pogođen mjerama odmazde kineske vlade. Međutim, “preporuke” vlasti u Pekingu, čak i ako se radi nedržavnim privrednim subjektima, moraju se provoditi.

“Očekujemo da će kineska vlada nametnuti carine na američku sirovu naftu. Mi ćemo se preseliti na dobavljače s Bliskog Istoka i iz zapadne Afrike”, 6. srpnja je izjavio izvršni direktor tvrtke.

Politika “nule” u limbu

Promjena dolazi usprkos čvrstom kursu administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji do 4. studenog pokušava smanjiti prodaju iranske nafte na “nulu”, prijeteći sankcijama zemljama koje uvoze iransku naftu.

Trump je 8. svibnja jednostrano povukao Sjedinjene Države iz multilateralnog nuklearnog sporazuma s Iranom. Prema ovom sporazumu, ograničenja na prodaju iranske nafte su ukinuta u zamjenu za ograničavanje iranskog nuklearnog programa. Povlačenje Sjedinjenih Država podrazumijevalo je ponovno uvođenje sankcija Iranu, uključujući i na prodaju nafte.

Teheran je rekao poručio kako će, ako iranski izvoznici ne budu mogli prodavati naftu, spriječiti ostale zemlje u regiji da izvoze svoju, što je moguće učiniti samo blokadom Hormuškog tjesnaca kroz kojeg prolaze međunarodni tankeri s naftom zemalja izvoznica iz Perzijskog zaljeva.

Osim toga, ostali sudionici sporazuma s Iranom, to jest Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Njemačka, Rusija i Kina, ostali su u sporazumu i trenutno rade na podršci i sporazumu o trgovini s Iranom, uključujući kupnju nafte.

Kina je najveći svjetski kupac nafte i najveći kupac nafte iz Irana. Kao što smo rekli, do sada je drugi najveći kupac američke nafte, ali bi se to moglo promijeniti. Ostali kupci iranske sirove nafte, poput Indije, izjavili su da neće poštovati jednostrane američke sankcije.

Na kraju su Sjedinjene Države izrazile spremnost da ipak razmotre izuzeća za neke kupce iranskog “crnog zlata”, ali se ne navodi o kojim je zemljama i kompanijama riječ.

Najnoviji potez kineske tvrtke ShanDong Dongming je i u skladu s “preporukom” kineskog vrha kojim poziva tvrtke u zemlji na povećanje uvoza iz drugih zemalja, umjesto iz Sjedinjenih Država.

Do sada Peking još uvijek nije proveo teške mjere odmazde i tek je početkom ovog mjeseca počeo primjenjivati recipročne carina na američki uvoz vrijedan 34 milijarde dolara. Na konferenciji za novinare 9. srpnja je predstavnik Ministarstva trgovine Kine izjavio da su vlasti “razmotrile pitanje zamjene uvoznih proizvoda i ukupnog utjecaja na trgovinu i investicije”.

Unatoč carinama, Kina u bilateralnoj trgovini s Amerikom bilježi rekordni suficit

Primarni cilj carina Trumpove administracije je bio smanjiti trgovinski deficit u razmjeni s Kinom, Europskom unijom i ostalim velikim trgovinskim partnerima. Međutim, kada govorimo o Kini, bilježi se trend rasta američkog trgovinskog deficita.

Kina je u lipnju ove godine ostvarila rekordni suficit u trgovini sa Sjedinjenim Državama od gotovo 29 milijardi dolara, dok je izvoz u Ameriku ostao snažan.

Brojke su objavljene samo tjedan dana nakon što su SAD i Kina ušli u pravi trgovinski rat trgovinski rat, nakon američkih carina na kineski uvoz vrijedan 34 milijarde dolara i mjera odmazde Pekinga.

Prošli tjedan je Washington zaprijetio da će nametnuti 10% carina na još 200 milijardi dolara uvoza iz Kine. Analitičari očekuju utjecaj carina već u srpnju.

“Očekujemo da će brojevi u trgovini, od tada kada je prvi krug američkih carina stupio na snagu, za srpanj biti razočaravajući”, izjavila je Amy Zhuang, analitičarka kineskog poduzeća u Nordea Banke u Singapuru.

“Ipak, ne očekujemo poniranje, jer su ove tarife usmjerile na robu vrijednu samo 34 milijarde dolara, što je prilično malo u usporedbi s ukupnom robnom razmjenom s Kinom”, rekla je Amy Zhuang.

U prvih šest mjeseci ove je godine izvoz u SAD u odnosu na godinu ranije porastao za 13,6%, dok je uvoz iz SAD-a u Kinu porastao za 11,8%. U istom razdoblju ove godine je trgovinski suficit Kine bio 133,76 milijardi dolara, dok je u prošloj godini bio 117,51 milijardu dolara.

Američki predsjednik Donald Trump je za prijetio nametanjem dodatnih tarifa, ako se Kina, kao najveći izvoznik na svijetu, usudi osvetiti Americi.

Kina i dalje koristi snažnu globalnu potražnju za svojim proizvodima, a rastuće trgovinske napetosti sa Sjedinjenim Državama potencijalno mogu naštetiti objema stranama.

Amy Zhuang je upozorila je da bi, ako SAD nastave s uvođenjem novih carina, moglo dođi do takozvanog, “knock-up” učinaka

“Ne zna se tko će više štete pretrpjeti,  kineski izvoznici ili američki potrošači”, rekla je za BBC.

“Carine na tako velike količine osnovnih roba će neizbježno utjecati na inflaciju u SAD-u”, dodala je Amy Zhuang, posebice ako Trump uvede najavljene carine na 200 milijardi dolara kineskog uvoza.

Nije lako pobijediti u trgovinskom ratu

Drugi kažu kako najnoviji podaci pokazuju kako će SAD teško pobijediti u trgovinskom ratu protiv Kine, tvrdeći kako Amerikanci i dalje žele kupovati kineske proizvode.

David Kuo, izvršni direktor tvrtke Motley Fool Singapur, izjavio je kako će “američke carine povećati troškove kineskog uvoza, ali one vjerojatno neće spriječiti američke potrošače da ih kupuju”.

Rekao je i kako Kina ima još jednu mogućnost. Naime, Peking bi mogao smanjiti utjecaj američkih carina na izvoznike s devalvacijom juana, čime bi  kineska roba bila jeftinija za američke potrošače.

Međutim, niži juan bi povećao cijenu američkih roba koje kupuje Kina.

“Znači, vratit ćemo se na početak”, rekao je David Kuu, jer Kina i dalje izvozi više u SAD nego što kupuje američkih  roba.

“Nije lako pobijediti u trgovinskim ratovima”, zaključio je David Kuo.

Peking poziva tvrtke na povećanje uvoza iz drugih zemalja, umjesto iz SAD-a