Kako je umjetna inteligencija preokrenula igru u istraživanju Alzheimerove bolesti

Napredni algoritmi otkrili su potpuno novu klasu molekula koje mogu usporiti napredovanje bolesti.

Umjetna inteligencija donijela je revolucionarni napredak u borbi protiv Alzheimerove bolesti. Znanstvenici su uz pomoć naprednih algoritama identificirali potpuno novu klasu molekula koje mogu usporiti napredovanje ove neurodegenerativne bolesti, otvarajući nove puteve za razvoj terapija.

Istraživači s Massachusettskog tehnološkog instituta (MIT) upotrijebili su model strojnog učenja kako bi pregledali milijune kemijskih spojeva i pronašli one koji bi mogli djelovati na specifične proteinske strukture povezane s Alzheimerovom bolešću. Ovaj proces, koji bi klasičnim metodama trajao desetljećima, umjetna je inteligencija završila u samo nekoliko tjedana.

Algoritam je bio osposobljen da prepozna molekule koje mogu inhibirati proteine povezane s upalom i oštećenjem neurona, što su ključni čimbenici u napredovanju bolesti. Rezultat je bio neočekivan: umjetna inteligencija nije samo pronašla poznate kandidate, već je otkrila potpuno novu kemijsku klasu spojeva koja prethodno nije bila povezivana s neuroprotekcijom.

U laboratorijskim testovima na stanicama, nekoliko od tih molekula koje je otkrila umjetna inteligencija pokazalo je značajnu sposobnost smanjenja upale i zaštite neuronskih stanica od oštećenja karakterističnog za Alzheimerovu bolest. Ovo otkriće predstavlja veliki korak naprijed, jer trenutno dostupni lijekovi uglavnom samo ublažavaju simptome, a ne djeluju na temeljni uzrok bolesti.

Sljedeći korak su opsežnije pretkliničke studije na životinjskim modelima. Ako se potvrdi učinkovitost, ti spojevi bi mogli postati temelj za razvoj prvih lijekova koji ciljano usporavaju ili čak zaustavljaju neurodegeneraciju. Istraživači ističu da je ovo tek početak – isti pristup pomoću umjetne inteligencije može se primijeniti i na istraživanje drugih složenih bolesti, poput Parkinsonove ili amiotrofične lateralne skleroze (ALS).

Ovaj projekt pokazuje kako umjetna inteligencija ne samo da ubrzava postojeće procese, već i otvara nove, neistražene smjerove u znanosti. Ulaganje u ovakva istraživanja postaje sve važnije, s obzirom na globalno starenje populacije i sve veći broj oboljelih od demencije, čija se globalna ekonomska cijena procjenjuje na preko 1,3 bilijuna dolara godišnje.