Katar usprkos ultimatumu uspostavlja pune veze s Iranom

Usprkos ultimatumu Rijada i njegovih zaljevskih vazala, Katar je ponovno uspostavio pune diplomatske odnose s Iranom.

Katar vraća svog veleposlanika u Iran po prvi puta od 2016. godine. Katar je tijekom diplomatske krize koja traje već tri mjeseca održavao naftne veze s Iranom, dok su zaljevske monarhije kao izgovor za pritisak navele potporu skupinama poput Hamasa. Ovaj argument je prilično neuvjerljiv, jer je u Hamasu došlo do smjene u vrhu i na mjesto tvrdolinijaša iz Muslimanskog bratstva, Khaleda Meshaala, došao je nešto ”umjereniji” Yahya Sinwar. Međutim, ovo je nevažan detalj, jer to ionako nije pravi razlog za prekid diplomatskih odnosa saudijskog režima, Bahreina, UAE i Egipta s Dohom.

Činjenica je da je Katar obnovio pune diplomatske odnose s Iranom, ignorirajući zahtjeve arapskih zemalja, koje su pokušajem izolacije  htjele prisiliti Katar da smanji svoje veze s Teheranom.

Katarsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je kako će veleposlanika zemlje vratiti u Teheran, kojega je povukao  početkom 2016. godine, nakon likvidacije uglednog šiitskog klerika u Saudijskoj Arabiji, što je izazvalo napade na dva saudijska diplomatska predstavništva u Iranu.

Najavljujući svoju odluku, Katar nije ni spomenuo diplomatsku krizu sa zaljevskim monarhijama koja je počela u lipnju, koje su Kataru blokirale kopnene, pomorske i zračne putove zbog politike Dohe diljem Bliskog istoka.

Katar je u priopćenju rekao kako se ponovnim uspostavljanje bilateralnih veza s Iranom “izrazila težnja za jačanjem bilateralnih odnosa s Islamskom Republikom Iranom na svim razinama”. Iranski državni su mediji potvrdili ovu izjavu, ali nisu ulazili u detalje.

Trenutno nema neposredne reakcije arapskih režima koji bojkotiraju Katar. U srijedu je Čad priopćio kako će zatvoriti svoje veleposlanstvo u Dohi, optužujući Katar da ga pokušava destabilizirati iz susjedne Libije.

Katar i Iran dijele veliko polje prirodnog plina, što traži bliske veze između dviju zemalja. Kada je u lipnju započeo diplomatski spor arapskih režima i Dohe, kako su dvije zemlje svejedno zadržale vrijedne trgovinske veze, Iran je slao pošiljke hrane u Katar i bio prva zemlja koja je Dohi pomogla da prevlada krizu s manjkom potrebnih roba još u nastanku.

“Katar je pokazao da će ići u drugom smjeru. Ovo samo potvrđuje da se Katar neće pokoriti regionalnom pritisku koji se vrši na njega”, rekao je Kristian Coates Ulrichsen, znanstveni suradnik na ”Institutu James Baker III” za javnu politiku Sveučilišta Rice, koji živi u Seattleu.

Diplomatska kriza je započela 5. lipnja kada su Bahrein, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati i Egipat prekinuli veze s Katarom zbog optužbi ”da zemlja financira ekstremiste i da je previše bliska Iranu”.

Zemlje koje su bojkotirale Katar su kasnije popis 13 zahtjeva, uključujući i da Doha zatvorio svoje diplomatske misije u Iranu. Katar je zanemarivo sve zahtjeve ultimatuma, što je stvorilo prividni zastoj u krizi. Pokušaji Kuvajta i Sjedinjenih Država i drugih da riješe spor nisu dali nikakve rezultate.

Prije nekoliko dana je Saudijska Arabija najavila  da  će stanovnicima Katara onemogućiti godišnji hodočasnički hadž na sveta mjesta. Saudijski državni mediji su izvijestili kako je to djelomično bilo moguće zahvaljujući dogovoru člana kraljevske obitelji iz Katara, šeika Abdullaha Al-Thanija, koji se sastao sa saudijskim princem Mohammedom bin Salmanom u Maroku, gdje krunski princ Rijada provodi odmor.

Ali šeik Abdullah nema nikakvu ulogu u katarskoj vladi, a njegova posljednja dužnost je bila da vodi utrke konja i deva u emiratu. Djed, baka i otac šeika Abdullaha su bili vladari Katara, sve dok prevratom na dvoru 1972. godine nije svrgnuta njihova grana kraljevske obitelji.

Jedan ugledni saudijski kolumnist je u medijskom napisu ”predložio da bi šeik Abdullah mogao biti čelnik katarske vlade u egzilu”.

Stručnjak Kristian Coates Ulrichsen upozorava da su do sada saudijske akcije izgledale kao ”ubod iglom”, a ne stvarni pritisak na Katar.

“Obzirom da formalna eskalacija u smislu sankcija za sada vjerojatno nije opcija, vidimo ovaj neformalni pritisak na Katar, koji se povećava zbog nedostatka konkretnih alternativnih mjera s kojima bi se bilo realno nadati da će utjecati na odluke Dohe”, rekao je Ulrichsen.

Katar s ogromnim plinskim resursima ima najveći dohodak po glavi stanovnika u svijetu i razvoj zajedničkog polja s Iranom u Perzijskom zaljevu mu može osigurati neovisnost, bez obzira na odluke Rijada.

Osim toga, Teheran će sigurno zauzvrat tražiti da Katar prestane financirati i podržavati islamističke skupine u Siriji i da utječe ne one s kojim se može pregovarati, da polože oružje i pridruže se pregovaračkom procesu, što se već može primijetiti u nekim dijelovima Sirije.