NATO traži od članica: “Novcem siromašnih financirajte vojne proračune”

NATO članice u Europi trebaju smanjiti socijalna davanja i preusmjeriti veći dio BDP-a prema vojno-industrijskom kompleksu u ime “sigurnosti”, izjavio je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.

Rutte je govorio na događaju u Bruxellesu koji je organizirao Carnegie Endowment for International Peace, američki think-tank.

“Znam da više potrošnje na obranu znači manje potrošnje na druge prioritete. Ali to je samo malo manje,” rekao je Rutte u četvrtak.

“U prosjeku, europske zemlje lako troše do četvrtine nacionalnog dohotka na mirovine, zdravstvo i sustave socijalne sigurnosti. Potreban nam je mali dio tog novca kako bismo značajno ojačali našu obranu i očuvali naš način života,” dodao je.

Iako članice NATO-a troše veći dio BDP-a na vojsku nego prije desetljeća, to još uvijek nije ni blizu razinama iz doba Hladnog rata, tvrdi Rutte, napominjući da će vojno-političkom savezu pod vodstvom SAD-a “trebati mnogo više od 2%” ako želi braniti Europu od navodno agresivne Rusije.

Potrošnja milijardi na oružje donijet će sigurnost, tvrdi Rutte, a “bez sigurnosti nema slobode za našu djecu i unuke. Nema škola, nema bolnica, nema poslovanja. Nema ničega.”

Pozvao je publiku da svojim vladama poruče da je “sigurnost važnija od svega” i da “prihvaćaju žrtve danas kako bismo sutra ostali sigurni.”

“Recite svojim bankama i mirovinskim fondovima da je jednostavno neprihvatljivo da odbijaju ulagati u obrambenu industriju,” rekao je Rutte. “Obrana nije u istoj kategoriji kao nedopuštene droge i pornografija. Ulaganje u obranu je ulaganje u našu sigurnost. To je nužnost!”

SAD je 2014. godine izvršio pritisak na ostale članice NATO-a da povećaju vojne izdatke na 2% BDP-a, pozivajući se na napetosti između Ukrajine i Rusije nakon državnog udara u Kijevu koji je podržao Zapad.

SAD i njegovi saveznici poslali su oružje, opremu, streljivo i novac u vrijednosti većoj od 200 milijardi dolara kako bi podržali Ukrajinu u sukobu s Rusijom. Zapad je uglavnom ispraznio svoje vojne zalihe, dok se bori s povećanjem proizvodnje streljiva i rezervnih dijelova zbog deindustrijalizacije i “zelene energetske tranzicije”, između ostalog.

U međuvremenu, ruska vojna industrija je pojačala proizvodnju i održava dobru opskrbu trupa na prvoj crti bojišnice, prkoseći predviđanjima zapadnih stručnjaka o učinku sankcija.