Novi židovski kvart u Šeik Džarahu prijeti zatvaranjem prstena oko istočnog Jeruzalema

Organizacija Amana podnijela je zahtjev za izgradnju 122 stambene jedinice na mjestu nekadašnjeg hotela Shepherd, poznatog i kao „Muftijina kuća”, u četvrti Šeik Džarah u istočnom Jeruzalemu. Zahtjev je predan mjesnom planskom odboru, a prva rasprava zakazana je za 11. studenoga.

Hotel je tridesetih godina prošlog stoljeća dao sagraditi tadašnji jeruzalemski muftija Haj Amin al-Huseini, iako u njemu nikada nije živio. Zgrada je srušena 2009. godine, a danas je to prazno zemljište na kojem se, prema planu, treba izdići novo naselje.

Prvi korak u četvrti koja je simbol otpora

Amana djeluje od sedamdesetih godina i jedan je od glavnih pokretača širenja naselja na okupiranim palestinskim područjima. No ovo bi bio njezin prvi projekt u Šeik Džarahu, četvrti koja je godinama poprište pravnih bitaka i iseljavanja palestinskih obitelji.

Upravo zato ovaj zahtjev treba promatrati drukčije od ostalih. Šeik Džarah nije rubno naselje na Zapadnoj obali — nalazi se unutar granica koje je Izrael jednostrano pripojio 1980. godine, u neposrednoj blizini Starog grada. Svaka nova židovska kuća ondje mijenja demografsku i sigurnosnu sliku Jeruzalema.

Hebron: ista politika, grublje sredstvo

Vijest o planu dolazi u trenutku dok izraelske snage provode opsežnu operaciju u gradu Hebronu na Zapadnoj obali. Tijekom trajuće vojne opsade privedeno je najmanje 20 Palestinaca, a raseljeno je više od 2.200 ljudi.

Palestinska agencija Wafa izvijestila je da su snage upale u većinu hebronskih četvrti, pretraživale kuće i maltretirale stanovnike prije uhićenja. Napadi su zabilježeni i u mjestima Dura, Jata i as-Samu južno od Hebrona, gdje je privedeno 11 osoba, te u Tarqumiji i Halhulu.

Posebno težak detalj je pretvaranje palestinskih domova u vojarne i osmatračnice. Prema Wafi, vojnici su preuzeli kuće u četvrtima Halat Mana i Dahijat al-Zajtun na jugu Hebrona. To nije nova praksa, ali ovakav opseg pokazuje da se radi o dugoročnom, a ne prolaznom rasporedu.

Pitanje koje planeri neće postaviti

Ono što se u zahtjevu za Šeik Džarah ne vidi jest tko će u tim stanovima živjeti i po kojem pravnom osnovu. Amana svoje projekte obično gradi na zemljištu koje je u vlasništvu palestinskih obitelji ili židovskih udruga s nejasnim vlasničkim lancem. Ako odbor 11. studenoga zahtjev ocijeni podobnim za daljnji postupak, sljedeća faza bit će otkup i prisvajanje čestica — proces koji u Jeruzalemu traje godinama i sudski se osporava.

Isti obrazac ponavlja se već desetljećima: pravni postupak, tiho iseljavanje, pa izgradnja. Palestinske obitelji u Šeik Džarahu izgubile su kuće upravo tim putem, a međunarodne osude nisu promijenile ni jednu odluku jeruzalemskih planera.