Alexander Von Humboldt – najutjecaniji znanstvenik za kojeg niste nikada čuli

Alexander von Humboldt

Čovjek koji je do svoje 45. godine sam sebe podučio svakoj grani znanosti, proveo više od pet godina u znanstvenoj ekspediciji po Južnoj Americi. Udario je temelje za grafički prikaz informacija, postavio svjetski rekord u planinarenju i pozicionirao se kao jedan od najpoznatijih svjetskih znanstvenika. Govorimo o Alexander Von Humboldtu.

Ovaj posljednji čovjek renesanse, kako ga nekada nazivaju, rođen je u Berlinu i utjelovio je sve što je do njegovog vremena bilo poznato o svijetu. Tri desetljeća svog života posvetio je pisanju Svemira, knjige u kojoj je pokušao dati sveobuhvatan znanstveni prikaz svih aspekata prirode. Iako nedovršena do njegove smrti 1859. godine, njena četiri završena toma su jedan od najambicioznijih znanstvenih radova ikada objavljenih.

Tijekom života je tragao za povezanostima u svijetu. Današnje znanje je vrlo podjeljeno. Znanost i čovječanstvo govore različitim jezicima. Humboldt predstavlja težnju uspostavljanju reda. Ako bismo samo malo bolje pogledali, uočili bismo da je intrigantan sklad u pozadini svega što nas okružuje.

O Svemiru je on sam napisao: „Glavni princip kojim sam vođen bilo je iskreno nastojanje da razumijem fenomene fizičkih stvari i njihove opće povezanosti te da predstavim prirodu kao jednu veliku cjelinu koju pokreću unutrašnje sile.“

Da bi razumio cjelokupnu prirodnu uređenost, Humboldt je morao da se obuči u „posebnih granama znanosti“, bez čega bi „svi pokušaji davanja općeg pogleda na univerzum bili ništa veći od uzaludne iluzije“.

Humboldtovo vjerovanje u jedinstvo svemira je imalo dalekosežne posljedice na razumijevanje čovječanstva. Svojim geološkim, meteorološkim i botaničkim mapama je dokazao da udaljeni dijelovi zemaljske kugle mogu biti sličniji jedni drugima, nego neposrednim dijelovima. On je više bio impresioniran sličnostima kod ljudi, nego razlikama i zato je prvak slobode svih ljudi.

Kada je od španskih vlasti dobio dozvolu za istraživanje Južne Amerike, to je bilo iz skroz drugačijih razloga od ostatka Europljana koji su prvi put posjetili ovaj kontinent. Za razliku od njih, on nije bio zainteresiran u eksploataciju te zemlje i njenih domorodačkih naseljenika. Južnu Ameriku je vidio kao prag skrivenog otkrića. I baš tu je otkrio ranije nikad viđene veze između udaljenih mjesta i vrsta koje ih naseljavaju.

Njegovo veliko naslijeđe je i želja za istraživanjem i avanturama. Po njegovom mišljenju, onaj ko želi da istražuje svijet, mora se otisnuti u taj isti svijet i direktno se susresti s njegovim vidicima i horizontima. Humboldt je ohrabrio znanstvenike da od svijeta naprave laboratoriju u kojoj će oni koristiti sva svoja čula i oruđa dostupna znanosti za promatranja, mjerenja i katalogizaciju prirode i njenih vrsta.

Njegov možda najveći poklon je neiscrpna moć inspiracije. O njemu je Simon Bolivar napisao: „Pravi otkrivač Južne Amerike je bio Humboldt, jer je njegov rad bio mnogo korisniji za naš narod od rada svih osvajača“. Charles Darwin, koji ga je opisao kao „najvećeg znanstvenog putnika koji je ikada živio“, kazao je da je baš Humboldtov rad odgovoran što je u njemu „zapaljen žar“ želje da doprinese prirodnim znanostima.

O Humboldtovom utjecaju u Americi, Emerson je napisao: „On je jedno od onih čuda koja se pojave s vremena na vrijeme, samo da bi nam pokazala mogućnosti ljudskog uma“.

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
Ante
Gost
Ante

Na žalost takvih ljudi danas više ne postoje. Dio ljudi se prodao korporacijama, slobodno razmišljanje je završilo u tamnici. Ljudi koji i dalje razmišljaju kao spomenuti znanstvenik, su obespravljeni bez posla i uglavnom ih se smatra luđacima. Ali ima jedna dobra stvar u svemu tome. Koja je to stvar sada se pitate? Pa evo da moji post ne bude potpuno negativan mislite na sunce ljubičice i proljeće koje dolazi.

28.juni
Gost
28.juni

Ante,u pravu ste.Velike umove i velike ljude,nažalost,uvijek sputavaju.Tek kada umru steknu slavu ili se pročuje o njima.

Lucija
Gost
Lucija

A da ne zaboravimo da ih vrijeđaju sitni umovi…i sitne duše.

IVE iz pecalbe
Gost
IVE iz pecalbe

Pogresno, umovi i osobe postoje, ali nemogu doci do izrazaja, jer mediji radije pisu o nekim idividuama koje nogom udaraju loptu, nego o znanstvenicima, istrazivacia, inovatorima,…

Šok
Gost
Šok

James Clerk Maxwell
je puuuno značajniji

Histrion
Gost
Histrion

NIJE ! ! ! Možda poznatiji, ali značajniji NIJE,
tako mi mog prapradede vrača !

Šok
Gost
Šok

Bertrand Russell
ima najambiciozniji znanstveni rad ikada objavljen
u punooo više tomova od ovog gore

Bruno
Gost
Bruno

Pa tko nije čuo za njega! Universität u Berlinu nosi njegovo ime.

Brave new world
Gost
Brave new world

Mirsad nije čuo…

IVE iz pecalbe
Gost
IVE iz pecalbe

Postoji termin (izraz) Humboldtov sindrom kada se nekoga ili nesto zeli pokazati sveobuhvatnim, ili onoga koji stalno pomice granice moguceg.

Micko
Gost
Micko

Humboldtova struja?

Mali pas
Gost
Mali pas

u prirodoslovnom svijetu najvise biljaka,zivotina i fenomena nosi njegovo ime….biografija o njemu The Invention of Nature koju je napisala Andrea Wolf je prvoklasno stivo i nije samo obisao tadasnju Venecuelu nego se popeo na Chimborazo najvisu kotu udaljenu od sredista zemlje a posljednja ekspedicija kad je bio poprilicno star je kocijom po Rusiji.

Lucija
Gost
Lucija

Jest, Micko.
Tko nije čuo drugačije, morao je po tome.

Moreno
Gost
Moreno

Svi koji su išli u pomorsku školu ili navigali po svitu znaju za Humboldta po Humboldtovoj struji . . . ali točno je kako je malo poznat . . . također iz nama bliskih krajeva postoji srpski geofizičar Milutin Milanković, malo poznat s obzirom na njegov rad o kojemu nema informacija u osnovnim i srednjim školama . . .

Buzz
Gost
Buzz

Mislim da bi bilo lijepo da se napravi serijal i pocne pisati o nasim znanstvenicima sa ovih slavenskih prostora. Cisto da se malo podsjetimo na zaboravljeno, da se doeduciramo i vratimo sebi samima. A Humboldt? O njemu ima tko brinuti. Njegova zemlja ima medije u sakama pa ga moze lako favorizirati i promovirati ako zatreba. Kao da mi nismo zaduzili svijet?! U konacnici to sto je 20 i 21 stoljece tehnoloski ovako napredno mozemo zahvaliti jednom nasem znanstveniku, a ne Humboldtu. Dakle, bilo bi lijepo kad bi zapoceli sa Teslom, pikanterijama iz njegova zivota ( a ima ih i ne fali ih ). Pa u nastavku sa npr. Milevom Maric i njen doprinost teoriji relativiteta itd itd. Nije Einstein bas ono kako ga se predstavlja…..etc etc Dali ce netko u urednistvu imati razumijevanje za ovaj prijedlog?

Zvrk
Gost
Zvrk

Itekako smo čuli. Koga itimalo zanimaju prirodne znanosti, nije mogao promašiti njegovo ime.

Mirsade, ili urednik koji oblikuje naslove, promašili ste.

Sarka
Gost
Sarka

Nisu!
Oni samo misle da su svi koji dolaze ovdje-ovce.
Kako brisu komentare na textove svevisnjeg Babica, pretvarajuci njegove analize u axiom, potvrdjuje pravilo.

Igor
Gost
Igor

Humboldtova lignja, ljubitelji prirode sigurno su pogledali koji dokumentarac o toj velikoj lignji koja živi u morima istočnog djela Tihog oceana. Nazvana je prema Humboldtovoj morskoj struji, koju je Alexander Von Humboldt proučavao i opisao u svojoj knjizi 1846 g.
https://en.wikipedia.org/wiki/Humboldt_Current

samo tako
Gost
samo tako

Prepotetnan i arogantan članak

POVEZANE VIJESTI

Izbornik