fbpx

Norveški profesor suočen je sa propagandnim optužbama zbog saradnje sa ruskim medijima

Norveški profesor saradnja sa ruskim medijima (RT)
7 komentara
1,364

Profesor Glenn Diesen nazvao je medijske napade politički motivisanim i ravnim cenzuri, upozoravajući da tekući informativni rat protiv Rusije šteti akademskoj slobodi i podriva demokratiju.

Norveški profesor Glenn Diesen sa Univerziteta u Jugoistočnoj Norveškoj pretrpio je medijske napade zbog svoje saradnje sa ruskim informativnim kanalom RT, gdje doprinosi kao gost saradnik i napisao je preko deset članaka u proteklih devet mjeseci.

Norveška TV2 objavila je, kako se čini, hit Diesenove saradnje sa RT, optužujući ga za pomaganje u onome što su nazvali „ruskom propagandnom platformom“ i nazivajući njegov mandat na Univerzitetu u Jugoistočnoj Norveškoj problematičnim.

„Akademik koji učestvuje na RT onoliko često koliko pokazuje njegova biografija, izgubio je kredibilitet. Njega se mora smatrati dijelom ruske propagandne mašinerije i time je izgubio svoju naučnu važnost u demokratiji“, rekao je za TV2 švedski novinar i urednik Patrik Oksanen, povezan sa think tankom Slobodni svijet sa sjedištem u Stokholmu.

„U Norveškoj postoji sloboda izražavanja i ljudi mogu misliti šta žele. Ali ovo je skup pogrešnih navoda koji je vrlo blizu glavnih linija onoga što povezujemo sa ruskom propagandom“, rekao je za TV2 savjetnik Norveškog helsinškog odbora Aage Borchgrevink.

Neki od pozvanih stručnjaka norveškog kanala išli su toliko daleko da su dovodili u pitanje Diesenov mandat profesora.

„Da li je sam Diesen i akademsko okruženje kojem pripada razmišljali o situaciji i da li im je ugodno sa jednim od njihovih profesora koji se ponaša propagandistički?“ Sven Holtsmark, profesor na Institutu za odbrambene studije, rekao je, nazivajući Diesenovu saradnju “problematičnom”, “neopravdanom” i “zavjereničkom”.

Obraćajući se kritičarima, sam Diesen nazvao je izvještavanje zapadnih medija o Rusiji odvojenim od stvarnosti, podvukao ulogu cenzure i naglasio da napadi na one koje je nazvao norveškim „spoljnopolitičkim neistomišljenicima“ predstavljaju prijetnju demokratiji.

„Odbacivanje kontraargumenata kao ruske propagande je oblik cenzure koji demonstrira drugu stranu i polarizuje raspravu“, rekao je on za TV2.

Diesen je naglasio da za RT piše kad ima “vremena i interesa”. Takođe je tvrdio da je kritika samo pokušaj da se on ućutka, tražeći konkretne primjere njegovih članaka koji sadrže činjenične greške.

„Mi smo u informativnom ratu. Svu krivicu za loš odnos svalimo na Rusiju, i ako neko to kritikuje, lako ga se optužuje za širenje ruske propagande“, odgovorio je Diesen.

„Takođe pišem za američke, australijske, danske, njemačke i norveške medije – ali naravno samo je moje učešće u ruskim medijima problematično“, napisao je Diesen u sljedećem tekstu o Steiganu. „Informativni ratovi štete otvorenim društvima jer stvaraju dilemu između demokratske rasprave i potrebe za mobilizacijom mišljenja protiv neprijateljskih sila“, razmišljao je Diesen, upozoravajući da informativni rat protiv Rusije posebno šteti akademskoj slobodi.

„Glavni problem evropske bezbjednosti nakon hladnog rata je taj što pokušaj izgradnje Evrope bez najveće evropske zemlje dovodi do sukoba bezbjednosnih interesa između Zapada i Rusije“, zaključio je Diesen.

Pored toga što je profesor na Univerzitetu u Jugoistočnoj Norveškoj, Glenn Diesen je i profesor na Višoj ekonomskoj školi u Moskvi i vanredni istraživač na Univerzitetu Vestern Sydney. Diesenov fokus istraživanja uključuje rusku spoljnu politiku i geoekonomiju evropskih i evroazijskih integracija. Diesen je takođe autor nekoliko knjiga: „Odnosi EU i NATO sa Rusijom: nakon raspada Sovjetskog Saveza“, „Ruska geoekonomska strategija za veću Evroaziju“, „Propadanje zapadne civilizacije i ponovni uspon Rusije: između Gemeinschaft i Gesellschaft “,„ Rusija u svijetu koji se mijenja “,„ Ruski konzervativizam: upravljanje promjenama pod stalnom revolucijom“ i „Politika velikih sila u četvrtoj industrijskoj revoluciji: geoekonomija tehnološkog suvereniteta“.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
7 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
tihobl
Gost
tihobl
8 mjeseci prije

U Norveškoj postoji sloboda izražavanja i ljudi mogu misliti šta žele.

Ali dok se drze linije.

bok123
Gost
bok123
8 mjeseci prije
Reply to  tihobl

kao svuda u svijetu,

Stock
Member
Famed Member
Stock
8 mjeseci prije
Reply to  tihobl

Tiho
U cijelom Svijetu ljudi mogu misliti šta žele.
Problem nastaje kada jedan dio misli previše. I još to želi reći glasno.

mmne
Gost
mmne
8 mjeseci prije
Reply to  tihobl

mogu misliti sta i koliko hoce (za sada?)ali kad progovore previse…po rebrima!!

Marlov
Gost
Marlov
8 mjeseci prije

Isto je u sjevernoj Koreji, misli se koliko hoćeš.

politicki nekorektan
Gost
politicki nekorektan
8 mjeseci prije

..nek” profa promjeni ime u abdala ili muhamed i ntko nece smeti da ga zeza

Malimali
Gost
Malimali
8 mjeseci prije

Zvučati će jeftino, ali : što da se očekuje od zemlje koja je dala Nobelovu nagradu za mir jednom Obami i to unaprijed?!

POVEZANE VIJESTI

Izbornik