Nvidia danas vrijedi više od Microsofta koji joj je nekoć bio temelj

Priča o tome kako Nvidia ne bi postojala bez Windowsa zvuči uvjerljivo dok se ne sjetimo da je ista ta Nvidia danas vrijednija od Microsofta.

Jensen Huang Suosnivač i direktor Nvidije, popeo se u srijedu 7. listopada na pozornicu Microsoftove konferencije posvećene Windowsu i Surfaceu, uz Satyu Nadellu, i tamo izgovorio rečenicu koja je obišla svijet: da njegova kompanija nikada ne bi bila osnovana bez Windowsa. Povod je bilo zajedničko predstavljanje prijenosnika Surface Laptop Ultra i radnih stanica namijenjenih umjetnoj inteligenciji, a sama izjava došla je odmah nakon niza promotivnih demonstracija proizvoda.

Huang je smjestio početak priče u kraj 1992., u doba Windowsa 3.1, tvrdeći da prije toga nije vidio osobno računalo jer je radio na radnim stanicama, poslužiteljima datoteka i superračunalima za projektiranje čipova. S kousnivačima je, kako kaže, zamišljao računalo koje može prikazivati 3D sadržaj, i za igru i za konstruiranje. Nvidia je osnovana 1993., no Huang pravim prekretnikom naziva Windows 95, jer je ta verzija, po njemu, omogućila spajanje grafičkog čipa na osobno računalo. Sam pojam GPU ušao je u upotrebu tek 1999., kad ga je Nvidia iskoristila za lansiranje GeForce 256.

Potom je na scenu stupio DirectX, Microsoftov skup alata koji igrama omogućuje razgovor s grafičkom karticom, točnije njegov 3D dio Direct3D. Uz DirectX 8 s kraja 2000. i GeForce 3 godinu kasnije, Nvidia tvrdi da je s Microsoftom surežirala prvi programirljivi GPU zahvaljujući programirljivim shaderima, malim programima koji računaju osvjetljenje i izgled svakog piksela. Godine 2006. ti su shaderi prerasli u CUDA-u, platformu koja grafičke kartice koristi za računanje daleko izvan igara. Huang je zatim razvio logiku do kraja: Windows je omogućio GeForce, GeForce je omogućio CUDA-u, a bez CUDA-e istraživači poput Alexa Krizhevskog, Ilye Sutskevera, Yanna LeCuna ili Andrewa Nga ne bi imali stroj za duboko učenje, tehniku na kojoj počivaju današnje umjetne inteligencije.

Priča koju priča pobjednik

Kronologija uglavnom drži vodu. Računalo pod Windowsom doista je stvorilo tržište na kojem je Nvidia izrasla, s igračima spremnima platiti grafičku karticu. Domaćin je to potvrdio na svoj način: prvom plaćom u Microsoftu kupio je GeForce FX kako bi igrao Half-Life 2. No Huang prešućuje nezgodnu činjenicu za svoju verziju priče — DirectX je Microsoftovo sučelje namijenjeno grafičkim čipovima svih proizvođača. Windows je otvorio računalo grafičkim karticama, ali nije odabrao koja će pobijediti. Na pozornici nitko nije spomenuo 3dfx ni ATI, koje je kasnije preuzeo AMD, a koji su se istim alatima koristili u isto vrijeme. Nvidia se izdvojila poslije, prelaskom s GeForce na CUDA-u i zatim na umjetnu inteligenciju — to je vlastita oklada te kompanije, koju je Windows samo učinio mogućom.

Nadella je nadovezao svojim sjećanjem koje donekle preokreće uloge. Prvi ugovor kojeg se sjeća ticao se Azurea, Microsoftova oblaka, i pitanja kako razviti visokoučinkovito računanje, klastere poslužitelja rezervirane za najzahtjevnije proračune. Huang je tu priliku iskoristio da Nadelli pripiše prvu primjenu InfiniBanda, vrlo brze mrežne tehnologije između poslužitelja unutar oblaka. Superračunalo Azure koje je Microsoft potom izgradio za OpenAI, predstavljeno u svibnju 2020. s 10.000 GPU-a, poslužilo je za treniranje GPT modela. Nadella priznaje i sam: „život je pun slučajnosti“ — bez tog rada na visokoučinkovitom računanju Microsoft ne bi imao superračunalo za ponuditi. Pohvalio je i Huanga što mu je vizija ubrzanog računanja ostala ista od početka, „kao dugoročni trend“.

Godine 1993. Nvidia je trebala Windows da bi postojala. Dvadeset i sedam godina kasnije, 2020., Microsoftova AI avantura krenula je na superračunalu koje Huang predstavlja kao plod njihove suradnje. Dvojica direktora našalila su se i o malom „transferu tržišne kapitalizacije“ između dviju kompanija. Ta šala nosi više istine nego cijela priča sa scene: danas Nvidia vrijedi više od Microsofta, a ovisnost je preokrenuta — Microsoft traži Nvidijine čipove, a ne obrnuto.

Tko koga danas drži u šaci

Suradnja na Surfaceu nije nova. Još 2013. Surface 2, tablet pod Windows RT-om, radio je na Nvidijinom čipu Tegra 4. Što se računala tiče, Huang spominje razgovor star četiri godine s Nadellom o jednostavnom pitanju: kako mora izgledati savršeno računalo u doba umjetne inteligencije. Odgovor, po njemu, vode agenti, pomoćnici sposobni djelovati u naše ime na računalu, a njima treba pristup već instaliranom softveru. Navodi alate Dassaulta, Siemensa, Autodeska i Adobea, potom Blender, Unreal, Omniverse i Catiu, koje želi vidjeti okupljene na istom računalu s umjetnom inteligencijom. Ti su programi danas razasuti po Nvidijinom ekosustavu, između igraćih računala i radnih stanica, a njihovo okupljanje na jednom stroju trajalo je, kako tvrdi, četiri godine. U isto vrijeme Microsoft želi lokalno pokretati AI modele na Windows računalima, među njima i Nemotron potpisan od Nvidije.

Ta vizija najprije koristi onima koji je pričaju, jer Nvidia isporučuje čipove, a Microsoft sustav i pomoćnika. S korisničke strane već smo vidjeli Perplexityjev agent kako radi lokalno pod Windowsom 11, uz uvjet snažne konfiguracije. I više od toga: Microsoft još nije uvjerio sve da im Copilot treba, a neki ga i dalje traže način da ga uklone iz Windowsa 11.

Ostaje pitanje koje nitko na pozornici nije postavio, a koje se samo nameće: ako je Windows nekoć bio temelj bez kojeg Nvidia ne bi postojala, koliko još Microsoft ovisi o Nvidijinoj dobroj volji za čipove koji danas pokreću njegov oblak i njegovu AI strategiju? Priča o zahvalnosti lijepo zvuči pred kamerama, ali tržišna kapitalizacija obično govori glasnije od sjećanja.