fbpx

Trumpovi strogi razgovori sa Iranom “povećavaju” cijene nafte – ali pitanja potražnje i skladištenja i dalje postoje

Nafta - cijene nafte

Trgovci smatraju da su prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa da će potopiti iranske patrolne brodove u Perzijskom zaljevu zaslužne za nagli porast vrijednosti nafte, samo nekoliko dana nakon što su nedostatak skladišta i mala potražnja doveli američki referentni indeks WTI ispod nule.

Junski ugovori za West Texas Intermediate u četvrtak su na njujorškoj robnoj berzi iznosili 16,87 dolara za barel, rastući 19 odsto dva dana za redom. Brent sirova nafta, međunarodno mjerilo, takođe je povećana za skoro pet procenata, na 21,33 dolara za barel. To dolazi nakon što su majski WTI ugovori trgovani za – 37,63 dolara za barel u ponedeljak.

Međunarodni analitičari i naftni posrednici dijelom su pripisivali porast Trumpovoj agresivnoj retorici prema Teheranu. “Prijetnje ratom su uvijek bile važan faktor u povećanju cijene nafte”, rekla je Hamidreza Azizi, gostujući stipendista Njemačkog instituta za međunarodna i sigurnosna pitanja (SVP).

Trumpovo priznanje da je naredio američkoj mornarici da potopi iranske patrolne brodove ako prijete “povećala je mogućnost ponovne napetosti na Bliskom istoku, velikom regionu za proizvodnju nafte, što trgovci uvijek pretvaraju u smanjenje proizvodnje i izvoza u regiji ako stvari eskaliraju,”

Rekao je Bjornar Tonhaugen, šef tržišta nafte u kompaniji Rystad Energy, u dnevnoj istraživačkoj noti. Međutim, većina je bila uvjerena da je prijetnja stvarnim ratom između SAD i Irana i dalje relativno mala.

Iako su cijene budućnosti WTI bile vođene uglavnom gomilanjem nafte u skladištima i smanjenom potražnjom zbog zatvaranja uslijed koronavirusa širom SAD, globalni indeks pobijedio je zbog rata cijena koji je Saudijska Arabija pokrenula navodno protiv Rusije, sa američkim proizvođačima škriljaca koji su pretrpjeli glavni dio pada.

Rat je završen preliminarnim primirjem prošle nedelje, jer su se OPEC, Rusija i drugi proizvođači nafte dogovorili o smanjenju proizvodnje za 10 miliona barela dnevno, počevši od maja. Zbog neizvjesnosti kraja zatvaranja uslijed Covid-19 u SAD i Evropi pa i u Indiji, potražnja će vjerovatno ostati mala.

“Oluja za naftu nije gotova, ali bar je za sada manje nestabilna od naslova objavljenih u posljednjih nekoliko dana”, primjećuje Carlo Alberto De Casa, glavni analitičar u ActivTrades, ali dodaje da on dugotrajno vidi potrebu za daljnjim smanjenjem proizvodnje od strane Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i drugih.

0 0 vote
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
8 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Paris
Gost
Paris
7 mjeseci prije

Trump ne prijeti u prazno, ako mule nastave provocirati ostat će bez šešira.

BanOvan
Gost
BanOvan
7 mjeseci prije
Reply to  Paris

Od kada mule Stetston nose?

Dopizdilomi
Gost
Dopizdilomi
7 mjeseci prije
Reply to  BanOvan

Od kada je Kolumbo stigao u novi svijet. Bolje da ga nije otkrio.

Rusofil
Gost
Rusofil
7 mjeseci prije

Kada se izbace oni koji “kupe kajmak”, mešetare sa cijenama, ponudom i potražnjom sve će biti puno lakše. Bojim se samo da je to neizvedivo ali vidjet ćemo kako će se situacija razvijati. Pokrenuta su neka događanja na globalnoj razini i ostaje nam samo da se nadamo da će biti bolje.

BanOvan
Gost
BanOvan
7 mjeseci prije

Iranci: Aj’ nek’ neko ima mOOda proći kroz Persijski zaliv – diži cijenu nafte.
Tramp: Imamo mi – obaraji cijenu nafte
Iranci: Ajd’ ako smijes – diži cijenu nafte
Tramp: Ima da vas je*emo i kroz neskinute gaće – obaraj cijenu nafte
Iranci: Gaće smo vezali ućkurom aj’ ako možete – diži cijenu nafte

je*eš ovaj svijet.

Bosanac
Gost
Bosanac
7 mjeseci prije

Trump je ‘king’ komunikacije sa javnoscu ovih dana 🙂 , mislim da ce on bit ‘gatesova vakcina’ za CNN

Alex
Gost
Alex
7 mjeseci prije

Nama u Hrvatskoj nafta ne bi ni trebala da nismo takvi kilavi komformisti…bar na moru i uz more.
Otok Krk je primjer, koga naravno, nitko me slijedi.
Držaba je bacala lovu na Crkvu, “branitelje”, uhljebe, propale firme…Umjesto da se lova ulagala u obnovljive izvore energije, pa bi danas i oni gore pomenuti lešinari dobivali više. Ovako, čeka nas bankrot.

JumpingJackFlash
Gost
JumpingJackFlash
7 mjeseci prije
Reply to  Alex

Alex
O obnovljivim izvorima energije treba ponešto i znati, a učenje o novim tehnologijama nije nešto što bi zanimalo političare iz velikih stranaka u Hrvatskoj. Njih isključivo zanimaju javne nabave, jer onaj koji ih “odradi” nekoliko u stilu zagrebačkog Milančeta Bandinja u Hrvatskoj najlakše postaje milijunaš. I nije država “bacala” lovu na spomenute kaste, sve je to bilo pomno isplanirano izvlačenje love… Da nas čeka bankrot znao sam još na početku, čim je Tuđman ozakonio instituciju državnog uhljeba: “Čuvar državnog pečata” (Ivan Milas, prije toga krčmar u Austriji)… Oni poslije su to doduše ukinuli i zamijenili tu instituciju s tisućama manje poznatih uhljeba…

POVEZANE VIJESTI

Izbornik