fbpx

Čudni čuvari Ermitaža

Zimska palača, Ermitraž, Rusija

Ermitaž je poznati i najveći kulturno-istorijski muzej Rusije kao i jedan od najvećih i najznačajnijih muzeja u svetu. Nalazi se u Sankt Peterburgu, a njegov naziv potiče od franuske reči hermitage što znači utočište.

Površina Ermitaža zauzima šest zgrada na obali reke Neve, a glavna zgrada je Zimski dvorac koji je ranije bio rezidencija ruskog cara. Prva postavka muzeja desila se 1764. kao izložba umetničkih predmeta u posedu carice Katarine Druge, a otvorena je za javnost 1852. godine. Ermitaž ima više od 350 sala u kojima je izloženo preko 60 000 eksponata. U današnje vreme muzej Ermitaž godišnje poseti između tri i četiri miliona turista i posetilaca. Ermitaž je spomenik svetske baštine pod zaštitom Uneskoa.

Čuvari Ermitaža

Ono što je najzanimljivije u vezi sa ovim muzejem, i ono što je manje poznato široj javnosti, jesu čuvari Ermitaža odnosno mačke. U tradiciji dugoj oko 250 godina, još za vreme izgradnje kompleksa, mačke su dovođene u podrume da čuvaju muzej od pacova i miševa.

Čuvari Ermitaža tzv. ermitaške mačke, oficijelno su čuvari teritorije Zimskog dvorca još od vremena njegove izgradnje. Mačke svojom odnošću odista učestvuju već dva i po veka u očuvanju ovog kulturno-istorijskog spomenika.

Smatra se da je nastanjivanje mačaka u ovom području počelo kada je Petar Veliki iz Holandije doneo mačka kojeg je naselio u Zimskom dvorcu. Mačak se, po predanju zvao Vaislij. Car je čak dao ukaz u kojem je pisalo da se pri ambarima obavezno moraju držati mačke da bi čuvale teritoriju od miševa i pacova. U 18. veku, Zimski dvorac su napali miševi i pacovi, i mnogo su štete naneli ovom zdanju. Carica Jelisaveta Petrovna je dala ukaz 1745. godine u kojem je pisalo: “Naći u Kazanju lokalne rase i izabrati trideset najboljih mačaka koje su sposobne loviti miševe i poslati ih u Petrograd, dvoru Njenog Carskog Veličanstva. Ko ima takve mačke, neka se javi u gubernatorsku kancelariju u roku od tri dana od objavljivanja ovoga ukaza, a onaj ko ima takve mačke a ne javi se, slediće mu kazna u skladu s uredbom.” Iz ovoga vidimo koliko je zaista štete naneto Zimskom dvorcu kada je carica čak ukazom morala da objavi da su potrebne najbolje i, tada dobro poznate, kazanjske mačke. Ovaj ukaz je ispoštovan, i mačke su odradile svoj posao pa je tako Zimski dvorac spasen, a one ostale kao njegovi čuvari tu da žive.

Osnivačica Ermitaža, Jekatarina II, nije volela mčke, ali ih je ostavila da žive u dvorcu dodelivši im status “čuvara galerije slika” i razdelila ih je u dve kategorije – sobne mačke i one za napolje. Najviše sobnih mačaka je bilo iz rase Ruska plava mačka. U 21. veku, mačke su i dalje stanovnici i čuvari Ermitaža, one se slobodno kreću po dvorištu i po teritoriji koju obuhvata kompleks ali im je ulazak u sale zabranjen. One žive u podrumima dugačkim skoro 20 kilometara gde love miševe i pacove i tako sprečavaju da ove štetočine uopšte dođu u glavni kompleks muzeja.

Nije čudno, takođe, da ljudi kada posećuju Ermitaž, tragaju za mačkama i fotografišu ih skoro jednako često kao i umetnička dela.

0 0 vote
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
23 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
1 godina prije

Šest zgrada, 350 soba, preko 20 kilometara podruma…i sve to prije 250 godina. Raskoš, zlato i pozlata. Pripisat ćemo to raskošnom caru, feudalizmu s jedne strane i gomili siromašnih i obespravljenih s druge strane što je vjerojatno točno. Ali to nije jedini primjer iz tog doba, ima ih na desetine tisuća po svijetu. Danas nismo kao društvo sposobni izgraditi ni približno slične građevine. Toliko kvadrata, kubika prostora, a toliko malo ‘povrata kapitala’. Kapitalizam za takvo što ne bi bio sposoban, vidjeli smo da nije ni socijalizam.
Što će od nas, naše arhitekture ostati za 500, što za 1000, što za 2000 godina? Na koju od suvremenih gradnji će neki budući UNESCO staviti svoj zaštitni znak?
Materijali koje koristimo u gradnji su industrijski, nisu prirodni, a priroda ne podnosi industrijske materijale. Zubu vremena odolijeva tek kamen, cigla.. Megaliti diljem Zemlje svjedoče o nepoznatim nam tehnologijama gradnje prema kojima sve današnje izgleda kao dekadencija, nazadovanje.
Možda se isto događa i s društvenim sistemima, možda hrabro hrlimo unatrag.
Danas umjesto mačaka se s miševima borimo s otrovima, kemijom, imamo i naziv za to – deratizacija. Novac, proizvodnja, znanost, tehnologija – to su naše štake uz pomoć kojih hodamo. Sve je ok, ali s vremenom gubimo znanja, vještine. Malo bi nas preživjelo ako bismo se morali osloniti na ono što sami znamo, što smo sposobni čuti, vidjeti, okusiti jer i naša osjetila su degradirala. Živi se lakše samo zato jer smo gluplji.

markoo
Gost
markoo
1 godina prije
Reply to  Son of Alerik

mozes mislit, samo ko je slicne gradjevine gradio po sjevernoj/juznoj americi prije 250 godina,a i po evropi,.bar ima starih slika nije to drevna povijest.Vecina izgradjena u isto vrijeme od istih arhitekata ,provijeri na wiki.
.mozda od tartarije ostalo.

zlatan
Gost
zlatan
1 godina prije
Reply to  markoo

MARKO, Zimski dvorac i onih nekoliko dvoraca južno od Sankt Peterburga, građeni su kroz 18-to stoljeće, u stilu baroka. Pravac u umjetnosti koji je tada vladao u Evropi.
No, prvi takav dvorac je izgradio francuski kralj Luj 14, u drugoj polovici 17-tog stoljeća. To je čuveni Versailles, a taj dvorac koji je isto pod zaštitom UNESCO, jest bio predložak na temelju kojega su se gradili mnogi kraljevski dvorci u Evropi. Od bečkog Schonbruna, preko dvoraca u Peterburgu, Berlinu itd, itd…..
Marko, jasno da to nije drevna povijest, to je praktički bilo nedavno. Druga je stvar šta ljudski život traje relativno kratko. I istina, te barokne dvorce u Sankt Peterburgu gradili su zapadnoevropski arhitekti i umjetnici. Rusi su tek od njih učili nešto novo, za ono doba novo.

zlatan
Gost
zlatan
1 godina prije
Reply to  Son of Alerik

SON OF ALERIK, pa nije valjda da mi danas ništa ne gradimo, nismo toliko šenuli pameću? O, da, a šta će nam danas ovakvi dvorci? Istina je da danas arhitekti mogu graditi takve građevine, koje nismo sve do 20-tog stoljeća mogli ni zamisliti. U 21-prvom, da i ne govorimo. Tko je mogao zamisliti nebodere od 828 metara, kakav se nalazi u Dubaiju? I u tom Sankt Peterburgu, izgrađen je na obali Baltičkog mora, neboder visok 462 metra, centar Lahta. Posve će biti dovršen ove godine. I on će ostati kao spomenik arhitekture u budućnosti.
No, da nešto znaš, znao bi da su neki arhitektonski spomenici našeg vremena već spomenici kulture. Npr., MGU (Moskovskij Gosudarstvenij Unvierzitet), građen od 1949 do 1953, vrhunca tzv.razvijenog real-socijalizma. To je jedna od staljinskih visotki, kako ih zovu u Moskvi. U jednoj takvoj sam boravio, to je hotel “Ukrajina”, izgrađen 1951. Čujem da se više ne zove tako, ima drugo ime. Spomenuti moskovski univerzitet, nosi ime po Lomonosovu, nalazi se na Vrapčjim gorama, brežuljak na jugozapadu Moskve.
Ili mnoge stanice moskovskog metroa, već su priznate kao objekti kulurnog nasljeđa, iako su građene sredinom 20-tog stoljeća.
SONE, a ako uzmemo u obzir da je Kina od kraja sedamdesetih do danas, utrošila više armiranog betona, nego sve ostale zemlje Svijeta zajedno, komentar nije potreban.
Sone, zar misliš da oni veličanstveni neboderi New Yorka, nisu isto ostavština za budućnost? Uostalom, iz SAD-a, preciznije iz Chicaga, je i krenula svjetska neboderska ekspanzija.
Imam jednog prijatelja, koji itekako lupeta gluparije, pa je tako jednom u nekom ozbiljnom društvu lupao da tko danas može izgraditi piramide! Jedan lik mu odgovorio, da je to samo jedna gomila kamenja, a pravo je pitanje, a šta će nam danas takva piramida? Toliko kamenja nabacati na gomilu, nema smisla.
Ali zato stari egioatski graditelji itekako ne bi bili sposobni izgraditi ove vrhunske nebodere sa svim tehnologijama koje ih prate. Počev od potpune zaštićenosti od potresa, do vlastite mikroklime, i energetske samodovoljnosti.
Sve u svoje vrijeme.

P.S. Sone, znaš li da su egipatske piramide utonue u zemlju? Ili zidine Dioklecijanove palače u Splitu….ima još tih primjera, eto čitam da je čak i ovaj najviši neboder na Svijetu u Dubaiji, već malo utonuo.

proxy1969
Gost
proxy1969
1 godina prije
Reply to  zlatan

…… pa je tako jednom u nekom ozbiljnom društvu lupao da tko danas može izgraditi piramide!

RO Arenaturist Pula 1984……….
comment image

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah
1 godina prije
Reply to  Son of Alerik

Za Ermitaž, Rusi krivi 100% !

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah
1 godina prije
Reply to  Son of Alerik

@Alerik:
UNOSKO je zaštitio i Pinokijev nos?
KO DRUGOME NOS KOPA
I SAM U NJU PADA?

milan
Gost
milan
1 godina prije
Reply to  Son of Alerik

Rijetko fini komentar od SoA, pitam zašto minusi, neki čitatelji su kratko-povijesno pežorativni

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah
1 godina prije

Mišolovka:
Kutija,iznutra na miševskom jeziku piše:
ZABRANJEN IZLAZ !

jezevakucica
Gost
jezevakucica
1 godina prije
Reply to  Umpah Pah

Mišolovka 2
Kutija,vrata i prozor+krevet.
Iznutra na miševskom jeziku piše:
IZLAZ SE PLAĆA!

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah
1 godina prije
Reply to  jezevakucica

@Ježurka:
Naplatna mišolovka?
25$ F-0.35 stealth mišo lovac?

jezevakucica
Gost
jezevakucica
1 godina prije
Reply to  jezevakucica

Komentaru je trebalo 11 sati da izađe.
Nije loše.
A ovaj možda bude brži,obukao sam mu adidaske.Tko zna,možda ih netko skine prije starta ili odveže pertle?

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah
1 godina prije
Reply to  jezevakucica

@jezy:
ni komentaru se ne izlazi po ovoj hladnoći?

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah
1 godina prije
Reply to  jezevakucica

@ježy:
Apostol Paul(Apatikar) i njegove adidaske od daske za krast praske?

Bruno
Gost
Bruno
1 godina prije

Bio sam tamo, možda i najljepša palača na svijetu. Kao i mnoge palače u Sankt Petersburgu, djelo talijanskog arhitekta Rastrellia. Mačke su tamo službeni djelatnici, imaju i svoje iskaznice. I vrijedno love miševe.

Sir Oliver
Gost
Sir Oliver
1 godina prije

Imao sam takvu macku nevjerovatan lovac super intelingencije.

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah
1 godina prije
Reply to  Sir Oliver

Nje mačka iznad svizi drugizijeh !
Danke Deutschland !

Zvrk
Gost
Zvrk
1 godina prije

ERMITAŽ U BROJKAMA

2,5 milijuna posjetitelja godišnje

3 milijuna izložaka, uključujući izložaka iz prapovijesti, remek-djela antike, Istoka i slavenskog svijeta

600 tisuća izložaka i remek-djela zapadnoeuropske umjetnosti

2500 ljudi zaposleno je u muzeju

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah
1 godina prije
Reply to  Zvrk

Mene je oduševilo kako je Pikaso nacrtao kartu Sjeverne Makedonije !

viktor
Gost
viktor
1 godina prije
Reply to  Umpah Pah

Pikaso je ”nacrtao” plakat za film ”Bitka na Neretvi”, koji je stampan u ogranicenom tirazu ( mislim 1000 kom.) Jedan se nalazi u JUG. Kinoteki u Beogradu a jedan je kod mene uramljen na zidu. Pozzrav iz okupirane Makedonije, nikad severna.

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah
1 godina prije
Reply to  viktor

@viktor:
Oprosti Viktore,(stampedo trojanskih konja po plantažama ”banana”)!
Idemo malo sjevernoj braći koja su u većoj opasnosti:
MOSSAD:
Novi zapovijednik ”umijerenih”
Abu Mohammad Al Triglavi izjavio da se neće smiriti dok od Triglava ne napravi Bezglav !

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah
1 godina prije
Reply to  Zvrk

@Zvrk:
Jučer su trojica otpuštena,2497 zaposlenih !
Puno Madjara-UTOČIŠTE ZA PIŠTE ?

zlatan
Gost
zlatan
1 godina prije

Ne znam odakle autoru podatak da Ermitaž ima 60.000 eksponataa, a na wikipediji jasno piše, da ih ima više od TRI milijuna. Moguće to tri milijuna, se misli na ukupan broj predmeta koji se čuvaju u Ermitažu.
Ne tako davno na Tv-history, gledao sam dokumentarac o ermitaškim mačkama. One nisu onako na divlje puštene u podrume, već su to mačke koje imaju vrhunsku skrb. Postoje veterinarske tehničarke koje se izuzetno brinu o tim mačkama. Od praćenja njihovog zdravlja, vrhunske mačje prehrane, njege dlake, zubi, kandži…..pa sve do toga kako im se kontrolira razmnažanje. Nije točno da su stalno u tami, izvodi ih se i vani, na sunačno vrijeme, a negdje na ruskim stranicama vidio sam kako se te mace sunčaju na osunčanoj strani građevine. Pošto su skoro sve kastrirane, i zaštićene, dožive duboku starost. Tada odlaze u “penziju”, većinom ih zaposlenici ili ljubitelji mačaka odnesu kod sebe doma, gdje skončaju u svojoj mačjoj starosti.
Malo je poznato da je ta Ruska plava mačka, jedna od rijetkih mačjih pasmina koje se daju dresirati. Nikakvo čudo da u Moskvi postoji nadaleko poznati mačji cirkus.
Inače Rusi obožavaju mačke, može se vidjeti ljude kako u javnom prijevozu nose svoje ljubimce sa sobom, ne samo pse, već i mačke !

I ja sam imao mačku, živjela je punih 20 godina. Nedostajalo joj je samo dva mjeseca do 20-tog rođendana. To je za mačku duboka starost, i zaista je zadnjih godinu ili dvije, bila prava starica. Uginula je prirodno, samo je prestala jesti, i ugasila se. A kao mlada je bila teška 6 do 6,1 kg, a pred smrt je pala na samo 2,7 kg ! Kao i neki ljudi, koji se u dobi od recimo sto godina, naprosto “osuše”, uvenu. Tako je to u životu, ništa nije vječno.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik