Pandemija X dolazi – “mediji”, “stručnjaci” i Billy je čekaju k’o ozeblo sunce

Mainstream upozorava da će 2026. biti godina svih virusa. Zdravstvene vlasti u Europi za sada se drže gripe i preporučuju cijepljenje iako i same priznaju da njegova učinkovitost ostaje ograničena. Mediji, s druge strane, već traže sljedeći povod za paniku i usmjeravaju pozornost na virus nipah, nakon nekoliko izoliranih slučajeva zabilježenih izvan Europe.

Treba li se bojati nove pandemije? U duhu rečenice „Svaki zdrav čovjek je bolesnik koji to ne zna“, Bill Gates se pita „Kako identificirati bolest koja se još nije pojavila?“

Mediji su jednoglasni. Treba li se brinuti? Samo postavljanje pitanja, bez obzira na odgovor, već služi tome da se sugerira njegova presudna važnost.

Vrlo očekivan virus

Nakon straha od „bolesti X“ lansiranog u Davosu i globalne psihoze izazvane covidom-19, sprema li se Europi nova zdravstvena epizoda pod kontroliranim narativom?

U Davosu je 2018. bila organizirana konferencija posvećena dolasku „bolesti X“. Svjetska zdravstvena organizacija ju je opisivala kao „nepoznatog patogena koji bi mogao biti uzrok teške međunarodne epidemije“, bilo putem zoonoze ili bioterorističkog napada. U stvarnosti, ta bolest ne postoji.

Riječ je o teorijskoj konstrukciji, radnoj hipotezi, konceptu bez stvarnog nositelja. Međunarodni javni mediji su nas u to nastojali uvjeriti. A činjenica da je 2024. u Davosu ravnatelj Svjetske zdravstvene organizacije tu nepostojeću bolest procijenio „dvadeset puta smrtonosnijom“ od SARS-CoV-2 trebala bi se, kako se tvrdi, shvatiti kao znak opreza, a ne kao prijetnja ljudskoj vrsti.

Svjetska zdravstvena organizacija proglasila ju je jednim od svojih prioriteta. Uz covid-19, koji više ne treba predstavljati, popis uključuje krimsko-kongoansku hemoragijsku groznicu, koju prenose krpelji, s vrlo rijetkim slučajevima u Europi, groznicu Lassa, sa službenom stopom smrtnosti od 1 posto, ali i do 20 posto u slučaju epidemije, groznicu Rift Valley, bez prijenosa s čovjeka na čovjeka, smrtnost 1 posto, te virus Zika, koji prenose komarci i čija je smrtnost gotovo nepostojeća.

Posljednji dodatak popisu, nipah, navodno ima znatno višu stopu smrtnosti. Nekoliko smrtnih slučajeva u regijama s desecima milijuna stanovnika predstavljeno je kao ozbiljan signal. Prema stopi letaliteta između 40 posto i 75 posto koju navodi Svjetska zdravstvena organizacija, stvarni broj slučajeva ostaje iznimno nizak, ali to ne sprječava širenje alarmantnih projekcija.

Pandemija koja jedva ubija

Koronavirus je ustupio mjesto nipahu, koji se već godinama spominje u stručnim krugovima. Prenose ga šišmiši, zahvaća svinje, a ovaj put bez potrebe za pangolinom kao posrednikom. Može li se nipah uopće nazvati pandemijom?

Prema kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije, dovoljno je da virus prijeđe granice i uzrokuje društvene poremećaje kako bi bio proglašen pandemijom, čak i bez ozbiljne zdravstvene prijetnje. U Europi, s više od 450 milijuna stanovnika i neusporedivo većim zdravstvenim izazovima, teško je govoriti o pandemiji na temelju nekoliko izoliranih slučajeva.

Odakle dolazi? Iz Azije, kao i koronavirus. Kako se zaštititi? Ne konzumirati sirovi sok palme datulje i ne jesti voće koje su načeli zaraženi šišmiši.

Za otkrivanje nipaha preporučuje se PCR test. Tijekom covida-19 samo je manji dio pozitivnih PCR testova odgovarao stvarnim infekcijama, prema europskim istraživanjima. Oni koji su to tada javno isticali bili su marginalizirani, diskreditirani i proglašavani opasnima, često od istih medijskih stručnjaka koji danas traže novu prijetnju.

Nijedno cjepivo nije dostupno, što predstavlja bitnu razliku u odnosu na covid-19. Pa zašto onda stvarati strah? Ne planira se valjda ponovno opravdavati izvanredne mjere virusom čija je stvarna opasnost zanemariva, niti klimatskim scenarijima bez jasnih posljedica, niti stalno najavljivanim geopolitičkim prijetnjama koje se ne materijaliziraju.

Ono što se, međutim, lako uvodi jesu sanitarne mjere po modelu velikih konzultantskih kuća, nekontrolirana inflacija, ograničavanje kretanja i nadzor nad izraženim mišljenjima. To ima vrlo stvarnu cijenu u ljudskim životima. Virus, čak i bezazlen, ostaje savršeno sredstvo za opravdavanje svega toga.

Strah je dobar savjetnik

Primjeri prethodnih sanitarnih epizoda u Europi pokazuju da panika često završava političkim dogovorima. Medijska kampanja o nipahu mogla bi splasnuti nakon izbornog ciklusa u europskim državama. To ne isključuje njezin povratak uoči budućih nacionalnih ili europskih izbora, ali nakon toga pandemija bi, vrlo vjerojatno, bila proglašena završenom.

A narod, guta li guta. Bolje bolje nego u pornićima.