Njemačka želi financirati britansko nuklearno naoružanje

Europske članice NATO saveza sve opreznije gledaju na američki nuklearni kišobran, a Njemačka sada ozbiljno razmatra ulaganje u britanski nuklearni program. Prema pisanju Daily Telegrapha, Berlin vodi razgovore o financijskoj i industrijskoj potpori programu nuklearnih podmornica Trident umjesto razvoja vlastitog arsenala.

Njemački dužnosnici navodno raspravljaju o tome kako bi njemački novac ili industrija mogli pridonijeti izgradnji sljedeće generacije britanskih nuklearnih podmornica, projektila ili obogaćivanju urana za buduće bojeve glave. Jedan dobro upućen izvor rekao je za list kako postoji vrlo snažan interes da postojeće nuklearne sile u Europi prošire svoje sposobnosti. Povijesna krivnja zbog Drugog svjetskog rata navodi se kao jedan od razloga zašto se Njemačka ne odlučuje na vlastiti arsenal.

Međutim, britanski obrambeni izvor doveo je u pitanje imaju li njemačke tvrtke visokospecijalizirano iskustvo potrebno za izgradnju i održavanje britanske flote nuklearnih podmornica. Ta se flota već bori s problemima održavanja i nedostatkom ljudstva. Unatoč tome, pritisak raste zbog napetosti između europskih članica NATO saveza i američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Trump traži od saveznika da preuzmu veći dio vlastitog obrambenog tereta i istovremeno smanjuje američku vojnu prisutnost na kontinentu. Njemački diplomatski izvor opisao je atmosferu riječima da se kreatori politika svako jutro bude i pitaju što će Amerikanci sutra napraviti. Berlin se stoga sve više okreće vezivanju uz britansko i francusko nuklearno odvraćanje umjesto traženja vlastitog nuklearnog oružja.

Njemačka je s Francuskom osnovala nuklearnu upravljačku skupinu, a njemačke snage trebale bi sudjelovati u francuskoj nuklearnoj vježbi. Ipak, Berlin je oprezan prema oslanjanju isključivo na Pariz zbog skorog odlaska predsjednika Emmanuela Macrona iduće godine i moguće pobjede euroskeptičnog kandidata. Ta politička neizvjesnost čini britansku opciju privlačnijom za dugoročno planiranje.

Njemačka ostaje država bez nuklearnog oružja prema Ugovoru o neširenju nuklearnog naoružanja i formalno joj je zabranjeno proizvoditi ili kontrolirati atomsko oružje. Ugovor dva plus četiri iz 1990. godine, koji je otvorio put njemačkom ujedinjenju, također zabranjuje stacioniranje stranog nuklearnog oružja i njegovih nosača na području bivše Istočne Njemačke.

Unatoč tim ograničenjima, Berlin već sudjeluje u NATO aranžmanima nuklearne podjele i vjeruje se da u zračnoj bazi Buchel na zapadu zemlje čuva 20 američkih bombi B61 pod američkim nadzorom. Njemački zrakoplovi imaju potencijalnu ulogu u dostavi tih bombi tijekom moguće NATO nuklearne operacije. Prošlog mjeseca ruska Vanjska obavještajna služba objavila je da je barem jedna članica NATO saveza izrazila zabrinutost zbog aktivnog istraživanja i razvoja u Njemačkoj s fokusom na nuklearno oružje.

Ruska obavještajna služba dodala je kako NATO stručnjaci vjeruju da bi Njemačka mogla proizvesti potreban fisijski materijal u roku od jednog do tri mjeseca te izgraditi funkcionalnu nuklearnu eksplozivnu napravu unutar godinu dana bez provođenja potpunog testa. Moskva je više puta upozorila da svaki plan NATO saveza za jačanje nuklearnog kišobrana predstavlja izravnu stratešku prijetnju Rusiji.