fbpx

Pandemija gladi i globalna bezbjednost hrane

António Guterres

Prema riječima generalnog sekretara UN Antonia Guterresa, 88 miliona ljudi je bilo gladno u cijelom svijetu do kraja 2020. Broj gladnih se povećao za 20 % u jednoj godini, a trend se nastavlja i u 2021. „Ekstremni klimatski događaji i pandemija Covid-19 samo „dolijevaju ulje na vatru“. Ako ne reagujemo odmah, milioni ljudi će se naći na ivici gladi i smrti. Predviđa se da će glad porasti u Sahelu, Afričkom rogu, Južnom Sudanu, Jemenu i Avganistanu“, naglasio je generalni sekretar.

Pandemija Covid-19 i s njom povezane mjere karantene i zaključavanja narušile su sigurnost hrane u mnogim zemljama, poremetivši čitav lanac poljoprivredne proizvodnje, transporta i potrošnje koji se razvijao posljednjih decenija. Organizacija UN za hranu i poljoprivredu (FAO) i Svjetski program za hranu (WFP) procjenjuju da je oko 34 miliona ljudi širom svijeta trenutno klasifikovano da su na nivou 4 takozvane ljestvice integrirane faze stepena sigurnosti hrane (IPC) – tj. „Na korak od gladovanja“ iz različitih razloga. Među razlozima koje navode stručnjaci UN su oružani sukob, dramatične klimatske promjene i pandemija koronavirusa. Istovremeno, primarni faktori u nekim regionima dodatno su pogoršani najezdom skakavaca. Većina žarišta bezbjednosti hrane nalazi se u Africi, uključujući Nigeriju, Jemen i Južni Sudan, ali i drugim regionima – na primjer Aziji (Avganistan), Bliskom istoku (Sirija i Liban) i Latinskoj Americi i Karibima (Haiti) – takođe prijeti glad.

Kako je pandemija koronavirusa omela ekonomski rast, širom svijeta raste zabrinutost zbog gladi i neuhranjenosti. U gotovo svim zemljama cijene hrane rastu, a gdje su cijene i dalje iste, već postoje nestašice. Inflacija hrane je uvijek negativan faktor, a novi talas inflacije će biti posebno težak, naglašava Bloomberg. Ozbiljna zabrinutost zbog gladi i neuhranjenosti pojavila se čak i u najbogatijim zemljama svijeta.

U Velikoj Britaniji, na primjer, Trussell Trust je djeci distribuirao rekordnih 2.600 pakovanja hrane dnevno tokom prvih šest mjeseci pandemije koronavirusa. U Sjedinjenim Državama, broj ljudi koji imaju problema sa ishranom porastao je za 13,2 miliona, što je povećanje od 35 % u odnosu na 2018. godinu, prema Feeding America, najvećoj organizaciji za borbu protiv gladi u zemlji.

Prema NielsenIQ, cijene u Sjedinjenim Državama su porasle za skoro 3 % 2020. godine, što je dvostruko više od stope inflacije. Međutim, čak i ovo malo povećanje je osjetno za one porodice koje su već iskusile velike probleme. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, najsiromašniji Amerikanci sada troše 36 % svog prihoda na hranu, a masovna otpuštanja u sektorima niskih plata, poput maloprodaje i transporta, izvršila su još veći pritisak na kućne budžete.

U međuvremenu su cijene osnovnih namirnica, poput žitarica, soje i šećera, značajno porasle, čime su globalne cijene hrane u januaru dostigle najviši nivo u posljednjih šest godina. Međutim, dokazi ukazuju na to da pored objektivnih faktora koji izazivaju rasprostranjeno poskupljenje, uključujući i cijene hrane, postoji jasan dosluh nekih zapadnih kompanija i elita da vještački podignu globalnu potražnju radi njihovog dodatnog obogaćivanja.

Tako su, prema Bloombergu, globalne cijene pšenice skočile nakon što su SAD početkom avgusta šokirale tržišta predviđajući navodno veliki pad žetve u Rusiji, iako i drugi veliki proizvođači doživljavaju pogoršanje očekivanih usjeva i probleme sa kvalitetom. Konkretno, američko Ministarstvo poljoprivrede oštro je smanjilo procjenu žetve pšenice za poljoprivrednu godinu 2021-2022 u avgustu za 12,5 miliona tona u odnosu na prethodni mjesec. Međutim, prema Ibragimu Ramazanovu, profesoru na osnovnom odsjeku trgovinske politike na Ruskom ekonomskom univerzitetu Plekhanov, nagli pad američkog Ministarstva poljoprivrede u prinosu pšenice i izvozu iz Rusije može biti manipulativan. Rusija će vjerovatno zadržati globalno liderstvo u izvozu pšenice. Zapravo, američko Ministarstvo poljoprivrede uzelo je stare podatke, iako su trenutne brojke kampanje žetve vrlo dobre, a tržištu je već jasno da klimatski problemi neće uticati na konačne rezultate bruto žetve žita i pšenice u Rusiji. Rusko Ministarstvo poljoprivrede, s druge strane, i dalje očekuje žetvu pšenice od 81 milion tona. Malo je vjerovatno da je američko Ministarstvo poljoprivrede slučajno napravilo takvu grešku. “Sve negativne informacije o prinosima žitarica povećavaju cijene na svjetskom tržištu, što zauzvrat dovodi do povećanja potražnje za skupljom američkom pšenicom, čija potražnja opada zbog povećane proizvodnje i izvoza pšenice iz Rusije i Ukrajine”, objasnio je Ibragim Ramazanov. „Američko ministarstvo poljoprivrede je akter na globalnom tržištu žitarica, pa je velika vjerovatnoća da Ministarstvo poljoprivrede SAD pokušava da manipuliše reakcijom tržišta na njihove prognoze kako bi podiglo cijene žita“, zaključuje ruski ekspert.

Kako bi prikrili svoje pokušaje manipulacije i podigli cijenu određenih namirnica, brojne beskrupulozne zapadne kompanije sve više koriste takozvanu metodu stiskanja, pri čemu cijene mogu ostati iste, ali se smanjuje količina samog proizvoda. Takve taktike odavno su popularne u Velikoj Britaniji, gdje decenijski rat cijena između supermarketa održava niske cijene.

Uoči samita UN o prehrambenim sistemima u New Yorku, koji bi trebalo da se održi u septembru, rusko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da države ne mogu koristiti jednostrane sankcije za pritisak na druge zemlje. Rusija podržava poziv generalnog sekretara UN Antonia Guterresa za obustavu takvih jednostranih sankcija. Moskva se posebno prisjetila ideje ruskog predsjednika Vladimira Putina o “zelenim koridorima” koji bi trebali biti oslobođeni trgovinskih ratova i sankcija, prvenstveno u pogledu hrane i medicinskih potrepština.

Samit o sistemima hrane, koji je predložio generalni sekretar UN-a Antonio Guterres, ima za cilj podizanje svijesti, dogovor o širokim opredjeljenjima i konkretnim mjerama za transformaciju sistema hrane u cilju iskorjenjivanja gladi, smanjenja bolesti povezanih sa ishranom i ozdravljenjem planete. Poziv za udruživanje snaga i temeljnu promijenu načina proizvodnje, obrade i konzumiranja hrane moraju svi čuti. Svjetska zajednica mora takođe shvatiti da se, kako bi se izbjeglo masovno izgladnjivanje sa milionima žrtava, moraju postići tri stvari: okončanje neprijateljstava, bolji pristup najugroženijim zajednicama i povećanje donacija. FAO i WFP već su pozvali zemlje širom svijeta da izdvoje 5,5 milijardi dolara za prevenciju gladi putem humanitarne pomoći u hrani, direktnim finansijskim injekcijama i drugim hitnim mjerama.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
90 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Babage
Gost
Babage
11 mjeseci prije

U Americi placaju farmerima da uniste usjeve za 1.5 x puta otkupne cijene ili nece dobit subvencije iduce godine. Mogu sami unistit ili ce drzava besplatno iz aviona zalit sve herbicidima. U Britaniji i EU navodno idu na nesto slicno tako da uzrokuju glad, vec sada se pise u MSMu… Pročitaj više »

Debeli đ uro
Gost
Debeli đ uro
11 mjeseci prije

Netko tu nešto muljavi sa tim cijenama hrane,katastrofa je da se svinjski but bez kosti prodaje po 22 kune kao i grah u mahunama,kao zbog suše a baš svatko tko se bavi uzgojem povrća ima umjetno navodnjavanje !!!Eto najavljuju poskupljenj kruha za 20% a otkupljivali pšenicu tek nešto iznad kune,a… Pročitaj više »

Stara kuka
Gost
Stara kuka
11 mjeseci prije

A “ekstreni klimatski događaji koji “dolijevaju ulje na vatru” su pretpostavljam vjetar, kiša, snijeg, vrućina ljeti, a hladnoća zimi.

Šele
Gost
Šele
11 mjeseci prije

kako se samo spominje korona u izvještaju, skoro za sve je kriva, e kad bi sve cijepili ne bi bilo gladi, ratova, inflacije, ali glupi ljudi

Faust
Gost
Faust
11 mjeseci prije

UN je osnovan da stvara krize a ne da ih rješava.

Čudan lik
Member
Čudan lik
11 mjeseci prije

Jesen polako dolazi a sa njom i sve ono što je već mjesecima najavljivano. Kao što je za izmišljenu koronu stvorena vakcina tako će i za NAMJERNO izazvanu pandemiju gladi rješenje biti plastično meso koje je već ušlo u upotrebu. Pripremite se za novi val “novog normalnog” jer staro normalno… Pročitaj više »

Throne
Gost
Throne
11 mjeseci prije

Nista se na dogadja slucajno, najavljivaju kao i za covid prvo stidljivo jos za vrijeme clintona, cak je njegov potpresjednik dobio nobelovu nagradu jer se zalagao protiv globalnog zatopljenja prije vise od 20 godina. Kako idu ti procesi, pa onda udruge green peace (kojima su na celu ljudi koji su… Pročitaj više »

dulebg
Gost
dulebg
11 mjeseci prije

Veštački stvaraju paniku. Kako može biti gladi, kad su novi igrači ušli u proizvodnju: Rusija, Ukrajina, Kazahstan, Kanada, Brazil? Prošla godina bila je izuzetno plodna, a i ove godine prinos pšenice je odličan, podbaciće kukuruz, možda i soja – ali to je uobičajeno – nikad ne bude sve potaman. Šire… Pročitaj više »

ledeno doba
Gost
ledeno doba
11 mjeseci prije

guterres je stara kabalina lopina i kriminalac… prije nego što ga je kabala postavila na čelo Rokijevog UN-a, je dugo godina bio predsjednik UNCHR-a, visokog komesarijata UN-a za izbjeglice, baš u doba kada je otkriven skandal zlostavljanja djece u Srednjoafričkoj Republici. naime tada je zviždač Andreas Kompass, sve dojavio u centralu UNHCR-a u… Pročitaj više »

ledeno doba
Gost
ledeno doba
11 mjeseci prije

guterres je stara kabalina lopina i kriminalac… prije nego što ga je kabala postavila na čelo Rokijevog UN-a, je dugo godina bio predsjednik UNCHR-a, visokog komesarijata UN-a za izbjeglice, baš u doba kada je otkriven skandal zlostavljanja djece u Srednjoafričkoj Republici. naime tada je zviždač Andreas Kompass, sve dojavio u centralu UNHCR-a u… Pročitaj više »

zeljo blitvić
Gost
zeljo blitvić
11 mjeseci prije

meni i dalje nije jasno zasto je zelenjava tako skupa. ne vjerujem da je kila paradajza sad kad mu je sezona 10-15 kuna

Sven
Gost
Sven
11 mjeseci prije

Poskupila je nama hrana vec odavno preko noci kad je pdv podigao cijene i nitko nista. I to sto nasi proizvođaci prodavaju nama najskuplje opet nikom nista. Nasi sokovi gulasi kave, su nama najskuplji. Zar da idemo u okolne zemlje da kupujemo nasu hranu ? Paradox. Hvala ti boze na… Pročitaj više »

Max
Member
Max
11 mjeseci prije

Oni hoće glad

Praetorian
Gost
Praetorian
11 mjeseci prije

Poglefajte film Purge, to nam slijedi ako im ne stanemo na kraj

Robert
Gost
Robert
11 mjeseci prije

Tako na i treba jer se uvijek bavimo sami sa sobom , kao da sve ostalo nema veza sa nama , trebamo prosvjedovati na način da simultano u više država narod dođe na vrata parlamenta i traži od istih odlazak na doživotni zatvor sa prethodnim doniranjem vlastite korupcijom ostvarene imovine……to… Pročitaj više »

Jadranka S
Gost
Jadranka S
11 mjeseci prije

Bitno je njima da za oruzje uvijek ima novaca.
Boli njih briga za gladnu djecicu svijeta.

Sve je dio plana,………. klimatske promjene,…….. glad,……..
Najava….

IGRE GLADI.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik