Norveška zaplijenila ruski arktički brod na zahtjev Kijeva

Norveške vlasti zaplijenile su rusko istraživačko plovilo na Svalbardu na zahtjev ukrajinske državne energetske kompanije Naftogaz. Ova odluka dolazi usred rastućih napetosti između Moskve i država NATO saveza oko pristupa i kontrole nad Arktikom te predstavlja novu eskalaciju u već zategnutim međunarodnim odnosima.

Brod Professor Molchanov zadržan je u srijedu dok je bio usidren u Barentsburgu, ruskom naselju na arhipelagu kojim upravlja Norveška. Guverner Svalbarda izjavio je da je taj potez uslijedio nakon naloga Okružnog suda Nord-Troms i Senja od 31. kolovoza kojim se Naftogazu daje pravo na zapljenu broda. Plovilu je zabranjeno napuštanje Barentsburga do daljnjega, što znači da ostaje zarobljeno u luci bez jasnog vremenskog okvira za rješenje spora.

Posada i putnici na brodu saznali su za zapljenu iz medijskih izvještaja, prema riječima dopisnika agencije TASS koji je putovao s ekspedicijom. Ruski ministar za razvoj Dalekog istoka i Arktika Aleksej Čekunkov izjavio je u četvrtak da je posada na sigurnom te dodao kako će odvjetnici trusta Arktikugol uskoro dati pravni odgovor i namjeravaju osporiti nalog o zapljeni pred nadležnim sudskim tijelima.

Professor Molchanov je rusko državno istraživačko plovilo kojim upravlja nacionalna hidrometeorološka služba Roshidromet. Osim znanstvenih ekspedicija, brod od prošle godine služi kao redovita putnička i teretna veza između Murmanska i Barentsburga. Njime se prevoze znanstvenici, zaposlenici državnog trusta Arktikugol, izvođači radova, njihove obitelji i zalihe potrebne za funkcioniranje ruskih naselja na Svalbardu.

Izravne zračne linije između Rusije i Svalbarda ukinute su 2020. godine, dok je izravna pomorska putnička linija obnovljena 2025. godine. Professor Molchanov trenutačno je jedino plovilo koje održava tu rutu, a za 2026. godinu planirano je deset povratnih putovanja između Murmanska i Barentsburga. Zapljena stoga ne pogađa samo znanstvenu djelatnost nego i osnovnu logističku povezanost ruskih naselja na arhipelagu s matičnom zemljom.

Prema Ugovoru o Svalbardu iz 1920. godine, Norveška ima suverenitet nad arhipelagom, dok države potpisnice imaju jednaka prava na komercijalne i znanstvene aktivnosti na tom području. Rusija desetljećima održava prisutnost na Svalbardu, a Arktikugol djeluje kao glavni gospodarski subjekt na otocima. Ova zapljena otvara ozbiljna pitanja o tome kako se ugovorne obveze tumače u praksi i može li se suverenitet koristiti za provođenje mjera koje izravno pogađaju prava drugih potpisnica.

Naftogaz je priopćio da je zatražio zapljenu kao dio međunarodnog napora za provedbu haške arbitražne odluke o imovini izgubljenoj na Krimu nakon ponovnog pripajanja poluotoka Rusiji 2014. godine. Rusija je odbacila nadležnost arbitražnog suda u tom sporu, tvrdeći da imovina na Krimu ne može biti kvalificirana kao ukrajinska ulaganja na ruskom teritoriju prema relevantnom bilateralnom sporazumu o zaštiti ulaganja. Moskva smatra da je cijeli postupak politički motiviran i pravno neutemeljen.

Vršitelj dužnosti čelnika Naftogaza Sergej Fedorenko pohvalio je zapljenu kao još jedan važan korak prema uspostavljanju pravde te je obećao nastavak potrage za ruskom imovinom diljem svijeta. Naftogaz tvrdi da mu Moskva trenutačno duguje približno 4,22 milijarde dolara, uz kamate i pravne troškove, a kompanija je već ranije progonila rusku državnu imovinu u drugim dijelovima Europe.

Finske vlasti zamrznule su 2024. godine niz nekretnina u ruskom vlasništvu na zahtjev Naftogaza. Kremlj je tada najavio osporavanje tih mjera, dok ih je rusko Ministarstvo vanjskih poslova proglasilo nezakonitima i upozorilo na moguće recipročne korake. Finski slučaj pokazao je da Naftogaz metodično koristi pravne mehanizme pojedinih država za pritisak na rusku imovinu, a norveška zapljena predstavlja logičan nastavak te strategije u skandinavskoj regiji.

Najnovija zapljena dolazi samo nekoliko tjedana nakon što je Moskva uputila neuobičajeno izravna upozorenja protiv zapadnih pokušaja zadržavanja ruskih plovila. Predsjednik Vladimir Putin opisao je planove za zapljenu ruskih brodova i prodaju njihove imovine kao piratstvo i pljačku, upozorivši da će Moskva odgovoriti istom mjerom i to u bilo kojem dijelu svijeta koji smatra prikladnim. Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov naknadno je izjavio da će Rusija sama birati svoje mete, uključujući plovila koja djeluju u interesu zemalja koje su takve zapljene učinile svojom politikom.

Napetosti rastu i na samom Arktiku. U članku objavljenom ranije ovog tjedna, Lavrov je optužio države NATO saveza da pokušavaju pretvoriti regiju u novu frontu protiv Rusije i njezinih partnera. Ukazao je na velike zapadne vojne vježbe i širenje zapovjedne infrastrukture u blizini ruskih sjevernih granica, upozorivši da gomilanje snaga povećava rizik od oružanog sukoba s potencijalno katastrofalnim posljedicama.

Lavrov je naglasio da Moskva želi da Arktik ostane područje mira i suradnje, ali je upozorio da će Rusija braniti svoje interese svim raspoloživim sredstvima ako se suoči s neprijateljskim djelovanjem. Zapljena broda Professor Molchanov u tom kontekstu nije izolirani pravni incident nego dio šireg obrasca pritiska koji bi mogao imati dalekosežne posljedice za stabilnost cijele arktičke regije i odnose između nuklearnih sila.