fbpx

Pentagon ne želi priznati povlačenje, već se “reorganizira” u Iraku

Američko povlačenje iz Iraka

Pentagon radije govori da “reorganizira” svoje trupe i nije riječ o prvom djelomičnom povlačenju. Međutim, američki postupci u Iraku imaju sve aspekte smanjenja broja vojnika u bliskoistočnoj zemlji.

Dokaz za to je 18. ožujka, dan kada su američka snage svoju zastavu spustile  s jedne od najvažnijih iračkih baza, one u Al-Qaimu, smještenoj nekoliko kilometara od granice sa Sirijom, koja je tijekom godina navodne borbe protiv ISIL-a bila ključno mjesto za provođenje operacija u tom području.

U svečanoj ceremoniji su Amerikanci napustili Al-Qaim i predali bazu osmoj brigadi iračke vojske, a Washington bi sada mogao smanjiti broj vojnika u toj zemlji.

Kao što smo ranije izvijestili, Al-Qaim nije bilo koje mjesto. Odavde se baca pogleda na granicu sa Sirijom i bilo je vrlo vruće mjesto za vrijeme Sadamove ere, a doslovno užareno godinama koje su slijedile.

Ali prije svega, od 2014. godine su grad smješten u duboko u pustinji Mezopotamije i obližnja velika vojna baza pali su u ruke ISIL-a. Ovdje su crne zastave fizički prerezale granice, a Al-Qaim se smatrao sastavnim dijelom tog kalifata, koji se u jednom trenutku proširio od okoline Damaska sve do Bagdada. Potom je na kraju 2017. iračka vojska, koju su podržale šiitske milicije i zrakoplovstvo međunarodne koalicije, osvojila ovaj dio pustinje i nadasve stratešku vojnu bazu. Od tada je Al-Qaim bio mjesto iz kojeg su se vodile posljednje bitke koje su dovele do konačnog  sloma „Islamske države“ i u Iraku i u Siriji.

Iz tog razloga, baza je uvijek bila važna i nije slučajno što je koalicija predvođena Sjedinjenim Državama tamo držala veliki broj vojnika posljednje tri godine. Američka vojska je iz Al-Qaima mogla podržavati sirijske Kurde u borbi protiv ISIL-a u Siriji, ali i vojno silom nadzirati osjetljivu sirijsko-iračku granicu, baš na mjestu gdje je Iran poslao inženjeriju da na sirijskoj strani izgradi dionicu autoputa od Al-Bukamala do Al-Mayadina, čine je osigurana cestovna infrastruktura od Teherana do Bagdada i sirijske granice sve do Damaska i Bejruta.

Odluka o napuštanju ove baze se dogodila neočekivano, dijelom i zato što je strategija američke administracije u Iraku nejasna i teško je reći žele li iz Bijele kuće i Pentagona doista smanjiti američku prisutnost u zemlji ili jednostavno premjestiti vojnike koji su tamo trenutno prisutni. Zna se, međutim, da bi prisustvo američkog osoblja trebalo bi pasti ispod 7000, dok je početkom godine bilo 7500 američkih vojnika u Iraku i oni će sada biti uglavnom raspoređene u bazama Erbil, Taji, Al-Asad i Bismayah.

Šiitske milicije slave

Povlačenje američkih trupa iz Al-Qaima došlo je u delikatnom trenutku u iračkom i regionalnom kontekstu. Pamtit ćemo da je 2020. godina počela američkim napadom u Bagdadu u kojem je u inu američkog državnog terorizma ubijen iranski general Qassem Sulejmani, zajedno s Abu Mahdijem Al-Muhandisom, zapovjednikom Kataib Hezbollaha i dozapovjednikom Hashd Al-Shaabi armije, saveza iračkih šiitskih milicija, od kojih je irački Hezbollah jedna od najmoćnijih.

Ova skupina predstavlja jednu od sila najbližih Teheranu i zato je postala meta američke koalicije u Iraku. Nakon udara na položaje Kataib Hezbollaha početkom siječnja došlo je do niza napetosti, od lansiranja raketa iz Irana do raketiranja iračkih baza od strane šiitskih milicija, te raketnih napada na područje američke ambasade u Bagdadu i unutar vojnih struktura američke koalicije.

Novi napad na američku bazu 11. ožujka rezultirao je smrću dva američka i jednog britanskog vojnika. Uslijedila je još jedna američka vojna operacija sa zračnim udarima na položaje Kataib Hezbollaha.

Ali upravo je ovo posljednje dovelo do osjećaja pobjede među iračkim milicijama, koje su nakon vijesti o američkom oproštaju s bazom Al Qaim dali pobjedničke izjave.

“Ovo je ponižavajući bijeg zločinačke okupacije Sjedinjenih Država i početak njihovog poraza”, rekao je Abu Ali Al-Askari, vođa Kataib Hezbollaha.

„Molim sve da se pripreme i dovrše strateške operacije ako neprijatelj nastavi sa svojom okupacijom i kršenjem suvereniteta”, dodao je, najavljujući nove operacije otpora.

Prema Al-Askariju, izbor Sjedinjenih Država nije strateški, već je to priznanje poraza strategije posljednjih godina. Iz tog razloga je vođa moćne iračke šiitske milicije zatražio da se nastavi borba za protjerivanje svih stranih snaga iz Iraka.

Na bojnom polju to može značiti mnogo manjih napada na američke baze, koje će pratiti „mali gubici s kojim poginulim i ranjenim vojnikom“, ali takve akcije stvaraju atmosferu nesigurnosti. Od eskalacije napetosti, američke snage ne provode kopnene patrole ni velike pokrete u Iraku. Dobar poznavatelj prilika u regiji Bliskog istoka Elijah J. Magnier je u siječnju rekao da će se američke i koalicijske snage iz jedne baze u drugu moći prebacivati samo zračnim putem, jer će bilo gdje na teritoriju Iraka biti meta šiitskih milicija, a to su uvjeti u kojem neće moći ostati u arapskoj zemlji. Povlačenje iz Al-Qaima sugerira da je bio blizu istini.

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
8 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
MatijaVZHR
Gost
MatijaVZHR
5 mjeseci prije

Amerikanci su trenutno usmjereni na demontažu Saudijske Arabije.

čitalac
Gost
čitalac
5 mjeseci prije

Trebali bi im svi pomoći u tome.

nekoime
Gost
nekoime
5 mjeseci prije

Znači li to kako su se napoleon i Hitler reorganizirali pred Moskvom?

Ora
Gost
Ora
5 mjeseci prije

Treba biti strpljiv i vidjeti gdje će udariti, moguće je da se samo povlače sa položaja koje ne mogu braniti, ali udariti sigurno hoće jer naftu ispustiti neće.

Alex
Gost
Alex
5 mjeseci prije

Reorganizacija u brodovima za transport…preko bare…doma.😂

Ivi.tz
Gost
Ivi.tz
5 mjeseci prije

Okupatori i zlocinci ce morati pobjeci.sve tacno navedeno.

Max
Member
Max
5 mjeseci prije

To je asimetrični rat stalnim napadima inače zastarjelim i relativno primmitivnim sredstvima ali ipak ubojition (raketni bacač kaćuša) natjeran je na povvlačenje mnogo nadmoćniji i materijalno tehnički jači neprijatelj.

ad astra
Gost
ad astra
5 mjeseci prije

“Drumovi će poželit Turaka, a Turaka više nigdje biti neće”.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
8
0
()
x