fbpx

Profesor navodi tri moguća scenarija koja bi mogla voditi do pobjede Donalda Trumpa.

Trump izbori

Preostalo je manje od šest tjedana prije američkog izbornog dana, američki i međunarodni promatrači pitaju se koje je to “listopadsko iznenađenje” priredio Donald Trump, kojim bi mogao pokvariti račune Demokratima. Sociolog i geopolitički analitičar dr. Heinz Dieterich razmotrio je brojne mogućnosti koje bi Donald Trump mogao upotrijebiti u svoju korist.

U američkoj političkoj povijesti “listopadsko iznenađenje” znači slučajnost ili namjerno tempiran događaj, koji eksplodira u jedanaesti sat kampanje. Iako je taj izraz smislio William Casey, voditelj kampanje Ronalda Reagana tijekom kampanje 1980., “bombe kasnih sati izbora” bačene su puno prije toga i još uvijek se koriste.

Listopadsko iznenađenje: jeka prošlosti

“Najdramatičniji primjer ovih izbornih manevara bila je ‘sabotaža’ od strane republikanskog predsjedničkog kandidata Richarda Nixona, mirovnog sporazuma o Vijetnamskom ratu, kojeg je izveo na izborima 1968.”, smatra dr. Heinz Dieterich, direktor Centra za tranzicijske znanosti (CTS) autonomnog metropolitanskog sveučilišta u Mexico Cityju i koordinator Svjetskog naprednog istraživačkog projekta (WARP).

Dana 31. listopada 1968., usred predsjedničke kampanje, tadašnji demokratski predsjednik Lyndon Johnson najavio je trenutnu obustavu svih bombardiranja u Sjevernom Vijetnamu i početak novih mirovnih pregovora između Saigona i Vijetkonga. Manevar je naizgled pojačao izborne šanse Huberta Humphreyja, demokratskog kandidata i potpredsjednika LBJ-a. Kao odgovor na to, Richard Nixon je navodno stupio u kontakt s predsjednikom južnog Vijetnama Nguyenom Van Thieuom i zamolio ga da ne prisustvuje mirovnim pregovorima, obećavajući bolji dogovor ako on bude izabran. Dana 2. studenog 1968., The New York Times objavio je članak rječito naslovljen “Thieu kaže da se Saigon ne može pridružiti pregovorima u Parizu prema sadašnjem planu”. Nekoliko dana kasnije Humphrey je izgubio od Nixona, dok se Vijetnamski rat nastavio.

Četiri godine kasnije, Nixonova kampanja pribjegla je sličnom političkom manevru: iako se Pariški sporazum između Sjevernog i Južnog Vijetnama raspadao u listopadu 1972., savjetnik za nacionalnu sigurnost Henry Kissinger tvrdio je da je “mir blizu”, što je očito dalo poticaj Nixonu, koji je time otvorio put do njegovog drugog mandata. U međuvremenu je Vijetnamski rat trajao još dvije i pol godine i završio u travnju 1975. godine.

“Nixonov trik uspješno je ponovljen na izborima 1980., čija je glavna tema bila puštanje američkih političkih zatvorenika u Iranu”, podsjeća Dieterich.

52 američka diplomata i građana držani su kao taoci od 4. studenoga 1979. Puštanje zatvorenika u zadnji trenutak moglo je dovesti do ravnoteže u korist predsjednika Jimmyja Cartera, ali to se nikada nije dogodilo. Oslobođeni su točno na dan inauguracije Ronalda Reagana, što je izazvalo sumnje da je republikanski kandidat za predsjednika sklopio tajni dogovor s iranskom vladom oko odgode puštanja talaca čime je navodno sabotiran Carter. Prema Politicou, dvije istrage u Kongresu nisu pronašle dokaze zavjere na relaciji Iran-Reagan, međutim, neki visoki uglednici i bivši iranski predsjednik AbolhassanBanisadr inzistirali su da je doista postignut “tajni dogovor”.

Hoće li Trump uzburkati vode na Bliskom istoku?

“Trump priprema svoje vlastito ”listopadsko iznenađenje”, čime bi pobjedu od Demokrata odnio na samim izborima”, sugerira Dieterich, dodajući kako postoje barem tri scenarija s različitim stupnjevima sigurnosti koja mogu biti instrumentalizirana od strane Trumpove administracije.

Prvo, kako je Donald Trump nedavno udvostručio pritisak na Iran, postoji strah da bi predsjednik mogao nastaviti s vojnom opcijom, napominje profesor.

Posljednje predsjednikovo priznanje o tome da je želio sirijskog predsjednika Basharaal-Assada povećalo je zabrinutost zbog potencijalnih, Trumpovih, ratnih planova na Bliskom istoku. Osim toga, Pentagon je poslao dodatne postrojbe kao i vojnu opremu u područja sjeveroistočne Sirije, dok je američki specijalni predstavnik za Siriju, James Jeffrey otišao u vrlo rijetko viđen posjed al-Hasakahu i održavao sastanke na vrhu s kurdskim čelnicima. Teheran Siriju vidi kao važan dio iranske Osovine otpora. S Iranom, Arapskom Republikom i njezina je vlada izložena pritiscima i sankcijama od strane Washingtona, budući da i Damask ne dopušta Washingtonu izvoz nafte s tog područja. Naftno bogatstvo Sirije trenutno kontroliraju Sirijske demokratske snage (SDF), kojima dominiraju Kurdi.

Ipak, Dieterich sumnja u to da bi se Trumpova administracija odlučila za otvoreni sukob na Bliskom istoku uoči izbora: Iran je vojno moćna država; Europski saveznici Washingtona vjerojatno neće podržati američku vojnu pustolovinu protiv Irana, slično kao što ne podržavaju politiku “maksimalnog pritiska” Bijele kuće; vjerojatno je da ni američki vojni establišment neće podržati Trumpa.

Ima li Trump Venezuelu na svom ciljniku?

Drugo, Trumpova administracija mogla bi na meti imati venezuelsku vladu Nicolasa Madura, koju nije uspjela srušiti u siječnju 2019., nastavlja akademik.

Prošlog proljeća Washington je pribjegao nizu psiholoških operacija protiv Caracasa, pokušavajući demoralizirati svoje vodstvo i ljude optužujući Madura, s ostalih 14 bivših i sadašnjih dužnosnika, zbog navodnih optužbi za “narko-terorizam” koji se navodno dogodio 26. ožujka, nakon čega je Washington pokrenuo Operacija “protiv narkotika” na Karibima u travnju, koja je, prema Associated Pressu, postala najveće raspoređivanje američkih vojnika na tom području od američke invazije na Panamu 1989. godine.

U svibnju su venecuelske oružane snage spriječile amfibijsku operaciju plaćenika, koju je vodila američka privatna vojna tvrtka Silvercorp USA. Međutim, Bijela kuća ubrzo je porekla bilo kakvu povezanost s neuspješnom akcijom, naglasivši da s njom ni na koji način nije bila povezana.

Ipak, prema Dieterichu, nije vjerojatna ni nova slična, spektakularna operacija niti potencijalna invazija SAD-a na Venezuelu, jer bi za to trebalo puno vremena, truda i novca, što možda ne bi izgledalo dobro u očima američkih glasača. Osim toga, SAD vjeruje da je vlada Madura dovoljno slaba i da će se srušiti sama od sebe, napominje akademik.

Ono što je vjerojatnije, prema Dieterichu, jest “pomorska blokada iranskih opskrba energijom kroz polukrug Miami-Dominikanska Republika-Gvajana, izvan venecuelskih pomorskih granica, u kombinaciji s prijetnjom napada na Iran u slučaju odgovora u Perzijskom zaljevu”.

Ovo je najizglednija konvencionalna vojna opcija kojom se može spriječiti venecuelsko-iranska energetska suradnja, koja se nesmetano odvija pred nosom SAD-a, čime otvoreno prkosi kampanji Bijele kuće o “maksimalnom pritisku”, smatra akademik.

Cjepivo protiv koronavirusa

Treće potencijalno “listopadsko iznenađenje” moglo bi biti puštanje u javnost cjepiva protiv COVIDA-19, neposredno prije izbora, od strane predsjednika Trumpa.

S obzirom na to je u SAD-u koronavirus navodno bio odgovoran za smrt oko 200.000 ljudi, uvođenje cjepiva moglo bi povećati Trumpove šanse za reizbor, smatra profesor. Problem je u tome što, unatoč tome što je Washington uložio 10 milijardi dolara u istraživanje cjepiva početkom ove godine, zapadne tvrtke još nisu izbacile siguran i učinkovit lijek protiv COVIDA-a, naglašava Dieterich.

Prvotno je najavljeno da će kandidat cjepiva britansko-švedske AZD1222 biti spreman do listopada. Dana 25. kolovoza, Financial Times izvijestio je da je Trumpova administracija razmotrila mogućnost brzog praćenja AZD1222 putem hitnog odobrenja za uporabu (EUA), na temelju kliničkog ispitivanja faze 3 s 10.000 volontera. Međutim, odgovarajući na izvješće, glasnogovornik AstraZenece opovrgnuo je pretpostavku o tome da je tvrtka razgovarala s Bijelom kućom oko EUA-e, dodajući kako je “predviđa(la) rezultate učinkovitosti”  3. faze “kasnije ove godine”. Nadalje, nakon privremene obustave ispitivanja AZD1222, zbog neuroloških simptoma s kojima su se suočila dva volontera, američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) zaustavila je u rujnu testove na lijek COVID u SAD-u.

23. rujna američka tvrtka Johnson i Johnson odgodila je početak faze 3 studije svog kandidata za cjepivo; prema profesoru, ne čini se vjerojatnim da će cjepivo biti spremno prije izbora.

“Samo će iz Rusije i Kine biti dostupna sigurna cjepiva”, kaže profesor. “Iz propagandnih se razloga Trump neće usuditi koristiti ih i pokušat će nametnuti neko improvizirano manjkavo zapadno cjepivo, protiv volje američke znanstvene zajednice”.

Dieterich ne isključuje da se Trumpovo “listopadsko iznenađenje” možda nikada neće ostvariti no samo će vrijeme pokazati tko će pobijediti i kako će rezultati izbora utjecati na ionako duboko polariziranu naciju.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
26 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
zgvaca
Gost
zgvaca
1 godina prije

Trumpovo vrijeme je isteklo. Deep State nece vise nikad dozvolit da netko drugi vodi drzavu. Za izbore ima 3 scenarija. Biden dobiva izbore i Trump je proslost. Trump u izbornoj noci vodi i proglasi se za Predsjednika. U tom slucaju ga FBI hapsi zbog pokusaja drzavnog udara i Trump je… Pročitaj više »

tihobl
Gost
tihobl
1 godina prije

E moj profesore pojma ti nemas. Tolika analiza, a nigdje da pomenes Putina koji moze organizovati iznenadjenje kakvo hoce. Da li ste se zapitali zasto nije dovrsen Sjeverni Tok koji je gotov 97% ??? Rusi odabrase najsporije rejesenje – pola godine je brod putovao oko planete, a onda mjesecima stoji… Pročitaj više »

Mlata
Gost
Mlata
1 godina prije

Tramp stavlja akcenat na elektore, hebe se njemu za rulju! Rulja je Hilari dala preko dva miliona više glasova nego Trampu

vladek68
Gost
vladek68
1 godina prije

Ja mislim da će većina amerikanaca biti opet sklonija Trumpu. Biden je bezlični birokrat ,dok se prosječan čovjek relativno lako identificira sa Trumpom. Tu nikakva sotonizacija ne pomaže niti je pomagala 2016-te,kada sam također rekao da Trump sigurno pobjeđuje. Hillary je kod prosječnog amerikanca bila neusporedivo popularnija od Bidena, i… Pročitaj više »

Max
Member
Max
1 godina prije

Napad na Iran i Venezuelu bio bi kobna greška jer su te zemlje vojno jake pa bi to rezultiralio velikim gubicima i katastrofom većom od one u zaljevu Svinja.

Žvuž
Gost
Žvuž
1 godina prije

Ovaj članak je van svake logike. Trump sada da povede rat??? Pa bio bi ultraidiot. Puno realnije je da ga suprotna strana pokuša uvući u neki sukob u kojem bi izginuli i Ameri. Jedina teza koja drži vodu je ova o brzinskoj registraciji cjepiva, ali ima on na raspolaganju dosta… Pročitaj više »

Qanon
Gost
Qanon
1 godina prije

Oko jednoga se mozemo sloziti svi Trump i Putin su u ratu sa neoliberalima i globalistima. Ja im zelim puno srece i jos vise mudrih odluka da ih poraze. Mozda svijet bude gori nego danas ali mozda bude bolji?Ne znamo ali s njima imamo i drugu opciju koja ce biti… Pročitaj više »

NSU
Gost
NSU
1 godina prije

Kladio sam se na Trumpa, siguran sam da nisam promašio!

POVEZANE VIJESTI

Izbornik