Osveta se servira hladna – Neočekivani udarac za američku ekonomiju dolazi iz Indije

Indija

Sve do sredine ovog tjedna se vjerovalo da uzajamni carinski i trgovinski rat vode SAD i Kina. Ona su 11. siječnja agencije potvrdile da će Indija od 31. siječnja početi naplaćivati 30% carina na američke poljoprivredne proizvode vrijedne 857 milijuna dolara, što je više od trećine godišnjeg poljoprivrednog uvoza iz Sjedinjenih Država. Zašto su indijske vlasti donijele tu odluku i zašto stručnjaci u ovoj odluci vide “ruku Pekinga”?

Iako je Kina i dalje glavna meta trgovinskog rata Washingtona, Donald Trump je već ozbiljno razljutio indijskog premijera Narendru Modija. Sve je počelo u ožujku 2018. kada je Donald Trump najavio 10% carina na sav aluminij kojeg uvoze SAD i 25% carina na čelik. Ova je odluka utjecala na metalurški sektor Rusije, Kine, EU, Japana i drugih zemalja, među kojima je i Indija, koja mora trpjeti pritiske i ucjene zbog vojno-tehnološke suradnje s Moskvom. Bijela kuća je u travnju ruskoj agenciji Rosoboronexport nametnula sankcije predviđene zakonom “Borbe sankcijama protiv neprijatelja Amerike” (CAATSA). Indijske banke su bile prisiljene zamrznuti 2 milijarde dolara, novac koji je služio za remont nuklearne podmornice “INS Chakra”, koju su indijske snage iznajmile od Rusije. Indija nije htjela riskirati da transakciju izvrši u dolarima.

Početkom svibnja prošle godine je američki predsjednik Trump najavio je povlačenje iz nuklearnog sporazuma s Iranom i obećao obnoviti sankcije protiv Teherana i svih koji rade s iranskim vlastima, uključujući Kinu i Indiju, glavne kupce iranske nafte.

Međutim, Trump je dao Pekingu i New Delhiju i još nekim kupcima morao dati 180 dana da pronađu nove dobavljače. Prema američkom State Departmentu, za isplate se morao koristiti poseban račun zemlje kupca, a prenesena sredstva je Iran mogao koristiti samo za nabavu humanitarne pomoći koju odobre SAD. Donald Trump nije pristao produžiti ovo razdoblje iz ljubaznosti, već nakon šest mjeseci pregovora, početkom studenog je izjavio izvor iz indijskog ministarstva vanjskih poslova.

Osveta je jelo koje se servira hladno

Zbog veličine svoje ekonomije, Indija ne može simetrično odgovoriti na američke carine i ulaziti u otvoreni sukob s Washingtonom kao Kina. Prema podacima Svjetske banke, indijski BDP je 2017. bio 2600 milijardi, a kineski  12 000 milijardi dolara.

Međutim, suočavajući se s agresijom Washingtona, Peking i New Delhi su prvi put iz ekonomskog sukoba prešli na koordinirane mjere protiv američkog pritiska, čak i ako su Indija i Kina u azijsko-pacifičkoj regiji strateški suparnici.

U međuvremenu su se New Delhi i Teheran dogovorili da se i trgovini naftom odreknu dolara i prebace na rupije. Posao se u novom financijskom okviru počeo provoditi od Nove godine, što je potvrdio izvršni direktor indijske javne banke UCO Charan Singh.

Ranije je sličan sporazum Indija postigla s Rusijom. Početkom studenog je ruski potpredsjednik vlade Jurij Borisov priopćio kako će Indija ruske proturaketne sustave S-400 platiti u rubljama. Dugoročno se trgovina u nacionalnim valutama planira proširiti i na civilne proizvode. U praksi, to znači da Indija za razmjenu glavnih proizvoda u vanjskoj trgovini više ne ovisi o američkoj valuti.

Nakon Rusije je došla na red Kina. Ministri vanjskih poslova Kine i Indije, Sushma Swaraj i Wang Yi, sastali su se 21. prosinca u New Delhiju. Mediji o tome nisu govorili, ali sigurno nije slučajnost da je dva tjedna kasnije Indija najavila uvođenje novih carina na uvoz američkih jabuka, badema, oraha, leće i slanutka.

New Delhi je od početka znao da bi Washington s vremenom carine mogao proširiti na različite proizvode od čelika i željeza na bornu kiselinu, dijelove cijevi i motocikle.

Prošle jeseni je Peking je uveo 25% carina na američke poljoprivredne proizvode, što je ozbiljno utjecalo na američke poljoprivrednike koji opskrbljuju Kinu pšenicom, kukuruzom, mliječnim proizvodima i svinjetinom. Najviše je pogođeno tržište soje. Američki izvoz u soje Kinu se smanjio za 98%, što je dovelo do krize zbog prekomjerne proizvodnje, jer soja čini gotovo 60% ukupnog američkog izvoza u Kinu. Jednostavno nije bilo mjesta za skladištenje. Čak i kada je cijena zakupa skladišta porasla za 40% u odnosu na prethodnu godinu, sva su bila puni soje koju nitko ne želi. Poljoprivrednici su bili primorani da zaoravanjem unište urod.

Sada se ista sumorna perspektiva nazire i zbog indijskih carina, a poljoprivredne savezne države su bile glavna podrška Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima 2016. Na sljedećim izborima je malo vjerojatno da će Donald Trump moći računati na njihovu podršku.

Da bi popravila situaciju, Bijela kuća je usvojila program pomoći za poljoprivrednike u iznosu od 15 milijardi dolara. No, obični farmeri od toga još nisu vidjeli ni centa. Naime, zbog sporova s predsjednikom oko izgradnje zida na meksičkoj granici, senatori su u proračunu za 2019. odbili potvrditi ove subvencije i sada su svi javni izdaci zamrznuti na neodređeno vrijeme, uključujući program podrške za poljoprivrednike.

Jasno je da čelnici i visoki dužnosnici Indije i Kine prošle godine nisu slučajno održavali nekoliko sastanaka, od kojih je onaj u New Delhiju 21. prosinca bio posljednji u nizu. Nakon godina neprijateljstva i teritorijalnih sporova, sada se dvije najveće ekonomije u azijsko-pacifičkoj regiji, koje čine 20% američkog uvoza i 12% američkog izvoza, sučeljavaju s Washingtonom u tandemu, što znači da Donald Trump ove godine sigurno s lakoćom neće poboljšati negativnu bilancu vanjske trgovine.

Posebno je znakovito da je new Delhi nove carine najavio dva dana nakon što je Washington poručio kako će krajem siječnja u New Delhi poslati pregovarački tim koji bi s indijskim dužnosnicima trebao razgovarati o uvoznim carinama koje je Indija prošle godine naplaćivala ili povlačila na pametne telefone, bazne stanice, pametne satove, patrone s tintom za pisače i druge ICT proizvode. Sastanak je dogovoren za 24. siječnja i američki tim će lobirati za njihovo ukidanje.

“Američki dužnosnici trebali bi se susresti s indijskim dužnosnicima iz Ministarstva elektronike i informatike (MeitY). Sjedinjene Države već su se u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji zalagale da dužnosti koje Indija nameće mobilnim telefonima i na druge ICT proizvode, što je u suprotnosti s njezinim multilateralnim obvezama”, rekao je dužnosnik američke vlade za The Hindu Business Line.

Indija je od srpnja 2017. naplaćivala carine na mobilne telefone i neke druge ICT proizvode od 10 posto, a kasnije ih je povećala na 15 posto. Unatoč prosvjedima nekoliko članica Svjetske trgovinske organizacije, uključujući SAD, EU i Japan, carine na mobitele su prošle godine dodatno povećane na 20 posto.

SAD tvrde kako su prema sporazumu Svjetske trgovinske organizacije za većinu stavki, uključujući mobilne telefone, uključenih u IT sporazum (ITA) carine moraju biti nula. Indija i SAD su dio ugovora kojeg su zemlje potpisale 1996. godine.

No, Indija odbija ukinuti uvozne carine, jer smatra da domaćim proizvođačima treba zaštita, baš kao što Trump smatra da zaštitu trebaju američki proizvođači.

Iako SAD ne žele prihvatiti ovaj argument, Indija tvrdi kako ICT stavke nisu dio spomenutog ugovora, jer su se mnoge od njih, uključujući pametne telefone, razvile tijekom posljednja dva desetljeća i nisu ni postojale 1996. godine.

Sada će Washington moći kombinirati pregovore o ICT proizvodima s onima za izvoz svojih poljoprivrednih proizvoda u Indiju, ali je odavno jasno da se s premijerom Narendrom Modijem i njegovim ministrima ne može razgovarati s pozicije sile.

Live StreamTV / The Hindu Business Line

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
mladen3x
Gost
mladen3x

SAD ide u bitku sa 2 tržišta koja zajedno broje 2,5 milijardi ljudi.Nadam se da imaju dobar plan ako misle ovo preživjeti jer u toj bitci možeš samo napraviti novi Hladni rat i odvojiti svijet na Zapad i Istok.Kina,Indija,Rusija pa i Iran,takvima se ne prijeti jer ih možeš samo još više udaljiti od sebe.

Tupko Glupko
Gost
Tupko Glupko

Skoro 10 puta više stanovnika od Amerikanaca, s tim da je GDP Kine i Indije zajedno za 1/5 manji od GDP-a izuzetnih.
Ovo je ujedinjenje Istoka koje provodi SAD prije podjele svijeta na Istok i Zapad. Kako je krenulo, osim Five Eyes i EU nitko neće biti Zapad u današnjem smislu, premda za EU to nije sigurno.

Savio
Gost
Savio

GDP Kine i Indije zajedno nije manji za 1/5 GDPa SADa, a pogotovo ne GDP (PPP) koji je mnogo ozbiljniji metod od nominalnog GDPa.
Sama Kina je po GDP (PPP)u vec prestigla SAD.

Ray
Gost
Ray

2.85 milijardi. Nisi mnogo pogresio, samo za 350 miliona 🙂

Alen
Gost
Alen

Hladni rat takve podjele nikad nije postojao..Ovo je sad novi moment i oni ne mogu prezivjeti ekonomski ovakvo saveznistvo azijskih zemalja..Vrući rat bi bio logicnije rjesenje za njih..

nekoime
Gost
nekoime

Sada će Amerikanci tražiti da Indija novac od carina uplaćuje na posebni račun banke na Wall Streetu. Zauzvrat će Indiji dati američke obveznice AAA klase.

Šok
Gost
Šok

indija ima jako velik ljudski kapital ali isto tako velik metež u državi, jedina je sposobna da pobijedi kolaps velikoh sustava upravo zbog kaosa koji tamo vlada, za razliku od kineza, japanaca i korejanaca koji pate od militarističke uređenosti društva.
indija će se u razvoju okreteti zemljama sa jakom sirovinskom bazom i sa jakim tržištima, kopiraju kinu, sada je pitanje opredjeljenja u energetskom sektoru i tu može uskočiti rusija sa nuklearkama i plinom ali trebaju evropu i usa za tržišta, možda čak i kinesko, ovo će biti interesantno prtiti.

Dub Miroslav
Gost
Dub Miroslav

Narodski rečeno: Što su tražili to su i dobili.

onaj najgl.......veći Dalton
Gost
onaj najgl.......veći Dalton

”SAD tvrde kako su prema sporazumu Svjetske trgovinske organizacije …………”
O-hoo!!
Svjetske trgovinske organizacije?
Ovo je nešto novo? Kako se nitko nije toga prije sjetio?
Osim s elementarnom logikom, netko ima ozbiljnih problema s primjenom međunarodnog prava.
I nije bio u školi kad se učilo poglavlje o obvezama. Ali mu je dobro išlo ono o pravima.
Razum i sram odavno ne stanuju u nečijoj političkoj eliti.
Koja očito misli da je ostatak civilizacije nezahvalan i da, kao Voltaireov ”Candide”, treba biti zadovoljan i uvjeren da živi u najboljem od mogućih svjetova.
Dok ga se razapinje na kotaču i dere kožu na živo.

Riddick
Gost
Riddick

Mislio sam da ce Tramp kao jedan milioner i korporativni covek bolje snalaziti u ovim ekonomskim vodama.
Sankcije su kontra produktivne, u danasnjem svetu globalizacije i multipolarnosti.
Treba ulagati u istrazivanje i razvoj, inovacije, podsticati start up kompanije, raditi na skolstvu i obrazovanju to je ono sto ekonomiju gura napred a ne rampe i carine twitter pretnje i oholo ponasanje.

Moreno
Gost
Moreno

Trump je miljarder, ali on nije korporativni čovik nego poslovnjak koji je par puti propada i kojega su za razliku od puno drugih spašavale banke kojima su upravljali židovi i te banke su mu posušivale dugove.

Nije sve u istrazivanju i razvoju, inovacijama, start upovima . . . ima nešto i u reketarenju za koje triba enormna vojna sila koju i mi dijelom financiramo plaćajući porez sa kojim država plaća kamatu na dug u koji je država opet reketarenjem upala . . . ti to gledaš kako su te u kontrolnom sistemu istrenirali da ne napišen um ti isprogramirali . . .

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah

Neka mojih indijanaca!

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah

@Moreno:
Trump polovnjak?
Mokri dugovi:
Volim suši!
Suša suši i dugove?

Trump, Putinu:

Posudi mi milion dolara,
ako ti ne vratim
ne trebaš mi više
nikad ništa posuditi?

Mr.No
Gost
Mr.No

Ali zar upravo to nije bila ,,pjesma” prosvijescenih i recept ,,ujspjesnih” do dana danasnijh, a ko rezultat nebrojeni ratovi, glad, pustos itd itd.

Tink
Gost
Tink

Riddick, nemaju izbora, a u tom slucaju se vuku iznudjeni potezi koji su po pravilu pogresni i kontraproduktivni. Ovo sto si naveo su uistinu cinioci razvoja ekonomije pod uslovom da u drzavi postoji zdrava supstanca i pokretacki elan, u Americi je to u slobodnom padu i oni se ne mogu jos dugo odrzati na vrhu sa ovakvim uzletom celokupne Azije, a ne samo Kine i Indije. Recimo Vijetnam ima gotovo 100 milijona stanovnika i postali su nova svetska “fabrika”, o Indoneziji da ne pricamo, tehnologija je sve dostupnija i promene su nezaustavljive.

Histrion
Gost
Histrion

Heartland pobjeđuje Rimland ! Brzezinski se meškolji u grobu

johnny-reb
Gost
johnny-reb

ali ali ali… zaboravljate na knjigu Art of the deal. Sad cete vidjeti. To je mocna i korisna knjiga, nema veze sto je na drugoj strani trziste od 2 mlrd ljudi.

Btw zanima me sto kazu americki poljoprivrednici koji su vikali prije 2 godine “build that wall”. Vicu li jos?

udav
Gost
udav

bela kuca je odobrila subvencije, senatori ih blokiraju, procitaj opet
zid 6 te subvencije 15 mlrd, to je sica u poredjenju sa odvajanjima za sve drugo – znaci, ovde lud zbunjenog

Mercury
Gost
Mercury

“to znači da Indija za razmjenu glavnih proizvoda u vanjskoj trgovini više ne ovisi o američkoj valuti” – ovo jednostavno ne stoji ili se autor krivo izrazio

https://atlas.media.mit.edu/en/profile/country/ind/

Na prvi pogled se vidi da dolar radi debelo preko 50% trgovinske razmjene Indije.

IVE iz pecalbe
Gost
IVE iz pecalbe

Ima on pjesma stara:
Hej haj uzivaj,
svi amerikenjci tupi glupi,
a najtuplji a najgluplji u
ovalnom uredu sjedi
hej haj uzivaj…

Tursunov
Gost
Tursunov

Jeste Ive, usijana glavo …
Blago nama Balkancima,
Ive Srbadijo, ko nam je ravan?

Siniša
Gost
Siniša

Zemlje BRIKSa 3 milijarde stanovnika, kraj svake priče.

Njonjobobo
Gost
Njonjobobo

Prevelike brojke, prekrupna tema,nemam nis koristi od indije usa kineske trgovine

Kako mogu ubost kunu sa strane,a da se kinezi ,ameri, i Indijci ne ljute.
Pa jednostavno,na trznici,trgujuci, ribom,mesom,vocem,povrcem,sirom.
Pa u narodu se veli tko trguje ne gladuje.

Drugo trgujuci uslugama,
Trece posrednistvom izmedu trgovaca.

U komunizmu trgovce samostalce nazivali su svercerima,
A trgovali su najcesce levisicama kupljenim u Trstu.

Annabella
Gost
Annabella

Što si zapravo htio reći???

POVEZANE VIJESTI

Izbornik