Što se događa u Americi ako ne bude postojao jasan pobjednik predsjedničkih izbora?

Americki izbori
12 komentara

Kada pogledamo na predsjedničke izbore u SAD-u koji se održavaju ove godine, vidjet ćemo da su stručnjaci izašli s mnoštvom potencijalnih scenarija nakon izbora, koji su varirali od nedvosmislene pobjede predsjednika Donalda Trumpa ili njegovog demokratskog rivala Joea Bidena do dugotrajne pravne bitke.

Kako se brojanje glasova nastavlja na američkim izborima, predsjednik Donald Trump do danas je uspio prikupiti 214 glasova na izbornom kolegiju, zaostajući za svojim demokratskim protukandidatom Joeom Bideom, koji je skupio 264 glasova od 270 potrebnih za pobjedu.

Usred kontinuiranog prebrojavanja glasova, Donald Trump, koji se do sada suprotstavljao predviđanjima anketa o glatkoj pobjedi Bidena, rekao je u Bijeloj kući: “Spremali smo se pobijediti na ovim izborima. Iskreno, pobijedili smo na ovim izborima.” Trump je dodao da je trenutni rezultat jedna “velika prijevara naše nacije.”

Demokrat Joe Biden izrazio je optimizam da će osvojiti dovoljno država kako bi mogao postati predsjednik. U izjavi iz Chase centra u Wilmingtonu, Delaware, rekao je: “Nakon završetka brojanja glasova, vjerujem da će naša strana biti pobjednička.”

Oštra izborna utrka i izjave dvojice kandidata za Bijelu kuću naveli su izborne stručnjake na pažljivije proučavanje potencijalnih, pravnih scenarija, koji bi se mogli razviti u slučaju osporavanja rezultata glasovanja.

Kako se odlučuje konačan rezultat?

O konačnom rezultatu američkih predsjedničkih izbora odlučuje sustav u dva koraka, unutar kojeg glasove u nekoj državi slijedi drugi glas Izbornog kolegija od 14. prosinca.

Budući da je svaka američka država dodijelila određeni broj “birača” na temelju svog stanovništva, na njima je da glasaju za certificiranog pobjednika narodnih glasova u svakoj državi.

Kandidat mora prikupiti 270 glasova od ukupno 538 da bi izborio pobjedu, pri čemu su glasovi formalno prebrojani na zajedničkoj sjednici Doma i Senata 06. siječnja.

U udžbeničkom primjeru kako to funkcionira, Donald Trump mogao bi pobijediti na ponovnom izboru s manjim brojem glasova, ali ako bi ostvario pobjedu na Izbornom kolegiju, kao što je to bio slučaj u njegovom natjecanju s demokratkinjom Hillary Clinton 2016. godine.

Tada je na nacionalnoj razini izgubio, ali je dobio 304 glasa Izbornog kolegija, nasuprot 227 glasova koje je osvojila Clinton.

Zakon o Izbornom kolegiju

08. prosinca je ono što se naziva datumom “sigurne luke”, a države do tada trebaju predati ovjerene liste birača Arhivistu Sjedinjenih Država.

Međutim, u slučaju da kontinuirano prebrojavanje glasova ili pravne bitke to sprječavaju, postoji odredba saveznog zakona koja omogućuje spomenutom zakonodavstvu države saziv i imenovanje liste birača prije konačnog glasovanja.

Ovdje je kontroverza u tome da bi pristrano zakonodavno tijelo moglo potencijalno imenovati birače koji podržavaju kandidata, koji u konačnici gubi i narodne glasove.

Ako su guverner i zakonodavno tijelo podijeljeni između stranaka u određenoj državi, a guverner službeno potvrđuje listu birača, država može podnijeti dvije liste birača.

Države ”bojnog polja” poput Pennsylvanije, Michigana, Wisconsina i Sjeverne Karoline imaju demokratske guvernere i zakonodavstva pod republikanskom kontrolom.

Suočeni s konkurentskim listama birača iz iste države, Dom i Senat glasuju kako bi odredili koji će biti prihvaćeni. Lista birača broji se ako se slažu, a lista koju je ovjerio guverner prevladava u slučaju da se Dom i Senat ne slažu, prema Zakonu o Izbornom kolegiju.

Mnogi stručnjaci tumače taj akt, koji kaže da bi trebali prevladati birači koje je odobrila “izvršna vlast” svake države, kao znak da bi trebali prevladati guverneri država. Međutim, drugi odbacuju taj argument.

Od sada Republikanci drže Senat dok Demokrati kontroliraju Zastupnički dom, ali prebrojavanje izbora provodi novi Kongres koji će se zakletvu položiti 03. siječnja.

Drugi je scenarij da Trumpov potpredsjednik Mike Pence, kao predsjednik Senata, može pokušati izbaciti sporne izborne glasove države, ako se dva Doma ne bi mogla složiti.

U tom slučaju, Zakon ne precizira hoće li kandidatu i dalje trebati 270 glasova, većina od ukupnog broja, ili bi mogao pobijediti onaj koji ima većinu preostalih izbornih glasova.

Obje stranke potencijalno bi mogle zatražiti rješavanje kongresnog zastoja od Vrhovnog suda.

Što se događa u slučaju neriješenog rezultata?

Čak i nakon prebrojavanja izbornih glasova, postoji potencijalni scenarij kada se ne može izabrati pobjednik.

Ako niti jedan kandidat nije osigurao većinu izbornih glasova ili oba kandidata završe s 269 glasova, to pokreće “elektorske izbore,” prema 12. Amandmanu na Ustav. Potom na Zastupničkom domu pada odluka tko će pobijediti na izborima, dok Senat bira potpredsjednika.

Svako državno izaslanstvo u Domu dobiva jedan glas.

Do danas Republikanci kontroliraju 26 od 50 državnih delegacija, dok Demokrati imaju 22; jedan je podijeljen ravnomjerno, a drugi ima sedam Demokrata, šest Republikanaca i Slobodnjak.

Izborni spor u Kongresu mora se riješiti do strogog roka, do 20. siječnja, kada Ustav nalaže da mandat aktualnog predsjednika završava.

Ako Kongres do tada ne uspije proglasiti pobjednika kao predsjednika ili potpredsjednika, prema Zakonu o nasljeđivanju predsjednika, predsjednica Doma, trenutačno kalifornijska demokrata Nancy Pelosi, bila bi tehnička predsjednica.

U slučaju da Trump izgubi, hoće li on zasuti Bidena tužbama?

Kongres bi obično potvrđivao rezultate Izbornog kolegija dva tjedna prije Dana inauguracije. Međutim, dok Donald Trump i njegova kampanja objavljuju pravne izazove koji osporavaju prebrojavanje glasova i ako Trump odluči ostati u Bijeloj kući dok se sudska bitka ne riješi, rezultirajuće kašnjenje u donošenju odluke u Kongresu moglo bi sve ovo dovesti na “neistraženi teritorij,” izvan Ustavom utvrđenog datuma prijenosa vlasti 20. siječnja.

Za vrijeme Bidenovog vodstva, dosadašnji predsjednik već je dao do znanja da su on i njegova kampanja spremni za to da izbori 2020. godine idu na Vrhovni sud.

Ako bi Trumpova tužba došla do Vrhovnog suda, koji trenutno ima tri suca imenovana od strane od POTUS-a, on bi mogao potencijalno donijeti legitimnu odluku, kojom bi pobjedu predao Donaldu Trumpu.

Dok su prebrojavanja, koja je tražio Gore, trajala tri tjedna, tadašnji republikanski državni tajnik Floride potvrdio je pobjedu Bushu s 537 glasova, dajući mu tako 25 izbornih glasova države, što ga je proguralo iza praga Izbornog kolegija za osvajanje izbora.

Gore je, međutim, pokrenuo tužbu na Floridi tražeći da država nastavi prebrojavati glasove, što je zauzvrat ponukalo Vrhovni sud Floride ručno naređivanje državi Floridi prebrojavanje na tisuće glasačkih listića, koje brojila nisu registrirala.

Bush se kasnije obratio Vrhovnom sudu SAD-a radi preinačavanja presude državnog suda i zaustavljanja ponovnog brojanja. Zahvaljujući petoro konzervativnih sudaca Vrhovnog suda, Bushov je zahtjev odobren. Njegov demokratski suparnik na kraju je priznao poraz i prihvatio odluku Vrhovnog suda.

Američki izbori 2020Donald Trump
Pretplatiti se
Obavijesti o
12 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
šeronja
3 godine prije

Toliko o najmočnijem čovjeku planete

Emiliano Zapata
3 godine prije

Ovoga puta su izbori tako namjesteni da svi vide kako su nereguralni te da zbog toga izbiju neredi pa da Kabala ima izgovor ukinuti amandman koji dopusta gradanima oruzije.
Kad razoruzaju one koji prezive nerede, slijedi sterilizacija i eutanazija ostatka prezivjele sirotinje cjepivima.
Isto to cjepivo samo pod drugim imenom djelit ce Putin onima koji ne vjeruju Kill Billu,uz rjeci:” ovo je manje otrovno za vas, eto ja na vlastitoj kceri isprobao i sve ok”
Tko mu vjeruje, bolje i ne zasluzuje.

LZN
3 godine prije

Kako stvari stoje trenutno odlučit če sud. U americi sud može imenovati predsednika, što je van svake pameti.
Ukoliko bude Biden dobio dovoljno elektora Trump ne može više ništa. Ukoliko ne dobije dovoljno bit če svašta. Naravno i Trump ima još šanse za pobjedu…….ništa se još ne zna, amerika je to brale, ništa brez drame i holivuda.
Bilo kako bilo, ovi izbori su prelomni……..amerika je nepovratno podjeljena na dva pola. Nikad neče više biti isto. Bit če tu još svega i svačega.

3 godine prije zadnji put uredio LZN
tihobl
3 godine prije

U obe stranke vlada raspolozenje da Bide bude predsjednik, a Penis podpredsjednik.

U tekstu je ispusten scenario da trampovi dignu optuznicu protiv Bajdena i sina, strpa ih u zatvor zbog kriminala.

A ispusten je i scenario Srdje Popovica koji se odvija na terenu. A taj scenario ima jednu manu – obojena revolucija mora biti brza. Otezanje vodi u gradjanski rat. Janukovica su mjesecima rusili sve dok se situacija nije toliko polarizovala da je doslo do gradjanskog rata. A koliko vidimo obe strane otezu kako bi radikalizovali svoje pristalice. To na dobro nece izaci (osim ako u poslednji momenat ne izadju sa kompromisom iz prve recenice, ali ako zakasne).

Podjele u americkom drustvu su daleko vece nego sto su bile u SFRJ 1991. Stepen mrznje je kao 1993. a ovi jos dolijevaju ulje na vatru.

Zorule
3 godine prije

Na cnn-u i dalje stoji 253:213

Alex
3 godine prije

Pobjednik američkih izbora je uvijek jasan! 270 elektora i to je to. Niti u jednoj kombinaciji nije par.
Drugi je par rukava hoće li Trump priznati poraz. Tu onda može biti svega. Na koncu se mora uplesti vrhovni sud,a tamo Trump ima većinu,mada to nije Balkan i korupciju,na tako visokom nivou, ne treba očekivati.
Ako ni zbog čega drugog, onda zbog same činjenice da kaos u državi ne odgovara nikome…osim poremećenima…

kuntakinte
3 godine prije

Ne znam što Trump čeka, zašto ne proglasi rat?! Ako želi braniti amandmane, prava i sve za što se zalaže sad je vrijeme za zauzeti stav, a ne biti pičkica i igrati njihove igre za koje se od početka zna kuda idu… mogu birati; ili sakupljati WC papir ili koristiti oružje.
Ovi “globalistički” gadovi se prodaju za pare, ali nisu spremni umrijeti za svoje pizdarije, a s druge strane su ljudi koji moraju odlučiti da li žele umrijeti kao robovi ili biti spremni dati život za slobodu. Jer da se ne zavaravamo tako stvari stoje svuda oko nas.

BTW pitanje za redakciju: zašto se malo ne pozabave spodobama kao što je napr. Miran Pavić koji vodi Telegram i sličnim malim guzičarima. Nakon što smo trpili njihove tatice i mamice, nećemo valjda sad trpiti i njihove isprdke?!

Max
3 godine prije

Zamršena pravna procedura.

meindl
3 godine prije

“Rekao je da će on i istomišljenici Amerikanci “preuzeti” milijardere poput Georgea Sorosa, Jeffa Bezosa i Billa Gatesa, koji su optuženi da svoje veliko bogatstvo koriste za guranje političkih programa”.

https://www.rt.com/usa/505812-alex-jones-maricopa-arizona-election/

hiber
3 godine prije

Ovo je samo show za medije, da umjesto izborne noći imaju izborni tjedan. Izbori su bili odlučeni još u utorak navečer kad je bilo jasno da je Biden nadjačao u Arizoni, vjerojatno najrepublikanskijoj od svih država USA. Ali i rezidenciji pok. McCaina kojeg je i mrtvog Trump neumorno vrijeđao. Pa mu se vratilo tamo gdje to nije očekivao, a trebao je, pa ga se sada republikanski establišment hladno riješio u rukavicama. Nadalje, bilo je jasno da u Nevadi, domovini kocke Trump teško može da dobije, pogotovo što je Biden vodio i prije nego što se prebrojilo 50.000 glasova Las Vegasa. Ovo je pak Natanyahua ponukalo da kaže da su američki židovi izdali Trumpa jer ih je najmanje 72% glasalo protiv Trumpa, iako je on najviše učinio za Izrael. Bilo kako bilo, već tada je Biden imao 270 elektora. Nadalje, autor pogrešno tumači odluke Vrhovnog suda USA u vezi izbora Florida… Čitaj više »

© 2023 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI