Carine Pekinga na američki LNG će prekinuti izvoz “američkog plina slobode” u Kinu

0

Internetsko izdanje lista Nikkei javlja da je Kina jučer priopćila kako će uskoro objaviti vlastiti “Popis entiteta” na kojem će biti strane tvrtke, grupe i pojedinci koji su povrijedili kineske poslovne interese. Peking i Washington nastavljaju s udarcima u produljenom trgovinskom ratu, piše Nikkei.

Popis “nepouzdanih entiteta” će imenovati strane subjekte koji krše tržišna pravila i duh potpisanih ugovora, kao i na one koji su smanjili svoje poslovanje s kineskim tvrtkama iz neposlovnih razloga, navodi se u priopćenju kineskog ministarstva trgovine. Daljnji detalji bit će objavljeni uskoro, priopćilo je ministarstvo.

Najava je uslijedila dan prije kineskih carina odmazde od 25% na američku robu vrijednu 60 milijardi dolara. U subotu će američka strana također ukinuti izuzeća na namještaj i elektroničke uređaje i naplaćivati cjelokupnu carine od 25%, što dodatno intenzivira trgovinski rat između dvije najveće svjetske ekonomije.

Popis “nepouzdanih entiteta” u Kini je odgovor na odluku američkog ministarstva trgovine u svibnju o dodavanju Huaweija i 68 njegovih podružnica na listu tvrtki koje “štete nacionalnim ili vanjskopolitičkim američkim interesima”.

Očekuje se da će Kina pažljivo odmjeriti potencijalne učinke na njezino gospodarstvo jer odabire subjekte koji se nalaze na popisu.

“Čini se da traže proporcionalan odgovor”, rekao je Wendy Cutler, potpredsjednik Instituta za azijsku politiku i bivši američki trgovinski pregovarač.

Ono što je sigurno su povećanje kineskih carina za 5140 američkih artikala, uključujući ukapljeni prirodni plin, drvo i vino, a sastoje se od četiri stope – 5%, 10%, 20% i 25%.

Da ne nabrajamo svaku skupinu proizvoda zasebno, za SAD je najteže povećanje carina ono od 25% na američki LNG, proizvod kojeg Trumpova administracija po svaku cijenu želi izvoziti u velikim količinama.

Kada je Peking u rujnu uveo carine od 10% na američki LNG, izvoz je u sljedećih šest mjeseci pao za oko 80%.

Kina aktivno traži nove izvore plina, posebno iz Nigerije i Rusije, a očekuje se da će carina od 25% na američki LNG ubrzati taj trend, za Asian Nikkei piše Issaku Harada.

Peking je “iznimno zainteresiran” za dodatne isporuke plina iz Rusije. Kina ne želi riskirati s mogućim prekidom isporuka energije iz Sjedinjenih Država, ali se postavlja pitanje ima li Rusija dovoljno goriva za Kinu?

Kako je Kina zainteresirana za dodatne količine ruskog plina je najavljeno na najvišoj razini najmanje tri puta posljednjih mjeseci. Predsjednik Putin je 27. travnja to rekao na tiskovnoj konferenciji Međunarodnog foruma “Jedan pojas, jedan put” u Pekingu, kada je potvrdio da “kineski partneri traže da razmotre mogućnost povećanja isporuka putem plinovoda “Snaga Sibira”. Prema Putinu, tehnološke mogućnosti omogućuju ruskim tvrtkama da udovolje zahtjevu Kine.

Xi Jinping, Vladimir Putin

Interes Kine za povećanjem uvoza ruskog plina u odnosu na količinu navedenu u ugovoru o “Snazi Sibira”, kojem Kini treba osigurati 38 milijardi kubnih metara plina godišnje, potvrdio je i Aleksej Miller, čelnik Gazproma. Prije nekoliko dana je Elena Burmistrova, generalna direktorica Gazprom Exporta, izvijestila o “ekstremnom interesu” Kine za dodatne isporuke plina.

Posljednja izjava je dana nekoliko dana nakon nastavka trgovinskog rata između Kine i Sjedinjenih Država, a već od 1. lipnja Kina povećava uvozne carine na američki LNG s 10% na 25%, što bi moglo dovesti do prestanka njegovog uvoza u Kinu.

Naglo povećanje potrošnje plina u Kini je zabilježeno kada je Peking, suočen s rastućim ekološkim problemima, počeo ubrzavati prijenos proizvodnje energije s ugljena na plin. Potrošnja plina u Kini u 2017. je porasla je za 15,3%, na 240,4 milijarde kubnih metara, što predstavlja oko trećinu globalnog rasta. Sredinom 2018. kineski mediji izvijestili su da je zemlja postala najveći uvoznik prirodnog plina u svijetu.

U 2018. godini je potrošnja plina u Kini porasla je za dodatnih 18,1%, na 280,3 milijarde kubnih metara. U isto vrijeme domaća proizvodnja raste prilično skromno, pa je bilo potrebno brže povećati uvoz. Prema kineskoj carinskoj upravi je prošle godine uvoz plina u Kinu porastao je za 31,8%, a godinu ranije za 27,2% godinu ranije. Kina je 2017. uvezla 94,6 milijardi, a prošle godine 124,75 milijardi kubnih metara plina.

Glavni dobavljač plina je bio Turkmenistan, koji je prošle godine u Kinu izvezao 35,5 milijardi kubnih metara plina. Preostala tri glavna dobavljača, Mianmar, Kazahstan i Uzbekistan, isporučili su zajedno 13,1 milijardi kubnih metara plina Kini.

Pokretanje u pogon plinovoda “Snaga Sibira”, planirano za kraj ove godine, učinit će njihov udio još manje značajnim.

Vodeći analitičar Nacionalne zaklade za energetsku sigurnost Igor Juškov kaže kako plinovod “Snaga Sibira” može osigurati dodatno opterećenje, dakle, više od 38 milijardi kubnih metara godišnje iz ugovora, na dva načina. Prvi je intenzivniji razvoj Gazpromovih polja Čajandinski i Kovikta, iz kojih će se isporučivati plin u Kinu. Druga opcija  je da se drugim tvrtkama osigura pristup plinovodu “Snaga Sibira”.

“Ali ovdje će se odmah pojaviti pitanje programa opskrbe. Gazprom će inzistirati da ga dobavljači alternativnog plina prodaju Gazpromu, koji ga je već prodao Kini. No, takvi uvjeti ne mogu odgovarati drugim dobavljačima. Rosneft ima vrlo dobre odnose s Kinezima, a tu je i joint-venture Verhnečonskneftegaz, koji će uz Rosneft aktivno lobirati za pravo na neovisno opskrbu plinom kroz “Snagu Sibira”. Možda je Putinova izjava da bi se isporuke u Kinu mogle povećati samo nagovještaj potencijala neovisnih dobavljača“, rekao je Juškov.

Koridor Altai

Osim toga, potreba za isporukom više plina Kini može realizirati dugoročni projekt zapadnog plinskog pravca kroz mali dio rusko-kineske granice u Republici Altai. Sporazum o plinovodu “Altai” su Gazprom i kineska nacionalna tvrtka za naftu i plin CNPC potpisali još 2015. godine. Radovi na ovom projektu nisu počeli, iako ima sve prednosti da se počne graditi, kaže Igor Juškov.

“Proizvodnja plina na novim poljima u Rusiji ide dalje na sjever, a taj plin, na primjer, s polja Bovanenkovo, ide u postojeći Sjeverni tok”, objašnjava stručnjak.

Međutim, Jamal-Nenecko autonomno područje već ima razvijena polja, gdje nisu potrebna značajna ulaganja. Prema Gazpromu, na tim se poljima godišnje može proizvesti oko 150 milijardi kubnih metara plina. Drugim riječima, Rusija nema problema s proizvodnjom plina, za razliku od nafte, ali postoji problem prodaje. Stoga, ako se potpiše ugovor za isporuku plina Kini preko zapadne rute, to će se moći osigurati kroz postojeća polja i neće biti potrebno povlačiti dodatne količine iz europskog smjera.

“Europa i Kina nisu međusobno isključive rute, tako da se ne može govoriti o “okretanju na istok”. Azijski smjer nadopunjuje europski smjer i ima dovoljno plina za svakoga”, dodao je Juškov.

Istovremeno će novi dio plinovoda koji će se morati graditi na zapadnoj ruti biti relativno mali, budući da u ovom području već postoje plinovodi. U tom smislu, zapadna ruta se bitno razlikuje od “Snage Sibira”, gdje su i baza resursa i sam plinovod novi. Osim toga, postoji i višekomponentni plin u istočnom Sibiru, koji zahtijeva izgradnju postrojenja za separaciju plina, dok u zapadnom Sibiru takvog problema nema i tamo je uglavnom čisti metan, bez helija i s niskim sadržajem propana i butana. Stoga bi troškovi isporuke plina Kini preko zapadne rute trebali biti znatno niži od troška “Snage Sibira”.

Ali kako bi plinovod Altai postao nova ulazna točka za ruski plin u Kinu, potrebno je dogovoriti glavno pitanje – cijenu.

“Na zapadu zemlje Kina ima vrlo malo industrijskih kapaciteta, pa će plinovod morati biti položen ne velikim udaljenostima. Stoga su Kinezi vrlo teški u pregovorima o cijeni. Oni žele plin na granici uzeti jeftino, što je problem za Gazprom. Ako Kinezi dobiju vrlo jeftin plin, europski potrošači mogu tražiti popust i za sebe. Zbog toga se pitanje cijene pokazalo kao jedina točka koja otežava potpisivanje ugovora. Kina bi željela povezati plin iz zapadne rute s opskrbom iz srednje Azije, prvenstveno iz Turkmenistana. Kakva je cijena turkmenskog plina za Kinu, nema točnih podataka, budući da Kina ne samo da kupuje plin iz Turkmenistana, nego ga i dobiva prema sporazumu o podjeli proizvodnje. Ali definitivno možemo reći da je Turkmenistan prilično jeftin za Kinu.

Prekretnica u ovom zastoju može biti pogoršanje odnosa između Kine i Sjedinjenih Država. Sav plin koji se sada isporučuje Kini s juga prolazi kroz brojne teritorije koje Amerikanci mogu blokirati, kao, na primjer, tjesnac Malacca, gdje Pentagon stalno organizira vojne vježbe. Ova okolnost u velikoj mjeri utječe na interes Kine za ruske projekte, ESPO, Snaga Sibira i druge, kao i za plinovode u Srednjoj Aziji.

“Ali je sada u Turkmenistanu, prema informacijama koje dolaze od tamo, situacija u gospodarstvu vrlo komplicirana, što stvara rizike političke destabilizacije. Osim toga, izgledi za proizvodnju u Turkmenistanu su nerazumljivi, a čini se da ogromna ulaganja u plinska polja ne daju očekivane prinose. Već u zimi 2017. godine je došlo do ozbiljnog prekida u nabavci iz Turkmenistana. To dovodi do sumnje da je situacija s resursnom bazom u Turkmenistanu složena. Ti čimbenici zajedno omogućuju nastavak rusko-kineskih pregovora o zapadnoj ruti”, kaže Igor Juškov.

Trgovinski rat

Vladimir Putin, Donald Trump

Planovi za povećanje izvoza ruskog plina u Kinu moraju uzeti u obzir još jedan potencijalni negativni čimbenik – produbljivanje sukoba između Kine i Sjedinjenih Država, koji može dramatično promijeniti cjelokupnu konfiguraciju svjetske trgovine.

Možda za Rusiju globalna kriza neće biti osobito vidljiva, ali će Kina sigurno biti pogođena. Zapad je iskoristio prethodni val krize kako bi izvršio pritisak na Rusiju, a sada će meta najvjerojatnije biti Kina, koja se suočava s gubitkom mnogih inozemnih tržišta. Kina će morati poduzeti ozbiljne mjere kako bi stvorila nova tržišta za svoje proizvode. Rusija je jedno od takvih potencijalnih tržišta, koje može djelovati u načinu razmjene kvota. Ali ako za Kinu kriza bude vrlo ozbiljna, to će utjecati na izglede za opskrbu plinom kineskog tržišta.

U budućnosti Kina zaista može postati glavno tržište za ruski plin, ali Peking mora donijeti odgovarajuću političku odluku. Prema mišljenju stručnjaka, Kina već dugo razmišlja o tome da prekine isporuke ukapljenog plina morskim putem.

Sjedinjene Države na moru mogu blokirati Kinu na isti način kao Iran. Rusija sada može isporučivati plin Kini, umjesto da ga izvozi zemljama pod američkim utjecajem. Značajno povećanje opskrbe plinom iz Rusije bi moglo postati dio velikog političkog, vojnog i strateškog sporazuma za nekoliko desetljeća.

Trgovinski rat između Sjedinjenih Država i Kine do sada ide na ruku energetskom sektoru Rusije, rekao je Fares Kilzie, predsjednik odbora direktora Creon Energy grupe. Prema njegovim riječima, ruski plinovod je najbrži način rješavanja niza problema s kojima se suočava Kina.

Prvo, to je ionako daljnja provedba programa plinifikacije kineskih termoelektrana na ugljen. Drugo, postoji problem u kineskim lukama koje se suočavaju s nedostatkom kapaciteta za LNG i njegovo uplinjavanje. Treće, Rusija je u slučaju kompliciranja odnosa između Kine i Sjedinjenih Država jamstvo energetske sigurnosti Kine.

“Svaki novi plinovod koji će ući u Kinu će pridonijeti energetskoj sigurnosti zemlje i već se traže povećane isporuke tamo gdje postoje”, kazao je Kilzie.

“Opskrba plina iz Turkmenistana dosegla je svoj vrhunac i teško je očekivati značajan porast. U Rusiji ima dovoljno plina i za Europu i za Kinu. Stoga se u budućnosti ne može isključiti udvostručenje već najavljenih količina isporuka”, zaključio je Fares Kilzie.

 

Nema komentara

  • Avatar
    Tupko Glupko
    01. 06. 2019. 17:31

    Što izuzetni više velikih igrača stišću sa više sankcija/carina, oni će se nužno više okretati vojno/gospodarski jedni drugima. To što oni međusobno graniče i što im se daje vremena da završe međusobne glavne infrastrukturne projekte ukazuje na još veću stupidnost izuzetnih u politici koju provode.
    Kada se i Europa pridruži carinjenima/sankcioniranima, i ona će nužno u taj klub, što će u konačnici stvoriti Euroaziju kao uvjerljivo najjaču gospodarsku silu svijeta.
    Bravo, Trump!

    • Druže Tupko riječi ti se pozlatile no bojim se da će biti lorda Balisha koji će r+zjebati Europljane!

  • glupost je koristiti ugljikovodike
    za proizvodnju električne energije
    jer si ovisan o dobavljaču
    puno bolje je korištenje nuklearne i hidro energije
    bez obzira dali je nuklearna uranijumska ili torijumska
    indija i norveška rade na ovom zadnjem
    i to bi bilo praktično neiscrpni izvor energije
    tada ugljikovodici mogu praktično u mirovinu
    isto kao što je udalj nestao iz široke potrošnje
    u tom slučaju bi arapi afrikanci usa rusi
    ostali bez velikog kolača
    što bi za evropu bilo jako dobro

    • Avatar
      Laki Topalović
      01. 06. 2019. 17:36

      De brate dosadan si ko tijesne gaće. Lupetaš ko Maxim po diviziji, a nikada da išta suvislo napišeš. Ko će preći na ovo ili ono? Njemačka? Lokomotiva EU s o,4 gospodarskog rasta. Gdje su pare? TE na ugljen se prebace na plin , a ovo je izgradnja skroz novih pogona,. Osim toga Švabe neće NE. Voda????? Koliko rijeka treba zazidati za potrošnju EU? Jesi ti lud??? Negdje ima nekih projekata, čak i korištenje plime i oseke, ali to ne može zadovoljiti potrebe industrije. Ajde prije svakog komentara, malo ohani udahni tri puta pa piši.

      • Dobro ti je soa rekao da ništa ne znaš
        a i ono malo što znaš ne razumiješ
        ostario si a pamet nisi stekao
        nisam ti kriv što si neodgojen
        sam si tražio

        • @fato, China is becoming the global lider in everything from artificial intelligence and robotic to green energy ………….. :-))))

        • Kakafat
          Otkad ste ti i soa geniji? Ti si dosadan, a soa ne poznaje pojmove, ali bi se volio igrati kombinacijama tih istih pojmova.
          Topalović nije savršen…al ‘ajd, neki ljudi stare ko’ staro vino…recimo da je to Topalović. A i da nije, ovakva ‘ljepljenja epiteta’ su nedopustiva.😠

          • lijepa Lucija
            zato si ti najbolja cura na portalu

            i pored minusa koji si mi sada dala moje mišljenje o tebi je jako pozitivno

    • Kako to misliš praktično neiscrpni izvori? Neiskorištenih depozita urana ima poprilično malo i većina država ga mora uvoziti (toliko o neovisnosti), a i thorium reaktori u nekom trenutku više ne mogu reciklirati gorivo.
      Usput nam i objasni kako misliš električnom energijom (baterijama?) napajati teške radne strojeve i avione. Očigledno imaš dragocjene informacije koje bi dobrodošle mnogim industrijama koje ne mogu riješiti problem kapaciteta pohrane električne energije.

      • @tuf, givmi fajf ! :-))))))))

      • tuf
        pitanja su na mjestu
        ad1
        razlika između urana i torija
        za proizvodnju struje je samo
        u jednoj vrlo bitnoj činjenici
        iz torijevih reaktora se ne mogu proizvesti
        materiji za nuklearne bombe
        mada su uranijumski reaktori puno skuplji
        upravo zbog toga se odustao od torijevih reaktora
        torija ima na kugli zemaljskoj koliko i olova
        reaktori su tako konstruirani
        da se ni u kom slučaju ne može
        dooditi černobil ili fukušima
        praktično svaki grad može imati po jednu centralu takvog tipa
        veoma su fleksibilni
        recimo ugasiš ih u petak popodne
        kad odlaziš sa posla i upališ ih u ponedjeljak
        u jutro kad dođeš na posao posao
        mogu sagoriti sav nuklearni uranijumski otpad
        iz klasičnih atomskih elektrana tako da ga svedu na željezo

        • Ne treba torij. Dovoljno je u svaku wc solju ugraduti turbinu i eto struje da ima i za izvoz.

        • tuf
          ad2
          drugi način izvora el energije je solarni
          ali ne ovaj djetinjasti što vidiš
          po krovovima kuća i parkiralištima
          naime island prodaje englezma
          istosmjernu električnu struju visokog napona
          podvodnim kabelom
          ovo samo govori kao se takav isti kabel
          može povući i do alžira
          zašto alžir
          imaju puno neiskorištene pustinje koju prži sunce
          za evropu treba 110km kvadratnih solarnih panela
          za cijeli svijet 254km kvadratnih solarnih panela
          što je sitnica u usporedbi sa površinom
          alžira od 2.382 million km²
          cijena ovoga je puno manja nego onaj ego trip u cernu
          a cijena samog kilowata je bagatelna

          vjetrenjače su podvala švaba i nizozemaca koji su uložili u tu tehnologiju jer proizvode preskupu struju
          ad3
          kad imaš energiju onda je pretvaraš iz oblika u oblik
          što se tiče teških strojeva koji sada idu na dizel i dalje je najefikasniji način dizel gorivo samo ovaj put sintetizirano i bez aromatskih spojeva koji izazivaju karcinome
          usput asfalt po kojem se voziš je aromatski spoj
          benzen u benzinu je aromatski spoj koji izaziva karcinom
          ad4
          rusi su tamo sedamdesetih godina proizveli
          motore za avione koji su išli na vodik
          napravili su i putnički avion sa takvim pogonom
          prema tome riješenje postoji
          čak su stavljali male nuklearne reaktore za avionske motore koji bi imali praktično neograničen dolet
          to su radili usa i rusi
          ali su zaključili da je preopasno zbog mogućnosti pada
          a osim toga su u radu proizvodili loše izotope
          čitaj karcinome
          pa se i od toga odustao
          ad4
          najbolji izvor el energije je onaj
          koji u svakom trenutku može
          isporučiti zahtijevanu količinu energije
          to se u žargonu zove kruta mreža

    • Posle Fukušime, se Njemačka odrekla nuklearne energije…. Inače u nuklearnoj tehnologiji u civilne svrhe prednjače J. Koreja, Kina i Rusija, koja trenutačno pokriva oko 50 % svjetskog trga…..Ali pre svega. kao što vidim voliš, da bacaš, uvrjede širom portala, daj malo izračunaj… Kapitalni trošak + trošak goriva na Kwh + operativne troškove + trošak skladištenja nuklearnog odpada…. Samo za malo kušanje trošak MOK goriva ide od 50 $, pa sve do 250 $ za Kg……. Tako češ polako da dođeš, do ukupnog troška po proizvedenoj Kwh u životnom trajanu centrale , pa nam onda saopšti koliko če privreda zemlje koja večinu svoje energije proizvodi iz nukleusa, da ostane konkurentna na svjetskom trgu….

      • Eto, da se čovjek ne trudi previše…. Imam zadnji komparativni podatak EU komisije….. Trošak $$ / Mwh — plin = 65 -78 $, ugalj = 62 – 65 $ i nukleus = 75 – 110 $/ Mwh…..

        • gas/oil combined cycle power plant – $1000/kW [4]
          wind – $1600/kW[4]
          offshore wind – $6500/kW[4]
          solar PV (fixed) – $1800/kW[4]
          solar PV (tracking)- $2000/kW[4]
          battery storage – $2000/kW[4]
          geothermal – $2800/kW[4]
          advanced nuclear – $6000/kW[4]
          fuel cells – $7200/kW[4]

      • Ako se Njemacka odrekla NE, iz kojih izvora i kako su namirili manjak elektricne energije? Ugalj? Struja iz F nuklearki? Ili plinom, prde dan-noc da bude dosta plina.

    • Glup post glup

  • Avatar
    Splitexpress
    01. 06. 2019. 17:35

    Ako Kina neće da uvozi plin slobode,znači li to da imaju previše slobode ili im ne treba?

  • Off topic – Rusi uništili i zadnju bolnicu u Idlibu.
    en.muraselon.com/2019/05/jaysh-al-izza-rebel-group-mourns-death-of-tens-of-militants-killed-in-a-cave-near-kafr-nabudah/

  • Avatar
    eu kolonija
    01. 06. 2019. 17:54

    europa troši 600 milijardi kubičnih metara. znači kina ima potencijal za potrošnju od nekih minimalno 1.500 milijardi kubičnih metara. potencijal indije je nekih 1.000 milijardi kubičnih metara plina. ako tome pridodamo još nekih 2.000 milijardi kubičnih metara plina za ostale zemlje azije dolazimo do potencijalne potrošnje od nekih 5.100 milijardi kubičnih metara plina godišnje. dakle iz ovoga se vidi koliko je ta američka shizofrenija oko izgradnje “sjevernog toka 2” neutemeljena I nepotrebno rasipanje energije. rusija trenutačno izvozi možda nekih 400 milijardi kubičnih metara plina. e sada da rusi imaju priliku da udvostruče I utrostruče izvoz plina, imaju I to je izgleda ono što amerikance boli. nije bolest sve što boli

    • @eu kolonija,neka pati kome smeta.

      • Avatar
        eu kolonija
        01. 06. 2019. 18:15

        @kažun prika, upravo tako. ako nemaju pametnija posla neka pate:)

    • eu
      Nema tu shizofrenije. Nemogu zeznuti Ruse, ali pokušavaju eu. I prodati im svoj skupi plin, koji umjesto ‘ slobode ‘ ima otrovnih komponenti i jako malu energetsku učinkovitost.

    • Avatar
      awfnawiefiwaefbwieufwefiuqewfw
      02. 06. 2019. 13:03

      Problem je da energije neće biti za sve kroz koju dekadu i zato se vode ratovi, jednostavno će crpilišta plina i nafte presušiti jer nas je previše. Vodu da ne spominjem.

  • Avatar
    Laki Topalović
    01. 06. 2019. 18:38

    Kina odbacuje ugljen, ok, NE su srednjoročno rješenje, a vidili smo kako lijepo Ameri odlažu nuklearni otpad na Pacifiku. Bože sačuvaj. Plin??? Čini mi se najčišći za masovnu uporabu. da, solarni paneli i vjetroelektrane, kažu. Koliko se zagađuje u proizvodnji komponenti za te sustave? Osim toga, ne može se dobiti toliko energije, to je nemoguće. Dakle ostaje plin. Ima ga, ne zagađuje i relativno je jeftin, barem u Rusa i Iranaca. A i Alžir i Nigerija imaju dobre cijene, Katar isto.. dakle sve favorizira plin.

  • Sve ovo znači da Rusija može bez krzmanja u 0000 01. Januara/Siječnja 2020.prekinuti transfer plina preko Ukrajine i time prestati direktno financirati napade na Donbas zaradom Ukrajinaca od transfera plina, a popunom amerskim naoružanjem. “Slobodni” plin tada ima svaku priliku opskrbljivati i Ukrajinu i cijeli Zapad s crpilištima u padu, potrošnjom u porastu po cijenama koje Ameri nalupaju (male ne mogu biti). Promatrajte vijuganje, muljanje i ljigu EU-ropskih politikanata koji će morati narodima objasniti skok cijena (Rusija je kriva za sve-više ne pali, bar ne lako). Reaktivacija i širenje nuklearnih postrojenja ovisi o volji Rusije za isporuku goriva ili proširenoj pljački Sjeverne Afrike gdje se europljani već sukobljavaju sa preko-atlantskim saveznikom. Kako god, EU (čitaj Njemačka) gubi povećanjem cijena energenata svaku konkurentnost na svjetskim tržištima. Nije vjerojatno da će se moćna njemačka industrija mukom složiti s tim.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik