Svetkovina Velike Gospe ili Uznesenja Blažene Djevice Marije tradicija je stara kao i kršćanstvo. U Hrvatskoj je to i državni blagdan, obilježava se 15. kolovoza kada vjernici diljem Hrvatske hodočaste u marijanska svetišta. A Hrvatska je puna marijanskih svetišta.
U Hrvatskoj, među najpoznatija marijanska svetišta spadaju: Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama, Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu, Svetište Majke Božje od Krasna.
Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju svoje vjere da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.
Marijino uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.
Na blagdan Velike Gospe vjernici hodočaste u mnogobrojna marijanska svetišta, a svetkovina se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Ove se godine održava pod posebnim okolnostima, nikad zapamćenim u povijesti kršćanstva, čak se to nije dogodilo ni tijekom prvog svjetskog rata kad je vladala kuga.
Blaženu Djevicu Mariju, Majku Božju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu, na početku Biblije – kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili – nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.
U Novom zavjetu, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva se veliki i strašni znak zmaja, a nasuprot njemu je znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, nositeljica je života, ona donosi nadu u budućnost.
Hrvatska ima dugovječnu tradiciju štovanja Blažene Djevice Marije. Svjedoče to i brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi još od najranijih dana hrvatske povijesti. Ufajući se u njezin nebeski zagovor, častili su je iz zahvalnosti kao “kraljicu Hrvata”, te nazivali i “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata).
Mariji u čast posvećena su 1162 vjerska objekta i osam katedrala u Hrvatskoj, a među kojima su katedrale: u Zagrebu, Splitu, Puli, Dubrovniku, Varaždinu, Poreču i na Krku, a Navještenju Blažene Djevice Marije posvećena je katedrala u Gospiću. Uz to, Uznesenju Djevice Marije posvećena je i konkatedrala u Senju i bivša katedrala na Rabu. Navještenju Djevice Marije posvećena je bivša katedrala u Pićanu,te Svetoj Mariji posvećena je bivša katedrala na Osoru.
Vrlo su nam važna i marijanska svetišta izvan Hrvatske: Svetište Kraljice mira u Međugorju, Svetište Gospe Olovske, Svetište Gospe od Kondžila u Komušini, Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, Svetište Crne Gospe u Subotici i u Bunariću u Bačkoj te Svetište Gospe Tekijske u Petrovaridnu u Srijemu te Gospa od Škrpjela u Boki kotorskoj i Svetište Gospe Letničke u Letnici na Kosovu,
Blažena Djevica Marija ima posebno mjesto u srcu hrvatskog naroda, koji je smatra svojom vjernom zaštitnicom. U teškim trenutcima povijesti uvijek su je zazivali i molili joj se, a ona se, pomažući i odazivajući se molitvi, toliko približila hrvatskom puku i duši našeg čovjeka da je postala dio hrvatskog naroda, „kraljica“ Hrvata.
Svim vjernicima koji slave Veliku Gospu, čestitam ovaj veliki katolički blagdan.
Provedite ga slijedeći poruke naše Gospe, u međusobnom razumijevanju, miru i zajedništvu.
Sretan vam blagdan Velike Gospe!
S ljubavlju, Arna Šebalj
starije je to od kršćanstva.. i na to su sjeli, kao i na sve pa zatrli tragove
Gdje se u Svetom Pismu, Novom Zavjetu, navodi da je Djevica Marija UZNESENA NA NEBO. Ja tako nesto NISAM mogao procitati u Bibliji.
Hvala draga Arna.
Pridruzujem se cestitkama svim vjernicima koji slave ovaj prekrasan blagdan.
“Ponizna Djevice i Kraljuce svijeta, uzmi u svoje ruke i u svoje Srce nas zuvot i sudbinu svih ljudi, tvoje djece i nase brace! Vodi nas k srcu tvoga Sina i Spasitelja nasega Isusa Krista, da u njemu nadjemo oprostenje i mir, a poslije zemaljskog putovanja da udjemo u vjecnu radost Presvetog Trojstva. Amen”.
Znam samo da ni ovu godinu necemo ici na veliku gospu. Inace se islo svake godine .
A šta Eva ima sa izgonom iz Raja…apsolutno ništa, to što se Adam poneo kao papučar ili sekapeka pa em poslušao ženu iako je znao da to ne valja pa na kraju nije priznao greh svoj i tražio oprost već luzer svaljivao krivnju na drugoga nema veze sa Evom.
Elem…apsolutno mi je drago da imamo ovakve članke, čak priželjkujem da nam dajete ovakve članke i iz ostalih vera;e to bi bilo baš lijepo.
Čestit Blagdan Hrvatima.
Je li Marija majka Božja? Što kaže Biblija:Ne, nije. Biblija ne uči da je Marija majka Božja niti se iz nje može zaključiti da kršćani trebaju štovati Mariju.* Zapazite sljedeće: Marija nikad nije tvrdila da je majka Božja. Biblija kaže da je ona rodila Sina Svevišnjega, odnosno Sina Božjeg, a ne Boga (Luka 1:32, 35). Isus Krist nikad nije rekao da je Marija majka Božja niti da bismo je trebali štovati. Naprotiv, ispravio je jednu ženu koja je rekla kako je Marija sretna što je njegova majka i rekao joj: “Ne, nego sretni su oni koji slušaju riječ Božju i drže je!” (Luka 11:27, 28). U Bibliji se ne spominje izraz “majka Božja”, a ni “Theotokos” (Bogorodica). Biblija spominje izraz “kraljica neba”, ali ne primjenjuje ga na Mariju, nego na jednu lažnu božicu koju su štovali Izraelci koji su se odmetnuli od pravog Boga (Jeremija 44:15-19). Taj se izraz vjerojatno odnosi na babilonsku božicu Ištar, to… Čitaj više »
Štovanje Marije je uvedeno nekolliko stoljeća nakon smrti apostola ,to je uvedeno u vrijeme cara Konstantina i nakon njega. U Bibliji nema ništa o štovanju Marije. Biblija je jasna ,prva Božja zapovijed je izričita ,štuje se samo Boga Oca, sve ostalo su stvorenja… Prvo stvorenje koje je poželjelo da ga se slavi je Sotona,pali anđeo kerub(Ezekijel 28:13-19) Znamo da je zbog toga odbačen kao otpadnik od Boga. Dakle,štovanje stvorenja je otpad od Kristovog učenja. To je i prorečeno da će se događati nakon smrti apostola kao prorečeni otpad i kukolj. Marija je bila bogobojazna žena koja je sebe smatrala robinjom Božjom,ponizno je prihvatila zadatak da ispuni Božju volju ,da kao djevica prenese život Božjeg Sina iz duhovnog u ovozemaljski svijet. Marija je nakon rađanja Isusa imala normalan obiteljski život te je u braku s Josipom rodila još djece. Biblija navodi njihova imena: Jakov,Josip,Šimun,Juda i najmanje dvije kćeri(Matej 13:55,56) To indirektno… Čitaj više »
Idiote…gdje piše u Bibliji koliko je Josip imao godina a koliko Marija? To nigdje ne piše,ne laži. Ako si sotonski nastrojen onda to drži za sebe. Ne mješaj ove pedofilčine iz religija s Biblijom,to je razlika kao nebo i zemlja,svjetlo i tama…Ne trpim da se zbog tih zlotvora koji su vukovi u janjećim kožama pogrdno govori o Svetom Pismu i onome što u njemu piše.
Sveto Pismo sam pročitao 9 puta i znam da lažeš
Nema ljepše svetkovine blagdana od Velike Gospe ! U vrijeme drugova’ se još više slavilo i značaj imalo..
U mjestu Kevelaer u zapadnom djelu Njemačke, ima također poznato marijino svetište, gdje se ide na hodočašće… Ali ovo svetište je posebno po tome, što u njega svake godine, dolaze mnogi Tamili iz Šri Lanke,- koji žive u Njemačkoj i okolnim zemljama zapadne Europe. neki od njih su katolici, ali i oni Tamili koji nisu katolici, već hindusi, također dolaze 15.8. na hodočašće
KRIVOTVORENO PORIJEKLO NOVOG ZAVJETA U četvrtom stojeću rimski car Konstantin ujedinio je vjerske frakcije pod jedno kombinirano božanstvo i naručio sabiranje novih i starih tekstova u ujednačenu zbirku koja je postala Novi zavjet Što Crkva ne želi da znate Često se isticalo da je Kršćanstvo drukčije od drugih religija jer se temelji ili pada na određenim događajima koji su se navodno dogodili tijekom kratkog razdoblja prije otprilike dvadeset stoljeća. Priče otim događajima predstavljene su u Novom zavjetu, međutim kako se otkrivaju ovi dokazi postat će jasno da one ne predstavljaju povijesne činjenice. Crkva se s time slaže, te kaže: »Naši dokumentarni izvori o porijeklu Kršćanstva i njegovom najranijem razvoju uglavnom su novozavjetni zapisi čiju autentičnost moramo u velikoj mjeri uzeti zdravo za gotovo.« (Katolička enciklopedija, Farley, ed., vol. III, str. 712) Sama Crkva priznaje izuzetne stvari o Novom zavjetu. Na primjer, kada se raspravlja o porijeklu tih spisa, »najcjenjenije tijelo… Čitaj više »
Oni su u stvari bili: »… krajnje priprosti svatovi koji poučavaju neobične paradokse. Otvoreno su izjavljivali da su za slušanje njihovih predavanja prikladni samo neuki… nikad se nisu pojavljivali u krugovima ljudi mudrijih i kultiviranijih, ali uvijek su se trudili ugurati među neuke i necivilizirane, tumarajući uokolo i izvodeći trikove na sajmovima i tržnicama… kite svoje tanke knjige, svoje jalove knjige frazama iz starih priča …i opet malo razumiju…. pišu besmislice na pergamentu… i stalno to čine, bez kraja i konca.« (Contra Celsum [Protiv Celzusa], Origen iz Aleksandrije, c. 251, Knj. I, str. LXVII, Knj. III, str. XLIV, passim) Skupine prezbitera izgradile su »mnoga božanstva i mnoge gospode« (1 Kor 8:5) i postojale su brojne vjerske sekte, svaka s drugačijim doktrinama (Gal 1:6). Prezbiterijanske skupine sukobile su se oko osobina svojih brojnih bogova i »oltar je nasrnuo na oltar« u natjecanju za publiku. (Optatus of Milevis, 1:15, 19, rano četvrto… Čitaj više »
Prvi Nicejski koncil i »nedostajući zapisi« Tako se okupio prvi crkveni skup koji je danas poznat kao Nicejski koncil. To je bio bizaran događaj koji je odavao mnoge pojedinosti o ranoj klerikalnoj misli, i predstavlja jasnu sliku intelektualne klime koja je prevladavala u tom vremenu. Na tom skupu rođeno je Kršćanstvo, a reperkusije tada donesenih odluka gotovo da su nesagledive. Otprilike četiri godine prije nego što je predsjedao Koncilom, Konstantin je bio iniciran u vjerski red Sol Invictus (Nepobjedivo sunce; op. prev.), jedan od dva vrlo uspješna kulta koji su Sunce smatrali jednim i jedinim Vrhovnim Bogom (drugi kult je bio mitraizam). S obzirom na svoje štovanje Sunca naredio je Euzebiju da prvo od tri zasjedanja sazove na ljetni solsticij, 21. lipnja 325. godine (Catholic Encyclopedia, New Edition, vol. I, str. 792), a »održano je u dvorani Ozijeve palače«. ( Ecclesiastical History [Crkvena povijest], Bishop Louis Dupin, Paris, 1686., vol.… Čitaj više »
Postoji međutim, razlog zašto Novog zavjeta nije bilo sve do četvrtog stoljeća – jednostavno do tada nije bio napisan i u ovom članku predočit ću dokaze za najveći pogrešni prikaz svih vremena. I na tom se djetinjastom skupu, s toliko mnogo predstavljenih kultova, sveukupno 318 »biskupa, svećenika, đakona, podđakona, akolita i egzorcista« okupilo da raspravljaju i odluče o ujedinjenom sustavu vjerovanja koji če sadržavati samo jednog boga (An Apology for Christianity, op. cit.). U to vrijeme među prezbiterima je več cirkulirao golem broj »divljih spisa« (Catholic Encyclopedia, New Edition, »Gospel and Gospels [Evanđelje i evanđelja]«), i oni su podržavali velik niz Istočnih i Zapadnih bogova i božica, među kojima su bili: Jove, Jupiter, Salenus, Baal,Thor, Gade, Apolon, Juno, Aries, Taurus, Minerva, Rhets, Mitra,Teo, Fragapati, Atys, Durga, Indra, Ne-ptun, Vulkan, Kriste, Agni, Croesus, Pelides, Huit, Hermes, Thulis, Thammus, Eguptus, lao, Aph, Saturn, Gitchens, Minos, Maximo, Hekla i Femes (God’s Book of… Čitaj više »
Nakon toga Konstantin se vratio na skup te otkrio da se prezbiteri nisu složili oko novog božanstva nego su samo suzili izbor kandidata na petero: Cezar, Krišna, Mitra, Horus i Zeus (Historia Ecclesiastica, Euzebije, c. 325). Konstantin je bio vrhovna vlast u Niceji i naposljetku je on odlučio o njihovom novom bogu. Da bi uključio i britanske frakcije odredio je da će se ime velikog druidskog boga, Hesusa, udružiti s istočnom bogom spasiteljem, Krišnom (Krišna je sanskrtska riječ za Krista), i tako je Hesus Krishna postalo službeno ime novog rimskog boga. Glasovalo se i večinom glasova (157 od 161) odlučeno je da če oba božanstva postati jedan Bog. Po starom poganskom običaju, Konstantin je iskoristio službeni skup i rimski dekret o apoteozi da službeno deificira dva božanstva kao jedno, što mu je pošlo za rukom demokratskom večinom. Kosntantin je proglasio i »službeno« potvrdio novog boga (Acta ConciliiNicaeni, 1618.).Taj čisto politički… Čitaj više »
Kada su njegovi napuci ispunjeni, Konstantin je proglasio da će se »Nova svjedočanstva« od tada pa na dalje zvati »Riječ rimskog Boga Spasitelja« (Life of Constantine, vol. III, str. 29) i biti službena za sve prezbitere koji obavljaju bogoslužja u Rimskom carstvu. Zatim je naredio da se raniji prezbiterski rukopisi i bilješke s koncila »spale«, te proglasio da će »svatko koga se pronađe da skriva te spise biti srušen sa svojih ramena.« (obezglavljen; op. a) (ibid.). Kao što povijesne bilješke pokazuju, prezbiterski spisi iz vremena prije Nicejskog koncila više ne postoje, izuzev nekoliko fragmenata koji su preživjeli. Većina suvremenih kršćanskih autora prešućuje istinu o razvoju svoje religije i skrivaju Konstantinove napore da obuzda ozloglašeni karakter prezbitera koje sada nazivaju »Crkvenim ocima«. Ovo je dio Poslanice Hebrejima u Sinajskoj Bibliji. Sve do osmog stoljeća pisari koji su pisali rukopise nisu ostavljali razmake između slova, riječi ili rečenica i natiskivali su pojedinačna… Čitaj više »
Konstantin je umro 337. godine, a njegovo spajanje brojnih takozvanih poganskih vjerovanja u novi vjerski sustav dovelo je mnoge preobraćenike. Kasnije su Crkveni pisci od njega napravili »velikog šampiona Kršćanstva« kojem je dao »zakoniti status religije Rimskog carstva« (Encyclopedia of the Roman Empire, Matthew Bunson, Facts on File, New York, 1994., str. 86). Povijesni zapisi otkrivaju da je to netočno, jer na stvaranje Kršćanstva naveo ga je »vlastiti interes« (A Smaller Classical Dictionary, J. M. Dent, London, 1910., str. 161). Bilo kako bilo, Kršćanstvo se nije nazivalo Kršćanstvom sve do 15. stoljeća (How The Great Pan Died [Kako je umro veliki Pan], profesor Edmond S. Bordeaux [vatikanski arhivist], Mille Meditations, USA, MCMLXVIII, str. 45-7). Tijekom narednih stoljeća Konstantinova Nova svjedočanstva bila su proširivana, dodavane su »interpolacije« i u uključivani drugi spisi (Catholic Encyclopedia, Farley ed., vol. VI, str. 135-137; također, Pecci ed., vol. II, str. 121-122). Na primjer, godine 397.… Čitaj više »
Šokantno otkriće drevne Biblije Novi je zavjet kasnije evoluirao u neukusni komad svećeničke propagandna Crkva jer tvrdila daje u njemu opisana intervencija božanskog Isusa Krista u zemaljske poslove. Međutim, spektakularno otkriće u zabačenom egipatskom samostanu raskrinkalo je pred svijetom razmjere krivotvorenja kršćanskih tekstova, a njih same kao puku »zbirku bajoslovnih priča« (Encyclopedia Diderot, 1759.). Dana 4. veljače 1859. godine u ložištu samostana Sv. Katarine na planini Sinaj pronađeno je 146 listova drevnog kodeksa. Njegov sadržaj uzdrmao je cijeli kršćanski svijet. Bilo je predviđeno da zajedno s drugim starim zakonicima bude spaljen u pećima kako bi ugrijao žitelje samostana. Grčkim jezikom zapisan na magarećoj koži, sadržavao je i Stari i Novi zavjet, a arheolozi su kasnije ustanovili daje nastao oko 380. godine. Otkrio ga je dr. Constantin von Tischendorf (1815.-1874.), briljantni i pobožni proučavatelj Biblije, koji ga je nazvao Sinaiticus – Sinajska Biblija. Tischendorf je bio profesor teologije koji je čitav… Čitaj više »
Kršćanski svijet prošli su trnci kada su u zadnjoj četvrtini devetnaestog stoljeća objavljene verzije Sinajske Biblije na engleskom jeziku. Te stranice sadrže podatke koji pobijaju tvrdnje o povijesnoj autentičnosti Kršćanstva. Kršćani su dobili neosporive dokaze o svjesnim falsifikacijama u svim suvremenim Novim zavjetima. Novi zavjet sinajske Biblije bio je toliko različit od verzija koje su se tada objavljivale da je Crkva pokušala neutralizirati dramatične nove dokaze koji su ugrozili samo njezino postojanje. U nizu članaka objavljenih u listu London Quarterly Reviewu 1883. godine, John W. Burgon, dekan Chichestera, upotrijebio je sve retoričke figure koje su mu bile na raspolaganju da napadne stariju i proturječnu sinajsku priču o Isusu Kristu:»…. bez trunke oklijevanja mogu reći da je Sinajski kodeks skandalozno iskrivljen… prepun je sramotno osakaćenih tekstova; ti tekstovi su postali, na koji god način, skladište najveće količine izmišljenih rečenica, drevnih zabluda i namjernih iskrivljenja istine koja se može pronaći u svakom… Čitaj više »
Gospođo Arna vi ste ovim svojim člankom pokrenuli lavinu i otkrili da ovaj portal prosto vrvi vrhunskim teolozima i filozofima i to vjerničkog i ateističkog (pobornici “znanosti”) usmjerenja. I jednima i drugima sve je jasno Sve sami geniji koji razumiju i Boga i postojanje i smisao života i za koje univerzum nema tajni.
Skroman čovjek i vjernik poput mene koji sa svojim ograničenim intelektualnim sposobnostima nije u stanju razumjeti sve te uzvišene spoznaje ostaje čisto iskompleksiran i posramljen čitajući ove provale znanja i mudrosti iznesene uglavnom u jednoj rečenici a bez i najmanjeg trunka sumnje ili nedoumice.
Uh, vidim da se je rasprava zahuktala.
Odmah da kažem da ja vjerujem, s time da ne mogu definirati točno u što!
Mislim da je moja vjera protkana idejom da je ovaj život samo faza, jedan nivo. I mislim da na svakom novom nivou, naš duh ili duša bude oplemenjena. Vjerujem da postoji neka vrsta energije ili čak svjesnosti koja sve povezuje u jednu cjelinu. Ako je to Bog, onda ja vjerujem u njega.
A sad jedno pitanje za stručnjake.
raja, Eva je ukupno rodila 3 sina, Kaina Abela i Šeta. Kain je ubio Abela i bio je
proklet i osuđen na vječno lutanje.
Tijekom svojeg lutanja Kain je imao mnogo djece.
Sa kime????
Rekao bih da slavljenje Gospe ima dublji značaj na ovim prostorima. Još od vremena prije primanja kršćanske vjere. Suprotno popularnim mišljenjima, ovdje je vladao i zapravo još uvijek vlada matrijarhat. Slavljenje na neki način predstavlja uzdizanje svih žena koje vode naše obitelji i domaćinstva.
U mjestu Kevelaer u zapadnom djelu Njemačke, ima također poznato marijino svetište, gdje se ide na hodočašće… Ali ovo svetište je posebno po tome, što u njega svake godine, dolaze mnogi Tamili iz Šri Lanke,- koji žive u Njemačkoj i okolnim zemljama zapadne Europe. neki od njih su katolici, ali i oni Tamili koji nisu katolici, već hindusi, također dolaze 15.8. na hodočašće
Kaj nije dobro?
LP
Moram opet da citiram.
Eckhart Tolle:
Bog je samo Biće a ne tek jedno od mnogih. Ovde ne može biti odnosa između subjekta i objekta, ne može biti dvojstva, ne može biti reč o vama i Bogu. Spoznaja Boga nešto je najprirodnije što postoji. Zapanjujuća i neshvatljiva činjenica nije što možete postati svesni Boga, nego što ga niste svesni.
Neznam zašto se svi žeste na religijske istine koje se ne propitkuju.
Dogme se prihvaćaju ili odbacuju. Oko toga rasprava nema smisla.
Svatko je slobodan iznijeti svoju verziju postanka svijeta odnosno zemlje i ljudi na zemlji. Umjesto toga svatko svakog napada i odbija.
Pokoj Baki
evo primjer, koji pokazuje na što su spali takozvana crkva i većina takozvanih vjernika: vijest sa mainstream portala: U Sinju se vjernici okupljaju od jutra. Iako broj vjernika nije ograničen, zbog korone su uveli mjere i odlučili su da nema procesije. – Nažalost, nemoguće je imati procesiju ako želimo biti odgovorni, ako želimo sačuvati što više naroda od zaraze ili ne daj Bože – od smrti – rekao je fra Ante Čovo, gvardijan franjevačkog Samostana Gospe Sinjske. No unatoč tome, netko je poveo procesiju. Muškarac je, kako se vidi na snimci, uzeo Gospinu sliku i poveo procesiju u Sinju. Za njim je krenulo 30, 40 ljudi. – Neće nama nitko uzeti procesiju – moglo se čuti iz skupine. ————- dakle, na ovom primjeru vidimo svu jad i bijedu takozvane crkve i takozvanih vjernika.. takozvana službena crkva i većina takozvanih vjernika su konformisti, bez yaya, koji podržavaju korona režim.. samo ova… Čitaj više »
Čestitke autorici na pogođenom članku za žučnu raspravu.
Najjači su mi komentari od samoprozvanih nakupina elemenata (kako bi Pervan rekao – nakupina bjelančevina) kojima je jako važno hoće li ostvariti svoj smisao hranjiva čempresa na groblju kao vjernik ili kao vrlo inteligentna nakupina elemenata koja, naravno, zna da Bog ne postoji.
Arna je sad napravila isto što i Incko. Tekst je OK ali se u startu znalo kakvi će komentari biti i najbolje je bilo onemogućiti komentare. Ovako se dopustilo prepucavanje vjerskih fanatika sa zagriženim ateistima, slično kao s koronom. Oprobani recept za čitanost i broj komentara. “Nije u šoldima sve”.
Nemam pojma koju ste vi to Bibliju čitali…?!
U mojoj piše ovo:
Izlazak 20:2-6
Jeremija 7:16-28
Jeremija 44:11-27
(Ili ako vam se ne da tražiti – citati tih istih stihova su, prigodno, ovdje; https://krscanstvo.eu/Novosti/details/ja-sam-gospod-bog-tvoj )
Predivno napisano! Svaka cast gosp.Arna. I vama sretan blagdan Velike Gospe!
Znači – i ovdje cenzura komentara?
Hvala lijepa i zbogom!
mgrflzrl7rlč.7rtčl