Stigla prijetnja portalu Logično od sindikaliste Samira Kurtovića

Gospodin Samir Kurtović, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika FBiH, prijeti kaznenom prijavom i sudskim postupkom portalu Logično zbog kritičkog osvrta na njegov prijedlog o povećanju minimalne plaće u FBiH na 1200 KM. Ovaj slučaj otvara ozbiljna pitanja o granicama kritike javnih prijedloga i slobodi medija u BiH.

Kronologija slučaja – Od kritike do prijetnje

Portal Logicno.com objavio je članak pod naslovom “‘Uhljeb’ Samir Kurtović određuje visinu plaće, a nema dana radnog staža u realnom sektoru” u kojem su izneseni argumenti protiv povećanja minimalne plaće s trenutnih 1.000 KM na 1.200 KM. U tekstu se analiziraju potencijalne negativne posljedice takvog povećanja na gospodarstvo FBiH, poput povećanja nezaposlenosti, ubrzanja inflacije i narušavanja konkurentnosti domaćih proizvoda.

Nakon objave, gospodin Kurtović poslao je e-mail redakciji portala s prijetnjom:

Vaša objava na web stranicici će biti element vodjenja sudskog postupka i podnošenja krivčne prijave, radi objave na www.logično.com.

Prema vašim uvredama ne želite da zaštitete i poboljšate prava radnika. 

Mogli ste me pozvati da vam dam izjavu a ne da objavljute nešto što bi uvrijedilo prava radnika je predstavljam Granske sindikate iz realnog i javnog sektora jer sam poslije 15 godina upisan kao Predsjednik SSS BiH u registar u Ministrarstvu pravde BiH.

Lijep pozdrav/ Best regards
Predsjednik
Samir Kurtović, magistar prava

Samostalni sindikat državnih službenika i namještenika u organima državne službe, 
sudskoj vlasti i javnim ustanovama u FBiH  

Adresa: Obala Kulina bana 1
71 000 Sarajevo
Tel: +387 33 207 024
Fax: +387 33 219 503
E-mail: [email protected]    
http://www.sufbih.ba/

Urednik portala Logično, odgovorio je kratko i jasno: “Imate puno pravo podnijeti tužbu nadležnom sudu u Brčko distriktu. Poruku šaljem i našem odvjetniku […), tako da ne gubite vrijeme. Vidimo se na sudu.”

Petosekundna analiza prijetnje

Na temelju poruke gospodina Samira Kurtovića, smatramo nužnim ispraviti niz netočnih tvrdnji koje je iznio, kako radi točnosti, tako i radi informiranja javnosti.

Prvo, tvrdnja da će naš članak biti “element vođenja sudskog postupka” nema uporišta u pravnoj terminologiji. Novinski članak ne može biti “element” postupka; može eventualno poslužiti kao dokaz ili povod nadležnim institucijama. Upotreba nepostojećih pravnih pojmova stvara nepotrebnu konfuziju i sugerira nepoznavanje materije kojom se gospodin Kurtović bavi.

Drugo, gospodin Kurtović ne može odlučivati hoće li se sudski ili kazneni postupak biti pokrenut. O tome odlučuju isključivo nadležna tijela, a ne pojedinci, bez obzira na funkciju koju obnašaju. Svaki drukčiji dojam predstavlja pokušaj pritiska, a ne pravni argument.

Treće, tvrdnja da je objava “uvrijedila prava radnika” logički i pravno je pogrešna. Prava radnika nisu subjekt koji se može uvrijediti — uvrijediti se može pojedinac. Ako gospodin Kurtović smatra da je objava štetna po radnike, dužan je to jasno i pravno artikulirano navesti, umjesto korištenja izraza koji nemaju smisla.

S obzirom na to da gospodin Kurtović ističe svoje dugogodišnje pozicije i formalne titule magistra prava, tim više zabrinjava nepreciznost i pravna neujednačenost njegovih navoda. Kada već predstavlja radnike, očekuje se minimum profesionalne odgovornosti, uključujući pravilnu upotrebu pravnih pojmova i iznošenje argumenta koji stoje na čvrstim temeljima.

Javnost ima pravo na točne informacije, a radnici na kvalitetno i kompetentno zastupanje. Naša je obveza reagirati kada se iznose tvrdnje koje odstupaju od tih standarda.

Kritika javnih prijedloga nije kazneno djelo

Pravna struka je jasna – kritika javnog prijedloga, pa čak i oštra kritika osobnih karakteristika javne osobe koja taj prijedlog iznosi, nije kazneno djelo prema zakonima BiH.

Gospodin Kurtović je javna osoba koja daje prijedloge od javnog interesa. Javne osobe imaju širi prag tolerancije prema kritici, što potvrđuju presude europskih i domaćih sudova. Tko želi sudjelovati u oblikovanju ekonomske politike, mora prihvatiti i javnu raspravu — a ne posezati za prijetnjama kaznenim prijavama svaki put kad se netko ne složi s njegovim stavom.

Što podaci govore o prvom povećanju minimalne plaće?

Prema BH medijima prvo povećanje minimalne plaće s 619 KM na 1.000 KM značilo je i značajno povećanje davanja za poreze i doprinose. Za svakog radnika na minimalcu izdvaja se dodatnih 310 KM za poreze i doprinose mjesečno ili oko 3.720 KM godišnje.

Federalni premijer Nermin Nikšić izjavio je da je cilj zaštititi oko 270 tisuća radnika koji primaju manju plaću od 1.000 KM. Ova brojka sugerira da je gotovo polovica zaposlenih u FBiH na minimalcu, što potvrđuju mainstream mediji tvrdeći da  minimalnu plaću u FBiH prima oko 48% zaposlenih. Naime, ukupan broj zaposlenih u FBiH iznosio je tada 480.000, od čega je 240.000 na minimalnoj plaći.

Međutim, prema tih istim medijima u prva dva mjeseca ove godine u Federaciji BiH otkaze je dobilo više od 15.000 radnika kao rezultat globalnih ekonomskih iskušenja, ali i povećanja minimalne plaće na 1.000 KM, što je pritisak koji dio poslodavaca nije mogao izdržati.

Zabrinjavajuća praksa zaobilaženja propisa

Nakon povećanja minimalca radnicima sa srednjom, višom i visokom školom odmah su ponuđeni ugovori po kojima pristaju raditi kao da imaju niže obrazovanje.” Poslodavci mijenjaju sistematizacije radnih mjesta kako bi izbjegli veće minimalne plaće određene prema stručnoj spremi.

Sloboda mišljenja vs. prijetnje tužbama

Imamo i suprotno mišljenje našem portalu koje tvrdi  da ako privreda Federacije ovisi o tome hoće li minimalna plata i dalje biti 620 KM, onda privreda Federacije ne treba da postoji.

Ovaj stav predstavlja potpuno suprotno mišljenje od stava iznesenog u kritičkom članku portala Logično. Međutim, ono što je važno naglasiti jest da su oba stava legitimna u javnoj raspravi i da nijedan ne predstavlja osnovu za kazneni progon.

Što prijetnje tužbama znače za medijsku slobodu?

Prijetnje tužbama zbog kritičkih osvrta na javne prijedloge mogu imati “zastrašujući učinak” na medije i javnu raspravu. Pravni stručnjaci upozoravaju da ovakve prijetnje mogu dovesti do samocenzure medija i javnih ličnosti, što bi dugoročno narušilo demokratske procese u BiH.

“Kada javne osobe koriste prijetnje tužbama kako bi ušutkale kritiku, to predstavlja ozbiljan udarac na slobodu govora i medija,” ističe Udruženja BH novinara. “Javne osobe moraju biti spremne na kritiku, pa čak i onu oštru, jer je to cijena javnog djelovanja.”

Pravo na kritiku mora ostati zaštićeno

Slučaj gospodina Kurtovića i portala Logicno.com jasno pokazuje da u BiH i dalje postoje pokušaji gušenja kritičke misli kroz prijetnje sudskim postupcima. Međutim, mi ćemo braniti svoje pravo na kritički osvrt.

U demokratskim društvima, ekonomski prijedlozi javnih osoba moraju biti podložni kritičkoj analizi, bez obzira koliko ta kritika bila oštra. Samo kroz otvorenu i slobodnu raspravu možemo doći do najboljih rješenja za složene ekonomske probleme s kojima se suočava Bosna i Hercegovina.

Ne plašimo se prijetnje Samira Kurtovića. On ima pravo tužiti nas, a mi ćemo i dalje kritizirati svakoga tko svojim prijedlozima utječe na život građana.

Portal Logično iskreno želi povećanje kupovne moći svakog radnika u FBiH i šire, međutim ono ne može biti proizvoljno. U par mjeseci povećati minimalnu plaću za 60%, a nakon toga još dodatnih 20% je suludo.

Visina plaće u jednoj državi ne znači ništa. Bitna je kupovna moć tj. što možete kupiti za prihode koje imate. Ako inflacija “pojede” kupovnu moć, tada povećanje plaće nema nikakvog smisla. Samir Kurtović će bori za prava radnika, a radnik u realnom sektoru, prema našem kratkom istraživanju, nikada nije bio. To je ono protiv čega se mi borimo i boriti ćemo se.