fbpx

Venezuela: Guaidó traži da se SAD odluče na intervenciju, ali Bolton želi poziv oporbe

Venezuela: Guaidó traži da se SAD odluče na intervenciju, ali Bolton želi poziv oporbe 1

Dok oporbeni zastupnici kojima je Nacionalna ustavotvorna skupština ukinula zastupnički imunitet bježe u strana veleposlanstva u Caracasu, kao što je ranije učinio predsjednik stranke Voluntad Popular Leopoldo Lopez, a jučer Richard Blanco i zastupnica Marianela Magallanes, koji su  pobjegli u veleposlanstva Argentine i Italije, samoproglašeni predsjednik Juan Guaido je još uvijek slobodan, što je vjerojatno odluka vlasti zemlje, koje ga žele ostaviti samog na ulicama Caracasa.

Podsjetimo da je ranije ovog tjedna uhićen njegov najbliži suradnik, zamjenik predsjednika Narodne skupštine Edgar Zambrano, koji se, okružen na ulicama Caracasa, zaključao u blindiranom vozilu, zbog čega je tajna služba SEBIN pozvala pauk i cijelo vozilo, zajedno sa Zambranom, odnijela u svoje sjedište u glavnom gradu zemlje.

Guaidó pozdravlja stranu vojnu intervenciju u Venezueli

Nakon neuspjeha državnog udara protiv Madura, samoproglašeni “privremeni predsjednik” Venezuele, Juan Guaidó, pozdravlja vojnu intervenciju u zemlji.

Govoreći u četvrtak na tiskovnoj konferenciji u venecuelanskom glavnom gradu Caracasu, oporbeni čelnik izjavio je kako je spreman i na inozemnu vojnu intervenciju u zemlji “kako bi uklonio izabranog predsjednika Nicolasa Madura, ali je naglasio kako to ovisi o njegovim međunarodnim saveznicima”.

Kako bi opravdao ovu mjeru, usporedio je sebe s osloboditeljem latinoameričkog kontinenta Simonom Bolivarom koji je prije 200 godina pozvao britanske legionare da uđu na teritorij zemlje i da pomognu u borbi za neovisnost Venezuele.

Guaidó je u govoru optužio Madura da je prešao sve “crvene linije još prije nekoliko godina”, stoga “zadržava sve opcije na stolu”.

“Moramo razgovarati o svim mogućnostima, odgovorno, koje će stvoriti manje društvene štete, dovesti do stabilnosti i mogućnosti upravljanja situacijom, rješavanja hitnih slučajeva i otvoriti put održavanju zaista slobodnih izbora”, kazao je Juan Guaidó.

Vođa propalog državnog udara je također otkrio da je već razgovarao s vladama Sjedinjenih Država, Kolumbije i Brazila, kao i državama Grupe Lima i Europske unije.

“Razgovarali smo s našim prijateljima i naravno dali potvrdan, ali uvjetovan odgovor”, dodao je Guaidó.

Od kada se 23. siječnja, uz američku podršku, proglasio “predsjednikom zemlje”, Guaidó je iskoristio sve opcije, uključujući sankcije i pokušaj državnog  udara kako bi svrgnuo vladu i predsjednika Madura. Također je u više navrata podupirao stranu vojnu agresiju na vlastitu zemlju, što javnost, čak i onaj dio koji ne podržava Chavezove nasljednike, nije dobro primila.

Američki predsjednik Donald Trump je sa svoje strane više puta zaprijetio da će napasti Venezuelu.

Vlasti u Caracasu su poručile “kako neće sjediti prekriženih ruku i branit će svoj suverenitet i teritorijalni integritet”, te da će se oduprijeti neprijateljstvu Washingtona.

Unatoč prijetnjama i pritiscima američke vlade, Bolivarske nacionalne oružane snage (FANB) su poručile “kako će čvrsto stajati u obrani ustava i legitimnih vlasti, te da će nastaviti podržavati legitimnog predsjednika i vladu zemlje”.

Venezuela otjerala američki brod iz svojih voda

Jučer je vojska Venezuele to i potvrdila, kada je potjerala američki vojni brod iz svojih teritorijalnih voda.

Naime, nakon što se brod “USCGC James” približio luci La Guaira na sjeveru zemlje, vojska Venezuele je 9. svibnja upozorila posadu broda Obalne straže Sjedinjenih Država i pozvala je da napusti njene teritorijalne vode.

“Nakon radio komunikacije s američkim brodom “USCGC James” on je pozvan da promijeni smjer i napusti naše teritorijalne vode, što je i učinio”, navodi se u priopćenju venecuelanske mornarice.

9. svibnja su pomorske snage sigurnosti  Venezuele zapovjedile američkom brodu da napusti suverene vode latinoameričke zemlje, nakon što se američki brod približio 14 nautičkih milja do luke La Guaira, dan nakon što je prošao kroz ekskluzivnu pomorsku gospodarsku zonu Venezuele.

Guaidó traži način da Narodna skupština odobri američku intervenciju

Prije tjedan dana je Juan Guaidó izjavio je kako bi Narodna skupština, uz oporbenu većinu, mogla odobriti američku vojnu intervenciju.

“Hvala za vojnu opciju, mi ćemo je ocijeniti i vjerojatno će je Narodna skupština uzeti u obzir kako bi se riješila ova kriza. Ako bude potrebno, možemo to odobriti”, izjavio je Guaidó u intervjuu za The Washington Post u prošlu subotu.

Međutim, ukidanje imuniteta zastupnicima i potpredsjedniku Narodne skupštine koji su sudjelovali u pokušaju vojnog udara, dovode u pitanje mogućnost donošenja ove odluke. Ipak, Juan Guaidó i dalje igra ulogu “predsjednika”, iako ga više nitko ne shvaća ozbiljno.

Tada je naglasio kako će spomenuta mjera biti odobrena u Narodnoj skupštini, ali samo ako im savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, John Bolton, zajamči da će američki vojnici napasti vladu venecuelanskog predsjednika Nicolasa Madura.

Venezuela: Guaidó traži da se SAD odluče na intervenciju, ali Bolton želi poziv oporbe 2

Nakon propalog pokušaja vojnog udara 30. travnja je John Bolton pozvao venecuelansku vojsku da se pridruži samoproglašenom “predsjedniku” Guaidóu i podrži “ustanak protiv Madura”. Čelnik Pentagona Patrick Shanahan je nakon sastanka s Boltonom izjavio “kako su, što se tiče Venezuele, sve opcije i dalje na stolu”.

“Procjenjujemo sve opcije. Dobro je znati da važni saveznici, poput Sjedinjenih Država, također analiziraju sve opcije. To nam omogućava da znamo da, ako netko treba suradnju, može je imati”, rekao je Guaidó.

Međutim, iz izjave Boltona jasno da Bijela kuća nema namjeru slati američke trupe u Venezuelu, zemlju gdje je vrlo upitna podrška američkoj vojsci i vrlo teškom terenu za provođenje vojnih akcija.

Vlada Venezuele je optužila oporbu i neke susjedne zemlje “da ne zaziru ni od krvoprolića, kao što je pokazao nedavni pokušaj državnog udara”.

I tada su ministar obrane i vojni vrh latinoameričke zemlje obećali da će čvrsto braniti ustav i legitimnu vladu.

Caracasu prijeti američko Južno zapovjedništvo

Nakon što su John Bolton, Elliott Abrams i Mike Pompeo odlučili manje pričati o Venezueli, za održavanje pritiska na Caracas je zadužen Pentagon, što znači da prijetnje sada dolaze s nižih razina i iz vojske, iako ona ne može djelovati bez odobrenja predsjednika Trumpa ili Kongresa.

U poslijepodnevnim satima 9. svibnja, nakon protjerivanja američkog broda iz teritorijalnih voda Venezuele, na Twitteru Južnog zapovjedništva (SouthCom) je objavljen izjava njegova zapovjednika, admirala Craiga Fallera, koji je naglasio da su snage pod njegovim zapovjedništvom spremne poduzeti vojne akcije, ako Juan Guaidó, kojeg podupiru Sjedinjene Države, to bude zahtijevao.

Iako je posljednjih dana u većini lokalnih i međunarodnih medija isključena “vojna opcija” protiv Venezuele, jer će se Donald Trump nerado odlučiti na vojnu avanturu u uvjetima početka utrke za predsjedničke izbore 2020. godine, što bi mu smanjilo popularnost, dio vlasti u Washingtonu i dalje razmatra ovu opciju, posebno određeni krugovi iz savezne države Florida.

Međutim, Guaidó je za talijanski list la Stampa ponovio što je ranije rekao za The Washington Post i “ako Amerikanci predlože vojnu intervenciju, vjerojatno bi to prihvatio”.

Situacija se polako pretvara u cirkus. Juan Guaidó uporno želi da Washington predloži agresiju, a on je odobri, dok ključne osobe zadužene za destabilizaciju Venezuele, John Bolton i Elliott Abrams, traže da Guaidó za intervenciju uputi službeni poziv Narodne skupštine.

Venezuela: Guaidó traži da se SAD odluče na intervenciju, ali Bolton želi poziv oporbe 3

Elliott Abrams

Boltonu i Abramsu je jasno da lokalna radikalna oporba ne može formirati vojsku, prije svega zbog nekompetentnosti, ali i zanemarivanja ljudi koji su ranije nasjeli na njihova obećanja i dezertirali u kolumbijsku Cúcutu, gdje su prepušteni sami sebi.

Američko Južno zapovjedništvo nastavlja govoriti o navodnom osipanju Bolivarskih nacionalnih oružanih snaga (FANB), uz poseban naglasak na mornaricu, koja je 9. svibnja dokazala suprotno i da savršeno funkcionira zapovjedni lanac između ratne flote i obalne straže.

Bolivarske nacionalne oružane snage su odbile priopćenje Južnog zapovjedništva, a ministar obrane Vladimir Padrino Lopez je pozvao admirala Fallera da posjeti Venezuelu.

“Glasnogovornici američke vojske, kao i njihovi političari, ignoriraju nacionalnu stvarnost i utapaju se vlastitoj aroganciji, cinizmu i dvostrukim standardima. Pozivam admirala Craiga Fallera u Venezuelu i da posjeti neku od osnovnih škola, gdje će mu pojasniti pravu važnost našeg ustava”, napisao je venecuelanski ministar obrane na Twitteru.

Hoće li John Bolton uspjeti izvršiti pritisak na Trumpa da se odluči na vojnu opciju? Zna li Washington političku cijenu takve agresije? Za sada se to ne čini izvedivim, iako su prijetnje vidljive i vladi u Caracasu se upućuju na dnevnoj bazi.

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
32 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije

Rijetko viđena budala da si sa 35 godina ovako upropasti život. Henriqe Caprilles Radonski, prvi protukandidat Maduru, koji je izgubio s preko 45% osvojenih glasova, vidio je kakva je budala Leopoldo Lopez i povukao se iz politike. Sada nema Lopeza ni supruge Liliane Tintori. Malo tko se sjeća mladog Lorenta Saleha, uhapšen je čak u Kolumbiji. Bio je toliko “desno” (neonacista) da je i njima počeo smetati. Uhapšen je ovaj Edgar Zambrano, a Richard Blanco i Marianela Magallanes pobjegli u veleposlanstva Argentine i Italije. Uhapšen je general SEBIN-a, koji se razotkrio u državnom udaru. Manje rangirane oficire i ne navode. Ostat će kao Pale sam na svijetu , da ga čak ne moraju ni hapsiti. Dobro, to će se na kraju ipak dogoditi. Sad treba vidjeti kamo s naftom i kako početi poslovati izvan američkih sustava naplate. Dugovi Venezuele nisu veliki i lako se reprogramiraju. To je sada zadaća.

onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton
1 godina prije

Našli su ludu.
Luda nikako da nađe dvor.

mladen3x
Gost
mladen3x
1 godina prije

Napustili su njega Ameri odavno….točka,kraj….

Max
Gost
Max
1 godina prije

Bravo majstore lijepo rečeno zapravo napisano . Dodao bih samo da je napad na Venezuelu nemoguć nikako ne može uspjeti. a neke države već rade na sustavu naplate koji zaobilazi američki.@Laki

Ante
Gost
Ante
1 godina prije

Ja se samo nadam da Venezuela nema Francuske protu brodske projektile kao i protuavionske rakete iz Francuske. Jer kao što već neki znaju ti su Francuski sustavi bili isključeni putem signala u Iraku kada je Amerika napala Irak 2003 godine. Slično se dogodilo u ratu za Foklandsko otočje kada je Argentina sa Francuskim raketama uništila Britanski ratni brod. Britanija je bila toliko bijesna zbog uništenja, da je bila spremna upotrijebiti Atomske bombe protiv Argentine. Kada su Britanci od Francuza zatražili kodove za isključivanje tih rakete, Francuska im je odbila dati kodove. Onda su Britanci doveli jednu svoju podmornici naoružanu sa atomskim bombama blizu Argentine, tako su Britanci pokazali Francuzima da su spremni na upotrebu atomskih bombi ako im Francuzi ne budu dali kodove za isključivanje raketa.

cool
Gost
cool
1 godina prije

Šteta što su ih Argentinci imali malo inače bi cijela flota bila potopljena.

Nazgul75
Member
Nazgul75
1 godina prije

Venecuela ima rusko oruzije, cisto sumnjam da USA ima kodove za Bastion. A i znaju li USrAnci gdje bi prije, Venecuela, Iran, Sirija…

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije

Chavez je kupio sve rusko i kinesko. A ono što je ostalo od američkog, F-14 ili koji već i sl, i ne koriste

Podravec
Gost
Podravec
1 godina prije

F 16 koriste i koriste ga još uvijek!

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije

Nema , imaju ruske i kineske, ima na Wiki – FANB, ali velim, ne moraš se zamarati.

Max
Gost
Max
1 godina prije

NIšta Francusko osim parfema. Sve Ruska oprema.

Borac2
Gost
Borac2
1 godina prije

Zanimljivo je gledat ove stare americke kretene kako su isfrustrirani propadom njihovog jeftinog plana “uvodenja demokracije” u Venezuelu.
Prosla su devedeseta gdje su jeftinim manipulacijama radli zulum po svijetu…

igi
Gost
igi
1 godina prije

….živimo u zanimljivim vremenima…

NekiGost
Member
NekiGost
1 godina prije

Ja bih radije izbjegao tu kletvu…

Nil1
Gost
Nil1
1 godina prije

Kmeeeee Kmeeeeee

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
1 godina prije

Da, sada će Ameri stezati do razine embarga, kao Kubu i Iran i nadati se da će prije ili kasnije puknuti. No, kako vidim ni Kuba i Iran nisu pali i čini se da neće….., tako da??? Problem u Venezueli su preslobodni izbori.Valjda će ih do novih izbora sve pohapsit…

eu kolonija
Gost
eu kolonija
1 godina prije

pa američka administracija kontinuirano tvita. pa što više hoćeš:)

onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton
1 godina prije

Poslati im humanitarnu pomoć?
Šleper lajkova?

eu kolonija
Gost
eu kolonija
1 godina prije

dobra:).

nekoime
Gost
nekoime
1 godina prije

Taj bu na kraju visil ko visibaba.

Mateja
Gost
Mateja
1 godina prije

Da ne bo Guaido končal tako kot so končali Hitlerjevi zavezniki. Vsaka država je imela kolaborante, ki so kolaborirali in se borili na strani tujega okupatorja…

Cvicoka
Gost
Cvicoka
1 godina prije

Pravi je domoljub kad zove ove teroriste da mu napadnu zemlju… Nema se sta tu pričat

Mateja
Gost
Mateja
1 godina prije

My Lai: Ameriški nikdar kaznovani pokol civilistov v Vietnamu
Točka preloma v vietnamski vojni
Pokol v My Laiu je ameriška vojska, kot je bila to navada, fotodokumentirala. Največkrat objavljene, pa tudi najbolj nazorne fotografije je posnel Ronald Haeberle, vojaški fotograf, ki je tisti dan spremljal četo Charlie. Leta 2009 je priznal, da je uničil ogromno fotografij, ki jih je posnel med pokolom. V nasprotju z objavljenimi fotografijami trupel so bili na uničenih fotografijah ameriški vojaki med dejanskim pobijanjem civilistov. Foto: Wikipedia
Število smrtnih žrtev vietnamske vojne se giblje med 1,5 in 3,6 milijona, od tega je bilo nadpovprečno vellik del civilistov. Morda najbolj zgovorno fotografijo te vojne je posnel vietnamski fotograf Nick Ut, ki je za AP začel delati pri vsega 16 letih. Fotografija “Groza vojne” je nastala leta 1972, po napadu z napalmom na vas Trang Bang. Foto: AP
Rekel bi, da večina članov naše čete Vietnamcev ni imela za ljudi.
Vojak Dennis Bunning
Pretresljiva podoba vaščanov tik pred usmrtitvijo. Foto: Wikipedia
Eden izmed vaščanov v smrtni grozi. Foto: Wikipedia
Edina ameriška “žrtev” operacije v My Laiu je bil vojak, ki se je sam ustrelil v nogo. Foto: Wikipedia
Hugh Thompson je bil zaslužen za konec pokola – a v domovini so ga sprejeli bolj kot izdajalca kot pa junaka. Foto: AP
Odgovorni za napad so se praktično vsi po vrsti izmazali. Foto: Reuters
V pokolu je bila ubita vsa moja družina – moja mama, moj oče, moj brat in tri sestre. Vrgli so me v jarek, poln trupel. Bila sem prekrita s krvjo in možgani.
Ena od preživelih, ki je bila ob pokolo stara 8 let
Na sodišču niso le pripadniki Charliejeve čete. Na sodišču je tudi ameriška vojska, sodi se tebi in meni. To sojenje v očeh drugih zadeva vso našo državo in vse naše ljudi.
General William Peers, ki je vodil preiskavo o My Laiu
Hugh Thompson (zgoraj levo) se je v My Lai vrnil leta 1998 na 30. obletnico pokola. Foto: Reuters
Tuol Sleng – kamboški zapor največjih grozodejstev človeštva
Na poveljstvu posebnih sil ZDA: Odločanje o usodi sveta iz “centra za vojne igrice”
Filmi iz ameriškega bunkerja 4: Vietnam
Pravi obraz vojne: Privlačen oder, za zaveso pa mesoreznica
Ameriški vojaki v smrtonosni meglici vojne in zdravil na recept
Primer My Lai – pokol v imenu vojne
Častnik oproščen krivde za pokol
Mi Lai tudi po 40 letih ni pozabljen
16. marca 1968 je skupina ameriških vojakov iz čete Charlie iz prvega bataljona 23. pehotne divizije brutalno ubila večino vaščanov My Laia, vključno s starci, otroki in ženskami, ki so jih pred tem posilili in iznakazili.
Ameriški vojski je pokol uspelo prikrivati leto dni, dokler o njem niso začeli poročati ameriški mediji, s tem pa so sprožili val mednarodnega ogorčenja. ZDA so imele v tistem času v Vietnamu že skoraj 500.000 vojakov, kar je Washington vsak mesec stalo dve milijardi dolarjev.
Razkritje pokola, ki ga domoljubni Američani nikdar ne bi pripisali svojim junakom v uniformah, je pomenilo odločilno točko preobrata v ameriškem javnem mnenju glede vietnamske vojne in dokončno obrnilo javnost proti nesmiselni vojni na jugovzhodu Azije, v kateri je v slabih dveh desetletjih umrlo 58.000 ameriških vojakov, 303.000 pa jih je bilo ranjenih.
Ocene, koliko je bilo skupno smrtnih žrtev vojne, ki je terjala še posebej visok davek med civilisti, so različne in se gibljejo med 1,5 milijona in 3,6 milijona. (Poenostavljen) razlog, zakaj se je vojna, najdaljša za ZDA, sploh začela? Ameriški patološki strah pred komunizmom in prepričanje, da se bo iz Severnega Vietnama razširil po celotni jugovzhodni Aziji.
Južni Vietnam
Je bil država, ki je obstajala do leta 1975. Mednarodno priznanje je dobila leta 1950, v letih 1955-1975 je nosila ime Republika Vietnam. Prestolnica je bil Saigon, prebivalcev pa je bilo 12 milijonov. Vietnam se je sicer na Ženevski konferenci leta 1954 po 17. vzporedniku razdelil na nekomunistični Južni in komunistični Severni Vietnam (imenovan tudi Demokratična republika Vietnam). Leta 1975, dve leti po umiku ameriških sil, so severnovietnamske sile vdrle v Južni Vietnam in prevzele nadzor nad vso državo. Južnovietnamski predsednik Duong Van Minh se je predal. Leta 1976 sta se državi združili v enotno Socialistično republiko Vietnam.
Četa Charlie in Stekli pes
Vas My Lai je bila sicer del Južnega Vietnama, ki je bil s severom v vojni, a provinca Quang Ngai je veljala za trdnjavo komunistične Fronte narodne osvoboditve (NLF) oz. vietkongovcev, zato je bila pogosta tarča tako ameriških kot južnovietnamskih bombnih napadov.
Marca je bila četa Charlie pod vodstvom strahospoštovanega stotnika Ernesta Medine – Steklega psa obveščena (napak, kot se je izkazalo), da so vietkongovci zasedli vas Son My/My Lai, zato so bili poslani tja, da sovražnika in simpatizerje vietkongovcev odstranijo, vas pa uničijo. V tistem času je morala ameriških vojakov na terenu naglo upadala, sama četa Charlie pa je od svojega decembrskega prihoda v državo v treh mesecih utrpela že 40 žrtev v svojih vrstah, tako da jih je do marca ostalo samo še dobrih sto.
Medina je na predvečer napada svojim vojakom dal navodila, naj v vasi pobijejo vse “sovražnike”, saj naj bi se civilisti okoli 7. ure odpravili na tržnico. Na vprašanje, ali naj ubijejo tudi ženske in otroke, naj bi dal Medina nejasen odgovor in poudaril, naj ubijejo “sovražnike”. “Vsi so vietkongovci, pojdite in jim pokažite!”
Vietkong
Vietkong oz. Fronta narodne osvoboditve (NLF) je bila politična in vojaška organizacija v Južnem Vietnamu in Kambodži, ki se je med vietnamsko vojno (1959-1975) borila proti ameriški in južnovietnamski vojni. Sestavljale so jo tako običajne vojaške enote kot gverilci. Nekateri pa so se pridružili Ljudski vojski Vietnama (PAVN), uradni vojaški sili Severnega Vietnama.
Brez milosti
Ko je četa Charlie pod vodstvom mladega poročnika Williama Calleyja kmalu po zori prispela v My Lai, tam niso našli nobenega vietkongovca, le mirno vas, v kateri so se pretežno ženske, otroci in starci ravno spravljali k zajtrku. Vojaki so vaščane zbrali v skupine in začeli pregledovati njihove kolibe. Čeprav so našli le nekaj kosov orožja, je Calley svojim možem ukazal poboj neoboroženih vaščanov.
Nekaj vojakov se je ukazu uprlo, a brez učinka – v nekaj sekundah je bil pokol s Calleyjem v prvih bojnih vrstah v polnem zagonu. Eden od vojakov je starca nabodel z bajonetom, drugega vaščana pa vrgel v vodnjak in vanj vrgel granato. Ženske in otroke, ki so molili okoli oltarčka s kadilom, so vse po vrsti pobili s strelom v zatilje.
Milosti niso pokazali do nikogar – mame, ki so ščitile svoje otroke, so ustrelili, otroke, ki so skušali zbežati, prav tako, množično so posilili neznano število žensk, njihove domove pa požgali do tal. Znesli so se tudi nad živino, uničili polja in pridelek ter zastrupili vodnjake. Calley je osebno v jarek za vasjo odvlekel več deset vaščanov, vključno z otroki, in jih usmrtil z mitraljezom.
“Videl sem, kako so z raketometom ustrelili v skupino ljudi. A večinoma so uporabljali brzostrelke, ženske in otroke pa so postrelili kot vse druge,” je pozneje na sojenju povedal očividec, narednik Michael Bernhardt. “Nobeden izmed vaščanov se vojakom ni postavil po robu, sam pa sem videl samo tri kose zaseženega orožja. Na ameriški strani ni bilo nobene žrtve. My Lai je bil kot vsaka druga vietnamska vas – starci, ženske in otroci. V bistvu se ne spomnim, da bi videl v celi vasi enega za vojsko godnega moža, živega ali mrtvega.”
Junaški pilot
Da je v My Laiu sploh kdo preživel, je bil zaslužen Hugh Thompson, pilot vojaškega helikopterja, ki je bil ravno takrat s svojo ekipo na izvidnici. “Leteli smo naprej in nazaj in ni trajalo dolgo, da smo začeli opažati večje število trupel. Kamor koli smo pogledali, smo videli trupla. Dojenčki, dve, tri, štiri leta stari otroci, ženske, starci, nobenega za vpoklic godnega človeka,” se je Thompson spominjal na konferenci o My Laiu leta 1994.
Thompson je s svojim helikopterjem pristal med vojaki in bežečimi vaščani ter je najprej vojake zaprosil za pomoč pri ranjenih vaščanih, ti pa so mu posmehljivo odgovarjali, da je edina pomoč zanje granata. Nazadnje je svojim rojakom zagrozil, da bo nanje streljal, če bodo še naprej napadali vaščane, in skušal rešiti tiste, ki se jim je še dalo pomagati.
S svojo posadko je nekaj deset preživelih odpeljal do bolnišnične oskrbe, dogajanje v My Laiu pa prijavil svojim nadrejenim kot “umor” in “nepotrebno pobijanje”. Ker so se bali prevelikega prahu, so vrhovni vojaški poveljniki odpovedali podobne operacije v provinci, kljub temu pa so Medini izdali pohvalo, četi Charlie čestitke, operacijo v My Laiu pa uradno razglasili za “uspeh”, v kateri naj bi bilo ubitih 128 vietkongovcev in 22 civilistov. “Ameriški vojaki so v krvavi, cel dan trajajoči bitki ubili 128 komunistov,” je takrat zmagoslavno poročala vojaška revija Stars and Stripes.
Thompson – junak ali izdajalec?
Čeprav se je Thompson v zgodovino vpisal kot junak, je bil po vrnitvi iz Vietnama v domovini dolgo izobčen, črna ovca v vojski, grozili so mu s smrtjo, za nameček je trpel za posttravmatskim sindromom in hudimi depresijami. Leta 1998 so mu podelili vojakovo odličje, najvišje priznanje ameriške vojske, namenjeno tistim, ki so izkazali poseben pogum. Ker so mu ga želeli izročiti po tiho, brez pompa, se je Thompson uprl in od vojske zahteval javno odlikovanje, skupaj s svojo posadko.
Thomspon je umrl za rakom leta 2006, star 60 let. Vojakom, ki so masakrirali My Lai, ni nikdar oprostil. “V meni ni dovolj moškega, da bi jim oprostil. Ker so povzročili toliko gorja in trpljenja – in to brez kakršnega koli razloga. Nobenega razloga ni bilo, nobene grožnje, nobenega sovražnika, celo nikogar, ki bi lahko zrasel v sovražnika,” je povedal leta 2004 v intervjuju za BBC. “Tega vojak ne počne. V nobeni državi. Preprosto ne počne.”
Prikrivanje My Laia
V y Laiu so po koncu pokola našteli 504 mrtve, od tega

Tink
Gost
Tink
1 godina prije

Koliko stvarno moras biti jadan da pozivas drugu drzavu da intervenise u tvojoj. Da pozivas na razaranje, ubijanje sunarodnika, rodjaka, prijatelja. Sta valjda ocekuje da americke “pametne” bombe nece ubijati njegove sledbenike i rodjake nego samo caviste, bednik.

Zadranin
Gost
Zadranin
1 godina prije

amerokenjska vlada = hrpa bijednih ratnih zločinaca.

Pljuc!

Lucija
Gost
Lucija
1 godina prije

Po šta je taj brod obalne straže išao u teritorijalne vode Venezuele?
Da bi se vratio?
Nadam se da su pretražili podmorje…roniocima, a bile bi idealne i one male podmornice…

Podravec
Gost
Podravec
1 godina prije

Otkazao mu gps

Jaran..
Gost
Jaran..
1 godina prije

Ovaj Abrams isti Gargamel iz strumfova…mala digresija.

udav
Gost
udav
1 godina prije

ma najurice ih sve tramp – ruzne i nesposobne… kud se uhvatise ovog maloumnika gvaida, samo se brukamo mi ameri

tiha voda
Gost
tiha voda
1 godina prije

plan je zapaliti svijet.ako rusija i kina budu mekani po pitanju irana…znamo sta slijedi.cvrsti odgovor zionistima pruza ravnotezu.mekan odgovor pusta kerove sa lanca.

kardinale
Gost
kardinale
1 godina prije

U doba kad je bilo morala i ljudskosti ovakve gnjide i gamad se nazivala veleizdajnicima. Danas u doba ljigavaca,hijena ovakvi olos i veleizdajnici se nazivaju demokratska oporba.
Cestitke narodu venezuele. Pametno sa naftom koju vam Bog dao.

politicki nekorektan
Gost
politicki nekorektan
1 godina prije

…lik na slici? to tako izleda kada sladoled legne na suplji zub..

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
32
0
()
x