Prehrambena autonomija – dobra ideja ili utopija?

Prehrambena autonomija
111 komentara

Mnogi ljudi koje susrećemo danas u vrtu i izvan njega okreću se proizvodnji svoje hrane. Istina je da je uz mnoge skandale u poljoprivredno-prehrambenoj industriji, u ova krizna vremena kroz koja prolazimo, pitanje prehrambene autonomije u središtu naših briga. Ali je li to doista dobra ideja? Znači li to da se moramo u potpunosti posvetiti prehrembenoj autonomiji?

Prehrambena autonomija, što je to?

Često govorimo o prehrambenoj autonomiji, ali znamo li što je to? Prema raznim stručnjacima definicija prehrambene autonomiji glasi „Vlastiti resursi dovoljni za osiguranje osnovnih potreba“. Postoje i druge potrebe koje nisu vezane za hranu, ali bez kojih autonomija nije moguća: respektiranje sebe i drugih, osjećaj sigurnosti, osjećaj pripadnosti i ljubav, te samoostvarenje.

U osnovi piramide nalaze se fiziološke potrebe koje uključuju: glad, žeđ, seksualnost, disanje, san i pražnjenje. Stoga je sasvim logično da kada se govori o autonomiji, velika većina ljudi govori o prehrambenoj autonomiji.

Zašto biti samodostatan u hrani?

Razni pokret za povratak zemlji radi uzgoja hrane, temeljni su pokreti usidreni u društvenoj stvarnosti: „klasični“ poljoprivredno-prehrambeni sustav više nam nije u stanju pružiti kvalitetnu hranu, već samo količinu.

Mogli bismo se zaustaviti na količini, jer ona danas u potpunosti ispunjava funkciju prehrane. Nikada u povijesti nije bilo više hrane, ali ni bolesti koje, znanstveno dokazano, uzrokuje loša industrijski prerađena hrana. Dovoljno je pogledai incidienciju bolesti raka u razvijenim zemljama i onima koje još nisu prihvatile zapadne prehrambene navike. Rezultat je zastrašujući. Dolaskom zapadnih prehrambenih navika, dolaze i razne bolesti koje smanjuju očekivani životni vijek modernog čovjeka.

Uzgoj i berba svog voća i povrća

Dakle, osim količine koja stvara dodatne probleme, želimo kvalitetu. Kako nam sustav to nije u mogućnosti pružiti zbog korupcije, mi bismo trebali preuzeti vlastitu proizvodnju ove hrane i doseći prehrambenu samodostatnost.

Sve su ovo razlozi koji su nas doveli do razvoja pokreta za ostvaranje prehrambene autonomije, s više ili manje uspjeha.

Možemo li postići samodostatnost hranom?

Dakle, djelomice da, na putu smo, ali je li konačni cilj dostižan? Je li moguće biti u potpunosti samodostatan u hrani? Pitanje su na koja je vrlo teško odgovoriti, ali ćemo pokušati.

Za veliku većinu stanovništva odgovor je očito ne. Pitate se: “Možete li proizvoditi povrće, voće, med, žitarice, mliječne proizvode i meso?” ili  “Imate li vremena proizvesti sve to dok zarađujete pristojan prihod da pokrijete svoje druge potrebe?”

Uvidjevši veličinu zadatka, mnogi se ponovno fokusiraju na samodostatnost voćem i povrćem, a ovisno o prilikama pribavljaju kokoške, patke, guske, svinje, ovce, koze i goveda.

Uzmimo jedan primjer. Na zemljištu od 2000 m2, možemo zasaditi šljive, trešnje, jabuke, kruške, jagode ili ribizle, maline, kupine i drugo bobičasto voće. Ovisno od podneblja, možemo sasaditi smokve, grožđe i šipke. Na drugoj strani možemo zasaditi kupus, paprike, krumpir, krastavce, luk, češnjak i drugo povrće. Neće biti problem smjestiti dvadesetak kokoški nosilica. Zato ne i jednu ili dvije koze, koje ćemo korisiti za ekološko uklanjanje korova.

Uz malo tehnike, za nekoliko godina zadovoljišti ćemo gotovo sve svoje potrebne, ali još nećemo biti samodostatni. To je sasvim logično jer osim uzgoja moramo brati, transformirati svoje plodova rada kako bismo ih mogli konzumirati tijekom cijele godine. A mi radimo sa strane jer nam naš vrt i domaće životinje ne plaćaju troškove struje, interneta, prijevoza, liječenja i sve ono što nema veze s hranom. Ali na kraju, je li stvarno važno biti 100% autonoman ili ne? Iskreno mislimo da ne.

Važan je put do cilja

Svatko tko zna što je uspjeh, odlično zna o čemu govori portal Logično. Puno je važniji put, nego cilj. To vrijedi za sva područja života pa zašto ne i za našu prehrambenu autonomiju.

Razmišljanje o prehrambenoj autonomiji neizbježno otvara brojna pitanja o tome što jedemo. A to je najvažnije – propitivati ono što stavljamo na tanjur. Jesu li namirnice koje jedemo zdrave? To je često početna točka za promjenu ne samo prehrambenih navika, nego i nas samih.

Sada dolazimo do još važnijeg pitanja tj. sezonskog karaktera naše prehrane. Ima li smisla jesti rajčice ili jabuke, čak i organske, u svibnju? Zašto se priroda onemogućila voće i povrće tijekom zime? Što nam to priroda poručuje?

Čim završite čitanje ovog teksta, otvorite stare foto albume i pogledajte fotografije vaših roditelja i baka. Obiđite stara groblja i pogledajte fotografije pokojnika na spomenicima. Što ćete vidjeti? Vjerojatno osobe koje nikada nisu imale problema s gojaznošću. Jeste li shvatili? Naši roditelji nisu mogli kupiti i jesti voće tijekom zime. Višak ugljikohidrata u našim obrocima nije postojao, niti se akumulirao u našem tijelu. Zima je služila za odmaranje od teškog rada i skidanje viška kilograma prirodnim putem.

Znam, sada će te reći “ljudi su tada živjeli kraće, iako su jeli zdravu hranu”. Istina, ali samo polovično. Smrtnost čovjeka je skrećena boljom higijenom. Ne samo smrtnost, nego i mnoge druge zarazne bolesti koje su gotovo nestale, zahvaljujući bojoj higijeni i masovnim korištenjem hladnjaka.

Razmotrimo model lokalne autonomije

Kao što smo vidjeli na početku, čovjek ima potrebu za pripadanjem nečemu višem. Ljubav prema sebi i drugima je vrlo bitan faktor. Stoga nam se čini važnim izbjegavati okretanje samima sebi, već razvijati lokalnu suradnju, prijeko potrebno za psihološku izgradnju zdrave osobe.

Čini se da je pravi model onaj u kojem svatko na svoj način sudjeluje u potrebama zajednice prema svojim vještinama i interesima. Mi smo međuovisni i to ćemo i ostati, ali moramo redefinirati ljudske i lokalne zajednice.

Rad u vrtu i suradnja sa zajednicom, odlična je prilika za društvenu interakciju, prijeko potrebnu za naše psihičko i fizičko zdravlje.

Svatko na svoj način

U zajednicama razmjena je dobar način za razmjenu dobara i usluga i omogućuje nam održavanje vitalne društvene veze za našu dobrobit. Čovjek se gradi u interakciji s drugim čovjekom. Inspirira se tuđim idejama, analizira i djeluje, a onda njegova djela inspiriraju one koji su mu bili inspiracija. Posebno obratite pažnju na ovu podebljanu rečenicu. U njoj je prožeta ideja i formula uspjeha.

Ljudi su različiti i to je pravo bogatstvo. Kao što se iz male, na prvi pogled beznačajne, sjemenke stvori prekrasna biljka, šareni cvijet i ukusna voćka, na isti način u svakom čovjeku se krije nešto božanstveno i još neotkriveno. Interakcijom s drugima, otkrivamo sami sebe. Ne zaboravite na interakciju s biljkama koje uzgajamo. One nas također inspiriraju i obogaćuju naš duh.

Vidite koliko je bitno raditi na prehrambenoj autonomiji. Ne samo radi fizioloških potreba, nego zbog našeg samoostvarenja i shvaćanja što mi uopće radimo na ovom svijetu.

Nadam se da vam je ovaj članak bio koristan? To je rezultat našeg iskustva i naših promišljanja, ali nemojte zaboraviti da smo svi različiti i da je stoga logično da idemo različitim putevima. Želimo da vi nađete put koji će vas ispunjavati svaki dan u životu.

prehrambena autonomija

Stavovi izneseni u tekstu i u komentarima ne odražavaju nužno stav redakcije.

111 komentara

  1. Schwarze Hunderte63k

    Nije utopija dokle vam jednostavno — NE ZABRANE 😁 ! I sto cete onda ??? Pobunit se ??? Tko prosim ljepa ??? Znate li sto je utopija ??? —–> POKUSAJ UKLAPANJA U LOS SUSTAV 😋 !!! Namjesto ucinjet sve da ga se SRUSI i zamjeni , zivotno- ljudskim ! Sve ostalo je cist gubitak vrijemena od vlastita zivota ….

    1. kiza2

      Onda ću kao oni moonshin(eri), da krijem zasade po šumi.Najbolje u Bosnu ići, političari toliko zaneseni krađom i svađama da još narod može da diše što se tiče njihovih idiotskih rješenja.

    2. alexosijek12k

      Država se upetljala baš u svaki segment bilo ekonomski, bilo socijalni, bilo kulturni, i što je naša greška – dozvolili smo, misleći ja osobno: dobro, ipak oni imaju mjerodavne podatke, oni vide širu sliku i ja se tu nemam nešto prviše miješati (malo da) —- no, valjda je sada svima jasno: država je nesposobna i ima previše posla ondje gdje joj je mjesto djelovati, a ne djeluje. Mislim kako je Ponoš ovdje napisao da nije to nikakva vlada (jer zašto bi oni nama vladali) nego su oni serviseri javne uprave. I to im je posao. Ništa više. Miješanjem u ekonomiju napravili su toliko dugova koje nije jasno kako će biti uopće otplaćeni.
      Opet, samo moje zapažanje: radim sa Švicarcima te povremeno na par tjedana odem tamo na obuku…nevjerojatna je ta njihova lokalna zajednica (manje mjesto kraj Basela), ali i kompletno uređenje te države…uh! Ne kažem kako je savršeno, ali makar dobro organizirano, i ipak su zadržali tu međusobnu povezanost makar u manjoj sredini.
      Također, sve najbolje u ovoj 2023. godini i zamolba za vas: u komentarima sam primjetila kako ste puno putovali, pa ako biste to mogli tu i tamo malo više o tome (možda koji tekst o tim putovanjima)…bilo bi izvrsno…lp

    3. Emiliano Zapata2

      Slazem se i slicno napisah.

    4. Ivan Bgd2

      Potpuno se slazem. U Australiji su vec razmatrali to pitanje da stanovnistvu jednostavno zabrane da sami sebi proizvode hranu! Onda bi morali kupovati vestacko meso od Gejtsa, ili insekte, sta vec budu dozvoli ljudima da jedu…
      Mi treba da znamo da na s oni nece ostaviti na miru!
      Nema tog mesta gde cete moci mirno da zivite a da vam oni ne nametnu neki porez i ogranicenje, jer oni zele da potpuno gospodare svojim stadom, svojim ovcicama, jer mi smo to za njih, domace zivotinje, i posto se vecina ne buni vec pristaje na sve, oni nastavljaju sa svojom agendom.

    5. JoeP2

      Pitanje je da li mi možemo srušiti sustav jer to sigurno nećemo uspjeti ako budeno radili sve isto što smo do sad radili.
      Ono što mi možemo je promjeniti ono što mi radimo, a što će biti sa sustavom nebi trebao biti naš primarni problem.

    6. SIRIUS1,8k

      “POKUSAJ UKLAPANJA U LOS SUSTAV”
      pa nek lipo pita zašto se jadan UTOPI(j)A…. 😉

  2. Yugo45neregistrovan1,6k

    Ova civilizacija je izgrađena kako bi pojedinac i cijelo društvo bili apsolutno ovisni o državi do plandemije a danas o korporacijama,tama je to uspjela sotonskim kamatnim sistemom štampajući novac bez ikakvog pokrića i pozajmljujući ga u prvom redu državi kroz tzv centralne banke a onda pojedincu kroz komercijalne banke.
    Sve je postalo korporativno.
    Svi su dužni korporacijama i uglavnom je sve pod hipotekom.
    Nemoguće je biti ili služiti sistemu i u isto vrijeme biti neovisan od njega.
    Hrana je samo dio fragmenta ukupne agende i korporativci je neće upotrijebiti vjerovatno do pred kraj ispunjenja agende,s toga nema ni velikih nemira,sit stomak ne prosvjeduje.
    Autonomnost u proizvidnji hrane danas nema nikakve utemeljenosti u našim programiranim shvatanjima,na zapadu je hrane u izobilju ,baca se 30%hrane.
    Samo oni koji se SVJESNO “otkača”od sistema stavljajući vlastiti komoditet u drugi plan su SLOBODNI LJUDI sutra.
    Debilane škole=> državni pos’o=>vikend i trenerka te “uživanje” u tržnom centru vikendom su ovisnost gora od heroina.
    Zemlja oranica ne brani prositi.
    Bez odricanja komoditeta u svakom pogledu nema za sigurno autonomije ni u čemu.

    1. JoeP2

      Sve nam je lijepo rečeno, a mi smo na sve to našom slobodnom voljom dali naš pristanak. Klaus Schwab nam je sve lijepo rekao, čak je i knjigu napisao, citat iz njegove knjige čuli smo i pročitali nebrojeno puta.
      Oni koji nisu za ovo o čemu mi ovdje pričamo, jednostavno ovo neznaju.
      Slobodnom voljom koristili smo kune, a danas eure.
      Ako od danas do trenutka ukidanja gotovine ne poduzmemo ništa, neće nam više nitko drugi biti kriv. Nepoduzimanje ikakvih radnji do tog trenutka je također naš slobodni izbor.

    2. Yugo45neregistrovan1,6kodgovor korisniku JoeP

      Uzeli smo sebi za gospodara uglavnom materiju umjesto duhovnog i to je to.
      I naš stvarni Gospodar nam je to dopustio kroz slobodnu volju da iskuša koji od nas će prihatiti pravog Boga a koji ovo što nam se prodaje kao božanstvo,pa šta ko’ voli

  3. Kornel4,7k

    Tema je kompleksna jer sve ovisi o zadanim uvjetima. Dosta toga se opet svodi na politiku jer i politika određuje odnose i unutar male zajednice kao şto je selo i ti odnosi opet ovise koliko je selo zabačeno.
    Iz mog iskustva znam kako ljudi oko mene olako shvaćaju proizvodnju hrane i većina ih odustaje, a odustaje zbog krivih predpodstavki od kojih su neke i u tekstu iznesene.
    Nije pitanje da li autonomija nego kad, koliko i kako.
    Autonomija podrazumjeva velika odricanja i požrvtvovnost na koje većina nije spremna i uvijek je potrebna veća ili manja suradnja s drugima za što je osim materijalne potrebna i duhovna veza jer ako i jedno od toga izostane stvar ne funkcionira.
    O materijalnoj komponenti “sve znamo” međutim o duhovnoj vrlo malo.
    I u uzgoju biljaka, sami ili smo ili od drugih, naučili smo koja s kojom biljkom u blizini ne raste premda smo im osigurali sve materijalne uvjete, voda, gnjoj, sunce, zaštita od vjetra itd.
    Problem u autonomiji proizvodnje hrane je kao i u svim ostalim segmentima života, a to je izostanak cjelovitosti odnosno shvaćanja života u kojemu je potrebna ravnoteža u čovjekovom djelovanju i dopuštanju djelovanja na čovjeka.

    1. Shumadinac25k

      Da ne pričamo dalje: u Srbiji ima koliko hoćeš divljeg voća koje je po kvalitetu neuporedivo bolje od čak zdravo odgajenog pitomog a koje u najvećoj meri propada neubrano. Postali smo toliko lenji da i pečurke koje se otkupljuju trunu u prirodi.
      Civilizacija je mlada a priroda je nemilosrdna prema “žutokljuncima”…

    2. Mrčikola2

      Kornel, vjerojatno pamtiš kakvi su se sve paštroći od vina, do unazad tridesetak godina, ovdje, na gotovo, bogom danim “vinskim širinama”, “proizvodili”.
      Danas je to druga priča jer se kvaliteta počela podizati prema granicama klimatskih (zadanih😁) uvjeta ali ostaje problem visokih troškova proizvodnje i krajnje cijene zbog onih drugih “zadanih” uvjeta koje spominješ.
      Hoću kazati da čovjek s lakoćom nauči tehnologiju, prihvati iskustva i sve to primjeni i prilagodi postojećim prirodnim uvjetima ali problem je, barem kod velike većine, u sustavu vjerovanja.
      Kako im je duhovna komponenta, raznim tehnologijama i “tehnikama”, skrivena ili umrtvljena, sustav vjerovanja im je materijalno utemeljen, pa su im i zakoni na papiru sa “službenim” pečatom, ispred prirodnih zakona…majstori su čvrsto ukorijenjeni između čovjeka i Boga, Svemira, Tvorca…ili kako god, i dokle god ljudi vjeruju da to mjesto majstorima “po prirodi” pripada nema ništa od…prehrambene autonomije. 😁

    3. Kornel4,7kodgovor korisniku Mrčikola

      Bilo je “paštroća”, ali ima ih i danas samo što je tehnologija omogućila “pitkost” vina. Na primjer najpoznatije dalmatinsko “paštroć” vino je šibenski Jure koji za razliku od prije 30 godina nije izgubilo ni dobilo na kvaliteti.
      Danas vina kao Jure ima sve više. Velike vinarije od vinogradara i malih vinara otkupljuju njihovo vino od kojeg velike vinarije naprave “dobro” vino koje mali nemogu proizvesti jer nemaju tehnologiju.
      Kvalitetnih vina sigurno ima puno više danas nego prije, ali mali nisu sposobni proizvesti odgovarajuće količine za distribuciju koja je zakonski prilagođena samo velikima, i tu dolazimo do magije odnosno zakona u kojima je svaka riječ urok.
      Uz svu magiju zakona tu se pojavljuje magija svih magija, a to je marketing.
      Zato u medijima možeš vidjeti magove koji ocjenjuju i propagiraju vina onima koji ih bolje plate kako bi u stvari prodali priču, a ne vino.
      Za vina je ključni bisulfit, ono piješ, uživaš, a kad se digneš bisulfit te iza ugla dočeka i klepne po glavi.
      Samo vino nije običan proizvod jer kvaliteta sirovine odnosno grožđa enormno varira od godine do godine pa dosta vinarija uopće ne pune u boce vino berbi svih godina. To se u prvom redu odnosi na dalmatinska crna vina za koja nije potreban strogi režim hladne fermentacije kao kod bijelih vina čija je trajnost do oko dvije godine, dok se crna vina uooće ne pune u boce prije starosti od dvije godine. Tako je bio slučaj u koroni kad je pala prodaja svih vina, naročito bijelih, pa je cjena izostankom turizma pala na ispod 50% u odnosu na predkoronska vremena. I opet nam ostaje pitanje da li je korona bila društvena ili prirodna pojava.

    4. Mrčikola2odgovor korisniku Kornel

      Kornel, sve si oko toga u pravu…ima pravih vina, a ima i “vrhunskih”.
      Poznajem nekoliko brevetiranih sudaca do čijeg se “mišljenja” jako drži u vinarskim krugovima, a to njihovo “mišljenje” su samo fraze i šprance koje su, s vremenom, naučili napamet (ko’ i većina kritičara, a oni što rade kritike apstraktne umjetnosti su posebni “umjetnici”).
      I oni se sami, što idu stariji i “iskusniji”, sve više zayebaju na račun toga, a sve ih, i to se ne ustručavaju priznati, naknada od proizvođača za njihovo znanje i trud, dodatno nadahnjuje i čini rječitijima.
      Tako da, kako veliš, uz stručno mišljenje, marketing i male tajne u proizvodnom postupku, ne trebaš imati grožđe s područja Postupa za napraviti “vrhunski” mali plavac.
      Jeli korona bila društvena ili prirodna pojava…kako za koga…opet je do sustava vjerovanja “promatrača” (s blagim utjecajem financijskog interesa 😁 ). 😁

    5. Kornel4,7kodgovor korisniku Mrčikola

      Vinogradarstvo, vinarstvo i podrumarstvo su zanati kao i svaki drugi zanati koji koriste prirodne sirovine. Kako na primjer drvo da bi materijal bio kvalitetniji možeš duže sušiti i lijepiti venu na venu, tako i kod trsa možeš reducirati broj grozdova kako bi oni koji ostanu bili kvalitetniji. Perverzija ide toliko daleko da se čak i samo određene bobe s grozda selektiraju. U svemu tome kao i u cjeni samo nebo je granica.
      E sad da se vratimo na ocjenjivanje vina gdje suci ne moraju nužno varati, ali magija je u pripremi testiranja i ocjenjivanja vina odnosno kako se dolazi do načina i odabira uzoraka za testiranje i ocjenjivanje. Čak kad se radi i o uzorcima iz distribucije magija nije isključena.
      Što se tiče certificiranih ocjenjivača vina, oni se moraju uklopiti o određena pravila i često ordiniraju u područjima pod uticajem magije.
      Bio sam osobni savjetnik praktikantu za sudskog vještaka u mojoj branši i kad je postao sudski vještak često bi me pitao za granične slučajeve gdje on mora dati svoje mišljenje, a ja bih mu često odgovarao s “neznam” koja od mogućih opcija se dogodila, ali to on nemože napisati. Područje magije obuhvaća ono što neznamo. Sustav se i s koronom u neznanju malo zaletio, pa je grešku pokušao ispraviti tako da je šišmišu kao uzroku dodao i laboratorij. That is magic.

    6. Mrčikola2odgovor korisniku Kornel

      Kornel, rijetki će te shvatiti ozbiljno kad im kažeš da magija djeluje u svim sferama ljudskog življenja.
      Većina će mislit da se zayebaješ, a ako ustraješ, onda će reč da si “puka”.
      A kako, i čime, objasniti to, da “Hrvatski suverenisti” čestitaju Plenkoviću na uspješnoj predaji posljednjih ostataka iluzije (jer, niti kontroliramo granice, niti “štampamo” kune) hrvatskog suvereniteta nečemu što su, “tamo neki”, nazvali EU.😁

    7. Kornel4,7kodgovor korisniku Mrčikola

      Nemogu shvatiti oni koje jaše ego. Kad takvome lijepo objasniš kako je djelovanje magije u stvari uticaj okultnih odnosno nepoznatih sila kao što je prije 1000 godina to na primjer bila električna struja nama danas poznata, prije 1000 godina nepoznata i
      kako čovjeku objasniti da se nešto vrti ili užari bez doticaja i vatre. Kad ovako postaviš stvari većini se zamrzne um, a oči emitiraju teleći pogled.
      Takvi su isti kao i čovjek od prije 1000 godina, kojemu da dođe reinkarnirani Tesla to objasniti, nebi vjerovao, tražio bi dokaze, kao i danas kad traže i nude dokaze s wikipedie. Takvi nisu svijesni kako je veći sloj njihovog ega sazdan od wikipedie. Ono što nema na Googlu, to ne postoji.
      Ego ne dopušta mogućnost da netko nešto zna, a um koji je pod kontrolom tog ega nezna. Ako je potreban black out, onda se dogodi black out, nikakav problem.

    8. alexosijek12kodgovor korisniku Kornel

      Odlična prepiska vas dvojice, zaista od jučer užitak čitati komentare..i ja vjerujem u magiju kako vi to zovete…hvala, lp

  4. Mlata2

    Hm…kozama će jedini cilj biti kako se domoći onih višnjica mladih, kruška mlada ima sočne grančice, zeleno lišće jagode neodoljivo deluje! Dakle korov između stabala je ne interesuje! Za karfiol kada mu je vreme seče će se verovatno najviše interesovati ekipa s periferije koju ne smeš mrko pogledati a kamoli pipnuti! Pisao sam već o tome…moj vrlo cenjeni kolega ovde koji je već počeo s ovom pričom reče da će nabaviti dva kalaša (ili ih već ima, zaboravio sam) pa neka priđu, da vidim kaže! O današnjim sortama biljaka i životinja i kakav one tretman traže ćemo drugom prilikom

    1. Kornel4,7k

      Točno. Koza se propinje i brsti, a na primjer ovca to ne radi. Znam po masliniku, ako je ovca, sve je uredu, koza je napast za sve voćke.

    2. Shumadinac25kodgovor korisniku Kornel

      Ni ovce nisu bezopasne: one poskidaju sve mlado granje koga mogu da dohvate kad se propnu na zadnje noge (ili se jedna popenje prednjim nogama na drugu, povuće granu dole pa je svi zajedno brste) a mogu i da ogule koru sa stabla – kao srndać.

    3. Emiliano Zapata2

      Bez veze. Sto ce mu 2 kalasa ako je sam? Kad tad ce morat zaspat i ako je opkoljen specijalnim jedinicama bye bye ili ce ga dronom s malom bombom uklonit.

    4. SIRIUS1,8k

      znamo kakav je to karfiol koji se mora čuvati sa vatrenim naoružanjem 😉

    5. Mlata2odgovor korisniku SIRIUS

      Pa valda je to onaj gmo, uz kesicu semena dobi’š i kalaš 👀👀

  5. Shumadinac25k

    Društvo se razvija isključivo zahvaljujući međusobnom odnosu (saradnji) njegovih članova, ukoliko je razvoj društva projektovan od strane pojedinaca onda je taj razvoj u funkciji potreba-želja tih pojedinaca i tako dobijemo… današnje društvo.

    Kao svi ostali aspekti današnjeg društva i njegova ishrana je kontrolisana od strane tih pojedinaca. Ne samo kada je u pitanju industrijski prerađena hrana koja može biti od manje ili više kvalitetnih sirovina i aditiva, i kod sirove hrane su drastične razlike. Iako se trudite da kupujete na pijaci od poznatih ljudi, niste uvek u prilici da odete na pijacu, ponekad kupite i u trgovačkom lancu, vremenom sve češće… To je ujedno pritisak i na seljaka koji sve manje robe može da proda a troškovi sve veći pa se i on vremenom (ili bar mlađe generacije koje ga nasleđuju) odlučuje na “lakšu varijantu” – život u gradu. Uvek će biti onih koji nisu spremni na takav kompromis ali vreme je ključni faktor a on radi u korist “kontrolora”.
    —————————-
    Postoji mnogo nivoa delovanja u vezi sa prehrambenom autonomijom. Zdrava hrana za celu svestku populaciju je nemoguća misija sve dok postoje urbana naselja i današnji način života – toliku količinu hrane je nemoguće proizvesti bez hemije.
    Dakle, ostaje vam da birate: da promenite način života ili da se i dalje svesno trujete (nema onih koji nisu bar donekle svesni šta jedu ali idu logikom “Kud svi Turci tud i mali Muja”).

    Sa druge strane, čak i oni koji proizvode hranu za sebe ne mogu sve da obezbede. Najbolja varijanta je gajiti za sebe ili još bolje to raditi u saradnji sa prijateljima, rođacima ono što se može bez prevelike komplikacije. Pre svega gajiti bilje koje zahtevaju intenzivnu primenu hemije, starinske sorte koje su otporne na bolesti i klimu. Posaditi 3, 5 jabuka ako vam treba 1 pa i ako godina podbaci bude dovoljno.

    Ali pre svega ne zaboravite da u ekonomsku računicu ubacite troškove lečenja bolesti izazvanih nezdravom hranom. I da imate na umu da se neke bolesti ne leče tako da vam bude uzaludan trud na radu “za mirnu starost”… ako je ne doživite. I sve to da zanemarimo, sama fizička aktivnost vam obezbeđuje bolje zravlje i vedriji duh…

    1. Buničar2

      Kao sto pises, na selu je to lako ali u gradovima (pogotovo velikim) je to iluzija. Pored toga stare sorte (kukuruz, zitarice) ne daju dovoljno velik prinos za ishranu rastuceg broja ljudi. Osjetljivije su na bolesti, nametnike, promjene klime itd. Zivim na selu, imam posadene stare sorte voca, sljive su npr ove godine PRVI puta rodile nakon 5 godina. Susjed ima “hibride” i njemu su radale svake godine. Stare sorte su vrlo osjetljive na male promjene klime dok su tzv gmo sorte daleko manje osjetljive (i manje zdrave naravno). Sto se povrca tice (sadio sam iskljucivo stare sorte) pojavili su se nametnici koji su desetkovali urod. Koristenje starih narodnih recepata , “insekticidi” na bazi biljnih pripravaka dali su vrlo, vrlo slabe rezulate: Nekada su davali daleko bolje ali su se nametnici ocigledno prilagodili. Ostala je metoda rucnog uklanjanja nametnika a to je “rudarski posao”. Sve u svemu nama je jos lako jer bas i ne gladujemo ali npr “crna” Afrika uopce nema dileme oko toga dali jesti zdravo ili nezdravo. Kod njih je pitanje jesti ista ili ne jesti nista

    2. Shumadinac25kodgovor korisniku Buničar

      Sve ima svojih prednosti i mana.
      Novije sorte voća i povrća jesu otpornije na štetočine ali isključivo zato što štetočine nisu lude da jedu đubre (za razliku od ljudi) pa dok ima ukusnih, starih sorti ne prelaze na hibride (ne računajući GMO koji proizvode sopstveni insekticid). Iako su hibridi otporniji na menjanje vremenskih uslova, oni ne mogu da opstanu bez upotrebe hemije tako da su starinske sorte ipak u prednosti.
      Kad smo kod šljiva za mene su ubedljivo najbolje srpske “čačanska rodna” a posebno “čačanska lepa” (koja se računa u stone ali kada lepo sazri ima neprevaziđen ukus) koje su prilično otporne (iako nema sorte koja može da opstane a da se ne prska protiv šljivine ose).

      Međutim, malo “običnih ljudi” zna da je predak šljive domaći trn a da se od trnjina može napraviti odličan sok i džem (posebno u kombinaciji sa drenjinama) koji su po sastavu i nutritivnim vrednostima daleko ispred proizvoda od pitomog voća. Ali sve je to džaba, znam ljude koji neda ne beru divlje već su zapustili svoj voćnjak i voće kupuju u hipermarketu…

  6. Gogo2

    To bi trebao biti pravi put i kompliment portalu na promociji pravih vrijednosti … uz obitelj, Boga, moral, zdravlje dolazi i samodostatnost vracanje prirodi i osluskivanje poruka koje nam salje! To su teme kojim se trebamo okrenut a njihove igre samo ignorirat i ne zamarat se sa negativnoscu! Samo reci NE i vodi svoj zivot kao nekad nasi stari. Bas ste ljepo usli u novu i samo tako nastavite…..bez rata bolesti i ostalih gadosti koje ni nisu ljudske… lp

    1. Ana593

      +++
      Da, kolikogod nas maltretirali suludim ograničenjima ljudski um se uvijek dosjeti kako pobjeći i ponašati se kao čovjek. Moć pozitivne misli je, nažalost, potcjenjena kod mnogih. A besplatna je i dostupna svima. Svako dobro u Novoj!

  7. alexosijek12k

    Dakle…nevjerojatno kvalitetni komentari, zaista jako dobro popratiti ozbiljnu tematiku na ovako kvalitetan način…do sada dok pišem ovo…lp

  8. KROMPIR2

    Ako imaš kod kuče primer vlastit krompir jabuke, i recimo ostalo povrče voče , ko ovde gubi novac? Osobno mislim najviše velike firme. Zašto? Zato što ne trebaš kupit kod njih.
    A velike firme broje svaki dan, koliko su prodali i koliko su zaradili.

    1. tata mata2

      pa ne mozes vise kupiti recimo tuberajt da ti krumpir ne klija ,ali zato mozes kupiti gmo krumpir u shoping centru ,,, sta se bunis

  9. Kiki 2462

    U čemu je bit zapadnih prehrambenih navika? U konzumaciji životinjskih proizvoda koji se jedu kao nikad prije u povijesti, zato imamo i razvoj boleština kao nikad prije. Prerađena hrana također nije dobra i još GMO, al životinjski proizvodi su daleko vodeći uzrok svih boleština i tu nije toliko bitno jel hrana domaća. Jedno jaje začepljuje arterije kao 5 cigareta dnevno, dodavanje samo bjelanjaka nekome tko je bio na biljnoj prehrani diže inzulin za 60%, slično je i s mesom i ribom, meso se predugo zadržava u ljudskim crijevima uzrokujući truljenje i proizvodnju toksina pa se ljudi pitaju otkuda rak. Čovjek je prirodno 100% biljojed, al tu su zapadnjačke prehrambene navike i prepune bolnice. Farmaceutska mafija i medicinska industrija cvjeta, da ne kažem biznis.

    1. Raskrinkavanje2

      Tvoj komentar je prepun neistina. Na primjer. Jaja ne utječu nikako na žačepljenje arterija. Previše čitaš Imbex.

    2. Kiki 2462odgovor korisniku Raskrinkavanje

      Studije koje to kažu su financirane od industrije jaja. Konzumaciju jaja uspoređuju s konzumacijom napr. kobasica i sira i onda kažu da jaja ne uzrokuju povećanje kolesterola u krvi. To je zato što postoji plato efekt, nakon određene apsorbirane količine kolesterola, razina istog se ne povećava, iako ga dalje konzumiramo. I onda umjesto da kažu da su jaja jednako štetna poput kobasica i sira, oni kažu da jaja ne utječu na povećanje kolesterola i začepljenje arterija. A stvarna istina je da utječu itekako.

    3. Buničar2odgovor korisniku Kiki 2

      Zaboravljate jednu vrlo bitnu stvar a to je individualnost. Ono sto jednom covjeku steti i u malim kolicinama drugom ne znaci nista ni kada pretjera. Slicno je sa pusenjem. Neki puse (obilno) cjeli zivo (od ranog djetinjstva i to “skiju”) pa dozive 105 godina nikada ne zakaslju. Drugi nisu zapalili cigaretu u zivotu pa umru mladi od karcinoma pluca. Ne svodite hrani i ostale “poroke” na pravilo, sve ovisi o pjedincu. Godinama sam bio vegan i to kada je dostupnost veganske hrabne kod na sbila nikakova. Bio “zdrav i prav”. Onda sam se vratio “kombiniranoj prehrani” i opet sam “zdrav i prav”.

    4. Kiki 2462odgovor korisniku Buničar

      Jedan liječnik je jednom prilikom rekao da većina pušača ne oboli od raka iz jednog razloga – jer ne živi dovoljno dugo, prije ih dokusuri srčani ili moždani udar. Možda ima neki koji je doživio 105 godina, ali to je takva rijetkost koja samo potvrđuje pravilo. Na kombiniranoj prehrani ćeš biti “zdrav i prav” dok te nešto ne strefi. Nivo kolesterola koji se napr. u medicini smatra dobrim (kod vađenja krvi) je zapravo previsok, nije optimalan. Optimalna razina je samo ona na biljnoj prehrani. Tako da te smatraju zdravim dok te ne strefi prvi srčani udar. A za 50% ljudi prvi srčani udar je fatalan. Ako netko doživi 100 g u zapadnjačkim populacijama to je zaista prava rijetkost, još više ako je taj osoba radno sposobna. S druge strane, najveći broj radno sposobnih stogodišnjaka u svijetu imaju biljno bazirane populacije u tkzv. Plavim zonama (Blue zones) čija je prehrana napr. 97% biljna, vrlo malo odnosno ništa prerađene hrane.

    5. SIRIUS1,8kodgovor korisniku Kiki 2

      ser.eš … odi na odjel za rak pluća, pacijentice sve do jedne starije žene koje NE puše. al su u stresu i dave se u brašnu i u šećeru

    6. Kiki 2462odgovor korisniku SIRIUS

      Ne znam baš da li je tako, ali i pasivni pušači mogu oboliti od raka pluća jel tako? Zatim je tu zagađen zrak koji je katastrofalan u nekim dijelovima svijeta itd, itd. Zatim radiš s pesticidima, ne nosiš zaštitnu opremu (masku), nepušač pa opet zaglibiš, jbg. Mogućnosti je puno. Na kraju koliko pušača dožive duboku starost bez srčanih/moždanih i bez raka? Mislim da su prava rijetkost.

    7. SIRIUS1,8kodgovor korisniku Kiki 2

      loš pokušaj, naime radi se o raku pluća…. kaj, nisi ćuo za industriju raka? a došo ovdje bacat velke tvrdnje… pardon, velke laži!!!!!!!!!
      kak ja to sve znam? ja bio i vidio. raspitao se i saznao. znam x ljudi koji su UMRLI u mukama od razl.rakova i znam kak fumcioniraju onkolozi i bolnice.
      tako da se radije suzdrži od širenja tih tvojih informacija. ak vjeruješ u to vjeruješ u laži. po stilu tvog odgovora mi se čini da si agent za dezinformacije
      ak nisi, onda si klinac koji mane pojma..

    8. Kiki 2462odgovor korisniku SIRIUS

      Kompa, na kutiji cigareta ti LIJEPO PIŠE da cigareta ubija, pa ti puši, jbg. Nemoj samo reći da nisi znao i da si znao da bi stao. Ja znam 3 pušača koji su umrli od raka pluća, niti jednog nepušača.

    9. alexosijek12kodgovor korisniku Kiki 2

      Bez ljutnje ali ovaj argument podsjeća na upucanog tipa koji je preminuo dva dana poslije od covida…lp

    10. Kiki 2462odgovor korisniku alexosijek

      Bez ljutnje, ali proguglaj pa ćeš naći fotku kako izgledaju pluća nekog preminulog pušača, mislim da je naslov kako se liječnik ostavio pušenja kad je vidio. Pluća sva crna i upaljena. Ako ti ja moram u 21. stoljeću dokazivati da pušenje uzrokuje rak, onda ti je bolje da se odmah šutneš sa 5 doza pfizera u komadu 🤣

    11. Kiki 2462odgovor korisniku Lucija, prva

      Jaje je idealna hrana za pilića koji se treba izleći iz njega. Za čovjeka je daleko od idealne, sve drugo je marketinška propaganda, a tkzv. nutricionističke obrazovne institucije financiraju određene industrije – mesna, mliječna, industrija jaja itd. Muškarci koji jedu 1 jaje svaka 3 dana dižu svoj rizik raka prostate za čitavih 81%. Pored ostalog.

    12. SIRIUS1,8kodgovor korisniku Raskrinkavanje

      mislim da lik namjerno laže, niko nemre bit TAKO gloop. po netu ima tisuće UPRAVO takvih komentara. i svi bi da idemo jest sintetićko meso i kukce. tak da je jasno odakle dolazi propaganda. il su naivni klinci kojima su prodali tu priču, kao i lgbtq, il su plačeni da promoviraju UN planove

    13. Kiki 2462odgovor korisniku SIRIUS

      Sintetičko meso ti je jednako nezdravo kao i pravo, ali troši 99% manje resursa, što je neophodno za opstanak planete. Možda je pravo meso čak i gore jer sadrži u prosjeku 14 puta više pesticida od biljne hrane (budući da se u tkivima životinja akumuliraju otrovi koje su pojele tokom cijelog života), a stočna hrana se nemilice truje i praši. Zatim imamo dioksine koji su najotrovniji spojevi poznati znanosti, nastaju industrijskom aktivnošću, ima ih u atmosferi, padaju na poljoprivredne površine i ne zaobilaze ni ekološka polja. I opet ih zbog bioakumulacije najviše ima u životinjskim proizvodima. 93% dioksina u standardnoj američkoj prehrani dolazi upravo iz životinjskih proizvoda.

      Ali nemam ništa protiv sintetičkog mesa, ako si toliki ovisnik da ne možeš bez njega, sintetičko je daleko bolje za planetu i životinje. Druga opcija ti je dodavanje malo sojinog umaka u biljna jela, daje izvrstan okus vrlo sličan mesu. A za kukce sam čuo da su toksični za nas, meni nikada ne bi palo na pamet da ih jedem.

    14. alexosijek12kodgovor korisniku SIRIUS

      Kao i obično Sirius pogodili ste u sridu ovo sa Kikijem…lp

    15. Kiki 2462odgovor korisniku alexosijek

      Kao i obično, profulao je u svojim fantazijama zajedno s tobom, da ste prirodni mesojedi. Jer da jeste, ne bi vam trebalo oružje da bi jeli meso. Kojem prirodnom grabežljivcu treba to isto? Normalno da ne treba kad im je priroda to dala. Za razliku od vas. Eto, samo treba uključit malo razuma, a ne razmišljat pristrano kao da ste ovisnici o heroinu.

    16. Buničar2

      Probavni sustav covjeka nije probavni sustav biljojeda. Naravno on nema ni probavni sustav mesojeda. Covjek je (poput npr svinje) svejed. Ima mogucnost probavljanja mesa ali i “trave”. Covjek ima mogucnost konzumacije “svega i svacega”. Njegova prehrana ovisi o osobnim, vjerskim, klimatskim i ostalim utjecajima. Tvrditi da je meso “idealna hrana” je glupost ali je jednako glupo tvrditi da je to bilje.

    17. Kiki 2462odgovor korisniku Buničar

      Da je čovjek mesojed (makar i kao svejed), ne bi nam trebao alat i oružje za lov i ubijanje plijena. I mogli bismo plijen jesti sirov, onako kako to rade prirodni grabežljivci. Budući da imamo nula sposobnosti da ulovimo i pojedemo neki plijen goloruki u prirodi – nemamo kandže za držanje plijena, preslabe zube i čeljusti za trganje mesa, brzinu nikakvu – jasno je da nismo prirodni mesojedi/svejedi. E sad će netko reći da imamo alat i strojeve za obradu zemlje – to je nešto drugo, to je samo pomoćno sredstvo za organiziranu proizvodnu hrane tako da svi ne moramo provesti cijeli dan tražeći je u prirodi. Poljoprivreda i industrijska revolucija je omogućila razvoj civilizacije tj. da 1 osoba proizvodi hranu za tisuće drugih koji se mogu bavit nečim drugim. Do izuma alata i oružja, te otkrića vatre bili smo isključivi biljojedi, a ti izumi nisu nas pretvorili u mesojede/svejede. Jer da jesu, danas nam ne bi trebalo oružje za hvatanje plijena.

    18. Lucija, prva2odgovor korisniku Kiki 2

      Nismo.
      Nisu ni čimpanze.

      Svako malo krenu u lov na kakvog majmunčića…

      Proteini su bitan dio prehrane.
      Meso se najbrže probavlja. 8 sati.
      Kuhanje na vatri je bitan napredak; između ostalog i zbog eliminiranja parazita i bakterija u hrani.

    19. Kiki 2462odgovor korisniku Lucija, prva

      Čimpanze jedu mesu 3-4 dana u godini. Meso im nije glavna već zanemariva hrana.

      Proteini jesu bitan dio prehrane, sve najveće i najjače kopnene životinje su biljojedi – slon, nosorog, gorila, američki bizon, afrički bivol, bik, konj itd, itd. Ne vidim baš da im nedostaju proteini.

      Izum vatre nam nije promijenio fiziologiju i anatomiju u mesojede/svejede. Većini ljudi su klaonički snimci odvratni, meso možemo jesti samo ako mu izvorni okus, teksturu i oblik promijenimo tako da liči na biljnu hranu.

    20. Lucija, prva2odgovor korisniku Kiki 2

      Majmuni jedu kukce i gusjenice svakodnevno.
      Proteini.

    21. Kiki 2462odgovor korisniku Lucija, prva

      I to im čini 0,1% kalorija. Kao što kažu: “Google is your friend”. Ti stvarno misliš da proteina ima samo u životinjskim tkivima? Pa onda biljojedi ne bi postojali, kako onda vegani preživljavaju, imaš i veganske sportaše, bodybuildere i dizače utega, kako to? I onda smatraš da ti nisu oprali mozak? 🤣🤣

    22. SIRIUS1,8k

      kolko si se us.ro sa ovim, za krepat. i još dobiš lajkove, ajooooj.. jedno jaje začepi arterije ko pet cigareta? čovjek je biljojed? valjda zato ima kratki i vrlo kiseli probavni sustav, ko i svi ostali mesojedi na planeti. biljojedi o kojima pričaš imaju malo drugačiji sistem za probavu hebnog vlakna i celuloze…
      hebate, zato pola ljudi u gradovima i razvija autoimune bolesti. vjeruju u teške idi.otarije koje onda postaju njihove prehrambene navike.
      NIJE PROBLEM KONZUMACIJA proizvoda koje dobivamo od životinja, ako su ti proizvodi napravljeni etićno i kak se spada. PROBLEM JE VELIKA INDUSTRIJA I NAČIN NA KOJI ONA PROIZVODI SVE!!

    23. Kiki 2462odgovor korisniku SIRIUS

      Čovjek ima dugi probavni sustav i 20 puta slabiju želučanu kiselinu koja nije sposobna ubiti bakterije u sirovom mesu. To je razlog zašto svaki mesojed može pojesti strvinu pored puta, a tebi se okreće želudac. Hajde probaj i ti isto, pa da vidiš šta će biti.

    24. SIRIUS1,8kodgovor korisniku Kiki 2

      nažalost, ti ili si lud ili voliš ič okolo i LAGATI. nisam naivan da idem sa tobom dalje u ikakvu diskusiju. komentare sam ostavio da neko slučajno nebi povjerovao tim neistinama što pišeš…

    25. Kiki 2462odgovor korisniku SIRIUS

      Znači da si ušao u krug mojih najvećih obožavatelja! Baš lijepo od tebe 😀

    26. korisnik2

      imaš na yt ispovijed bivšeg vegana, kaže da mu je ta prehrana uzrokovala psihičke probleme.
      pa sad blje bit zdrav u glavi nego na tijelu (ali to nije garantirano jer se vegani isto razboljevaju, pogotovo ako djecu počnu hraniti veganski)

    27. Kiki 2462odgovor korisniku korisnik

      I nije ti palo na pamet da je taj ex vegan plaćenik mesne industrije, unajmljen da štiti nečije interese? Psihičke probleme? Kao, u psihijatrijama nema mesojeda? Naslušao sam se priča navodnih ex vegana s takvim i sličnim bljuvotinama.

    28. korisnik2odgovor korisniku Kiki 2

      znači pogodak “u sridu”.
      strada psiha.
      pogle hit lera. vegetarijanac.

    29. Kiki 2462odgovor korisniku korisnik

      A koji to izvor kaže da je Hitler bio vegetarijanac? Hitler je bio osoba kojoj se može vjerovati, zar ne? Mislim, od svih ljudi na svijetu baš bi njega izabrao kao osobu od povjerenja? Čak i da je istina (a nije), jel Hitler bio jedini diktator i masovni ubojica u povijesti čovječanstva? Ja bih rekao da je mesojeda bilo neuporedivo više.

    30. Kiki 2462odgovor korisniku korisnik

      Btw, priča se da Hitler nikog nije ubio svojim rukama već su to napravili oni koji su “samo radili svoj posao”. Pa kako objašnjavaš psihu tolikih ljudi koji su bespogovorno provodili ideje jednog luđaka, mora da su svi bili nacija vegetarijanaca? Ha, ha

    31. Kiki 2462odgovor korisniku korisnik

      I btw, kad već spominješ djecu hranjenu veganski, ima i djece roditelja mesojeda koja se razbolijevaju zbog nemara istih. I to daleko više, samo takvi slučajevi iz nekog razloga ne pune naslovnice, tko zna zašto 🤔🤗

  10. alexosijek12k

    Moram pitati ovdje da li netko ima podatke o zlatnim rezervama Hrvatske? Kolike su?
    Jer čitam dopis danske centralne banke danskoj vladi gdje savjetuju ponovno vraćanje ‘izračuna valuta’ temeljeno na zlatnim rezervama?!…lp

    1. JoeP2

      Zlatne rezerve Hrvatske koje su naslijeđene od Jugoslavije prodane su u dva navrata, prvi put 2001 ili 2002 kad je unca bila oko 270 USD da bi odmah poslije zlato znatno naraslo. Druga tura prodana je nekoliko godina poslije i Hrvatska danas ima zero rezervi zlata.
      Danas je unca zlata oko 1800 USD

    2. Emiliano Zapata2

      Nula a osim toga lepo ti je ministar Hrvatske rekao da ne pomisljate slucajno kako narodu pripadaju sume, mora, rijeke i sl.
      (Ne salim se izjavio je to)

  11. NeBudiOvca876

    “ljudi su tada živjeli kraće, iako su jeli zdravu hranu”. Istina, ali samo polovično. Smrtnost čovjeka je skrećena boljom higijenom.”
    Ovdje bi trebalo dopuniti. Naime Ljudi su nekad redovito umirali od upale slijepog crijeva i sl.
    Uslijed napredka medicine i veće dostupnosti odredjenih zdravstvenih usluga, tako nešto se smanjilo i gotovo nestalo kao razlog umiranja.
    Naravno, a majstori to jako dobro znaju, ako želiš uništiti zdravlje preuzmi medicinu, ako želiš uništiti duhovnost preuzmi religiju.
    Tako je vrlo često i sad u ovoj korona teror prici ljudima od strane vlasti, ali i ovcoida govoreno “je li, ne vjeruješ doktorima za cjepivo, pa onda kad slomiš nogu nemoj ići kod njih, nego ajde do babe vračare”.
    Općenito taj argument da iz odredjene struke, organizacije, uvjerenja, podataka moraš ili sve prihvatiti, ili sve odbaciti je jako opasan i u rangu onog razmišljanja “ne možeš vjerovati u Boga, ako ne ideš u crkvu i ne slušaš svećenike”.
    Po meni su stvari jasne. Medicina, odnosno krovne medicinske organizacije i udruge, kako medjunarodne, tako i domaće su potpuno preuzete od strane zla i služe toj agendi. Naravno, da bi mogle služiti one ipak ne mogu samo ubijati i uništavati zdravlje, jer bi to onda shvatili naposlijetku i najveći ovcoidi. Znaci čovjek mora analizirati sve dostupne informacije i u konkretnom slučaju koristeći vlastite kognitivne sposobnosti donijeti odluku koji medicinski savjet će prihvatiti, a koji neće.
    Naravno, onaj tko ima dovoljno novaca da placa zdravstvene usluge, suočiti će se sa situacijama, da će mu i doktor u nekoj privatnoj poliklinici, koji tamo radi uz rad i u javnoj službi prišapnuti “nemoj ipak zuriti s cijepljenjem”, iako će u javnoj službi biti glavni promotor cjepiva.
    U svakom slučaju najbolje je onima koji imaju privilegiju da u svojoj okolini imaju ljude kao dr. Gajski, Biloglav i slične, jer se tu ipak mogu sa puno vise povjerenja osloniti na njihove preporuke.

    1. Emiliano Zapata2

      Nije istina. Zivjeli su nekoc duze i time nas lazu kao i svime ostalime…

    2. Lucija, prva2odgovor korisniku Emiliano Zapata

      Ne, nisu.
      Sa 40 ionako uvijek svima ističe garancija.
      Npr danas se operacija žuči smatra standardom.
      Poznam familiju, sva tri brata iza 40., operirala žuč.
      Valjda je jasno da bi prije 70 godina – zaglavili.
      Drugo: loša prehrana, naročito prije otkrića Amerike. EU gladuje. Bez krumpira, kukuruza (čime su hranili životinje?), graha, paprike, paradajza, čokolade, duhana…
      Mesa je bilo jednom godišnje.
      Ostaju mogućnosti sušenja. Ali i to slabo, jer je država imala uvijek monopol na sol. A šećer – ne postoji.
      Zato su koristili začine i zato je mjerica papra koštala kao mjerica srebra… Ma naravno da su krenuli tražiti druge puteve do Islands de especerias.
      Treće: loša higijena.
      Paraziti. Gljivična oboljenja. Tuberkuloza ovoga i onoga. Bezubost.
      Zarazne bolesti tipa lepra.
      Uši i buhe kojih se ni razvijene civilizacije nisu uspijevale riješiti; Stari Egipćani su brijali cijelo tijelo i kosu. Ono su bile perike, što vidimo na slikama.

    3. Brainstorm15k

      ja bih ovdje pitao kako se zivotni vijek racuna. smrtnost najmladjih bila je ogromna. bilo je vise ratova. mislim da bi statistika trebala uzeti samo grupu od 5 godina navise koji su umrli nenasilnom smrcu.

  12. Kiki 2462

    Čovjek se od velikih primata razlikuje po tome što dobro probavlja škrob zato jer imamo 6 puta više enzima amilaze u slini za razliku od čimpanza i gorila. Zato oni ne probavljaju dobro škrob i nisu mogli migrirati iz tropskih krajeva po cijeloj Zemaljskoj kugli poput nas. Otkriće vatre, škrobna hrana i obilje kalorija iz ugljikohidrata omogućili su razvoj našeg mozga koji, kao što svi znamo, preferira glukozu kao izvor energije.

  13. tihobl57k

    U cemu je problem?
    Ne treba teziti licnoj autonomiji jer je to nemoguce. Cak ako bi se odrekli novca i poceli proizvoditi sve za porodicu radeci od jutra do mraka opet bi morali razmjenjivati proizvode sa komsijama.

    Treba postaviti cilj kantonalne autonomije, da svaka regija proizvodi dovoljno hrane za svoje stanovnistvo i jos nesto preko toga za izvoz kako bi se moglo uvesti tropsko voce. A za to treba potpuna promjena politike i izmjena zakona koji pogoduju uvoznickim lobijima. Znate li da Vojvodina uvozi 50% hrane? Znate li da velike kolicine uvozi i iz Austrje poznate ravnicarske zemlje? Prije 60 godina Austrija je uvozila 80% hrane od cega je 90% bio uvoz iz SFRJ.

    1. Jomla2

      Da, lična autonomija na zadovoljavajučoj razini nije moguča! Lokalna ((kantonalna) autonomija je moguća na relativno zadovoljavajučoj razini. Da bi se postigla ukupno zadovoljavajuća razina potrebna je suradnja s drugim lokalitetima (kantonima) radi razmjene proizvoda i usluga. Dakle društvo utemeljeno na “plemenskim” principima…
      (ne onim tradicionalnim). I nikako ne smijemo zaboraviti raznorazne zanate!
      P.S: Dakle, potrebno je potpuno novo društveno uređenje zasnovano na lekcijama prethodnih, i značajno modernizirano. To je jako puno posla koji nije jako težak 😛 😛

    2. tihobl57kodgovor korisniku Jomla

      Nije tesko, samo sto je nemoguce. Okupatori bi sasjekli sve pokusaje samodovoljnosti.
      Za vrijeme madjarske privatizacije dosle su svabe i pokupovali sve mljekare. A onda ih zatvorili dok ih ne osavremene i modernizuju. Renoviranje je trajalo dok madjari nisu poklali krave i pozatvarili farme. Onda su svabe otvorili mljekare kako bi uvozili sirovinu od svabskih farmera.

    3. Jomla2odgovor korisniku tihobl

      Pojedinačni otpori tipa samodostatnosti su dugoročno osuđeni na propast. Samo organizirani otpori iza kojih stoji ideja imaju šansu, kakvu-takvu. Amiši uspjevaju zahvaljujući ideji i brojnosti! A mađari su bili zajeßani u vrijeme kada su mislili da je takva/ovakva eu dobra ideja… kao i mnogi drugi…

  14. Max59k

    Imaš svoje jedeš svoje.

    1. Emiliano Zapata2

      mozes i piti svoje , mozes i imati svoju struju preko solarnih ploca ili male vjetrenjace ali kad zakucaju da platis porez, prirez, taxu, neku naknadu a tebi digitalni novcanik ne radi jer se nisi dovoljno vakciniso onda ce ti lijepo sve zapljeniti pa ces jesti djubre u zatvoru i cekat giljotinu.
      Da se to nebi dogodilo treba se na vrijeme pobuniti protiv ovog sistema no sumnjam jer se nitko nebuni za uvodenje eura pa nece ni za digitalni novcanik ili bilo sto drugo.

  15. Vojni analitičar2

    Ne bih uopće ulazio u sve poteškoće i probleme koncepta prehrambene autonomije koeg je nemoguće ostvariti za sve ljude. Ali to je ionako kratkotrajno i privremeno i u osnovi defanzivno rješenje. Jer autor zaboravlja jednu stvar. Ako bi se taj koncept pokazao uspješan i veći broj ljudi ga počeo primjenjivati, režim će odgovoriti onako kao uvijek odgovara u sličnoj situaciji – silom – zabranom i progonom. Pa ako te državni dron snimi kako bereš jabuke iz vlastitog dvorišta ili nedaj Bože okopavaš krumpir on će tvoju slikicu putem 5 i 6G mreže poslati sustavu gdje će algoritam kojeg nepravilno zovu umjetnom inteligencijom prepoznati tvoj “zločin” i reagirati u skladu sa zakonom, tj. poslati “snage reda” ljudske ili robotske, nije važno, koje će ti oduzeti urod, zemlju, dvorište, kuću, slobodu, pa i život ako treba. Nešto se na tom principu već radi u “demokratskom” Novom Zelandu.

    Rješenje nije u pokušajima autonomije tako drugo dok vlada režimski teror zasnovan na nadgledanju i kontroli svakog aspekta ljudskog života. Jer režim to radi upravo da bi spriječio bilo kakvu autonomiju građana. Rješenje je u rušenju takvih režima. Tek kad oni padnu i budu satrti u prah i pepeo može se razgovarati o bilo kakvoj ljudskoj autonomiji pa i prehrambenoj.Tako dugo dok moćne režimske strukture imaju mogućnost prisiliti građane na odustajanje od svake autonomije, nje ne može biti.

    1. Emiliano Zapata2

      100% se slazem s svakim slovom ovdje napisanim! Bravo i evo plusa!

    2. Buničar2

      Da bi covjek mogao pozivati na rusenje nekog sistema treba bi imati alternativu. Pored toga svako NASILNO rusenje UGLAVOM je bio skok iz tave u vatru. Kada svijest VECINE gradana dostigne potrebu za promjenom nju treba provesti izborima a ne rusenjem. “Rusenje i satiranje u prah” nebi nam donijelo nista kvaliteno novo. Samo bi jedno zlo smjenilo drugo (vrlo cesto jos vece) zlo

    3. Lucija, prva2odgovor korisniku Buničar

      Netočno.
      Dokaz – neosporno poznata povjest.
      Bez toga još bi se valjali u blatu koliba.

      No, nemojte se bojati da će netko izložiti guzu još koji put u povijesti…

    4. Gagi2

      Slažem se u svemu iznetom od reči do reči

  16. Emiliano Zapata2

    Ovako;
    Drzave citavog svijeta ce trazit da imate dokumente da im placate poreze, prireze, taxe, razne naknade i to digitalnim novcanikom koji nece radit ako niste primili u sebe sve sto pozele!
    Sad ako nekome bude znacilo da ima energetsku neovisnu kucu negdje na selu, sumi, planini i sl. te da ima zdravu hranu dok je istovremeno u sebe morao primit tko zna kakve otrove da zadovolji drzavu sretno mu s time i dobar tek!

    1. Ivan Bgd2

      Tacno, otprilike ce tako izgledati.
      Covek bi mogao nezavisno da zivi mozda na nekom pustom ostrvu, odsecen od ljudi, ali ako hoce da zivi u nekoj uredjenoj zemlji, onda ce morati da placa sve poreze, takse i sve drugo.
      Oni jednostavno nece dozvoliti ljudima da mirno zive, jer njihov cilj je da uspostave totalnu kontrolu, da ne mozete da prdnete a da im ne platite za remecenje CO2 ravnoteze, itd.
      Ali ne samo to, oni nam nece dozvoliti ni da ostanemo kakvi jesmo vec ce eksperimentisati na nama. Pa Klaus Svab je upravo to rekao, da je Cetvrta industrijska revolucija , za razliku od prethodnih, gde su se menjale i usavrsavale masine, sada se menja covek, njegova genetika na primer – to je naveo kao primer, to je bilo prvo sto je naveo kao primer! Kao da smo mi soja ili kukuruz, pa ce da nam menjaju genetiku. A zasto? Pa imaju tehnolohiju. CRISPR tehnologija omogucuje editovanjenje ljudskog genoma jednako precizno i lako kao kad u wordu editujete tekst!
      I ako neko misli da ce nam oni dozvoliti da sami sebi uzgajamo hranu, vara se. Oni nas nece ostaviti na miru, menjace nam genetiku, ugradjivati cipove, delovati 5G zracenjem i ko zna sta sve jos imaju u planu, jer uvek su nekoliko koraka ispred nas, dok velika vecina bezbrizno spava i odmahuje rukom na te “glupe teorije zavera”.

  17. Brainstorm15k

    prvo ekonomija. neka vam to sve, hrana, kupus, jaja, bude mogucnost ali dok za radnu satnicu mozes vise kupiti nego uzgojiti za sat rada, kupuj.
    bolje gladan u hladu nego sit na suncu.
    hobiji su druga stvar.
    ekonomija, dakle. pisao sam pred par dana. prvo je voda. godisnje dodje 5000 kuna. za par tisuca kuna, tko ima sternu, moze kupiti crpku, svoj rad i majstorski, dvostruki ventil, sliv sa vise krova. imat ces vode za 11 mjeseci.
    drugo je toplinska zastita, improvizirana jeftina ili prava ali skupa.
    energija sunca i vjetra – susi rublje na striku.

  18. Buničar2

    Sto se tice prehrane problem je viseslojan. Ono sto zovemo “starim sortama” biljaka i zivotinja ne daje nam mogucnost prehraniti covjecanstvo. Prinosi su daleko manji kod starih sorti nego kod “modernih” kultura. Stare sorte biljaka su osjetno osjetljivije na npr nametnike, klimu itd nego GMO. Zivotinje koje nisu “modificirane” sporije dobivaju tezinu i imaju jos poneki “feler”. Pored toga problem je i sam nacin uzgoja hrane. Tu dolazimo do raskrsca. Zelimo li prehraniti sto vise ljudi ili zelimo da ima manje ljudi koji ce konzumirati kvalitetniju hranu. U Europi/SAD (gdje ljudi uglavnom ne gladuju) lamentiranje o gmo hrani ima drugaciju tezinu u Europi/SAD nego npr u Africi gdje djeca (i odrasli) svakodnevno umiru od GLADI. Lako je punog zeluca torokati o kvalitetnoj hrani. Na rubu smrti od gladi tih dilema nema. U nasoj drzavi se godisnje baci oko 75 kg hrane po stanovniku. U Europi 92 kg. U svijetu se ukupno godisnje baci oko 1,3 MILIJARDE TONA hrane. Naravno da bi bilo idealno d svatko od nas ima prostor i vrijeme da barem dio hrane uzgaja sam. Na selu se to i onako cini a u modrnim gradovima se nastoji postici nesto slicno ostavljanjem prostora oko zgrada gdje ljudi mogu ZAJEDNICKI uzgajati dio potrebne hrane. Neki to vec cine

  19. JoeP2

    Zasutost velikim brojem informacija u jedinici vremena čini čovjeka malim i bespomoćnim. To je između ostalog dio djelovanja sustava i sve počiva na predpodstavci informacija je novac ili vrijeme je novac.
    Vrijeme koje mi mjerimo i prema kojem se ravnamo kao i novac društveni su konstrukti.
    Priroda drugačije funkcionira i linearno vrijeme prirodi je nepoznato jer priroda ne računa vrijeme linearno nego priroda kreira cikličke i fraktalne obrasce svega pa i vremena. Osnovna značajka prirode je kako ona ima izvornu težnju ispunjavanja praznina.
    Na drugi način napisano nemože se s neba pa u rebra jer se zna što je iznad, a što ispod.

    1. Lucija, prva2

      Zna se i te kako.
      Jedna pravila vrijede za fizikalne sustave, a druga za biološke.
      Oboje su – prirodni. 😄

  20. JoeP2

    Evo tek sad sam se uvjerio kako se ovaj portal rješio dijela toksičnog oglašavanja.
    Nije nešto ključno čime će Logično promjeniti svijet, ali čovjeka veseli.
    Svatko može napraviti “one step at the time” pa se rješiti prvih od korporacijskih proizvoda ili usluga.
    To je ono a propos samo pričati, a ne raditi ništa, iz mog predhodnog komentara.

  21. SIRIUS1,8k

    odlična ideja, zakaj bi bila utopija? dapače, lako izvedivo ak se čovjek zainati!! siguran sam da ako čovjek ima volju i muda da pokuša živiti okružen prirodom da bu se snašao. pa čak i sam.
    komune i “umjetnićke kolonije” su zasad jedino rješenje. manja prava ekipa, nekoliko obitelji i sve se može. apsurdno je da se za takve pothvate treba tražiti dozvola od države ali tak je kak je. gdje ima volje ima i načina. u samoodrživoj zajednici uloge i zadaci su raspodjeljeni po talentu i mogućnosti. neko zna po šumi, neko po gredici, neko zna sa kravom, a neko sa picekima. drugi znaju delati ljekovite pripravke, treći čuvaju malu djecu, četvrti su zaduženi za popravke na kućama, peti za kaj već treba itd itd…
    mlade obitelji koje to več ne rade gube vrijeme riskirajući kronične bolesti i ostale probleme koji dolaze u gradovima. a mi stariji samci bi trebali gledat razmontirat koruptivne kancere koje zovemo gradovi, da pomognemo. gradovi su glavni problem čovječanstva, sam kaj skoro niko to ne kuži.
    pa kaj bi gradovi opstali kad bi svi uistinu htjeli biti samodostatni i zdravi, i kad bi htjeli proizvoditi svoju hranu u čistoj prirodi? tak da ni ta samodostatnost u proizvodnji hrane na kolektivnom nivou nemože zaživjeti dok god je večina stanovništva u velikim gradovima.

    1. Kiki 2462

      A kako ti zamišljaš ovaj stupanj civlizacije bez velikih gradova? Proizvodnju namještaja, građevinskog materijala, elektromaterijala, elektronike preko koje sad laprdaš po internetu, plastike, transportnih vozila i svih ostalih divota dostupnih danas? Misliš da će se to proizvoditi na selu? Proizvodnja mesine, kobasica i sira za 8 milijardi ljudi zamišljaš po nekim seoskim štalama i pašnjacima? Jel ti znaš da se svakog sata zakolje oko 8 milijuna životinja? Kad bi se to sve uzgajalo na pašnjacima, divljine i prirode više ne bi bilo.

  22. Mrčikola2

    Odlična ideja…naročito za ljude u megalopolisima…prehrambena autonomija s naglaskom na kanibalizam.😁
    Ne nađemo li način da “riješimo” sluge sistema na čijem posluhu i pohlepi sustav, dobrim djelom, počiva, i, isto tako, ako ne se ne oslobodimo našeg poslovičnog kukavičluka, filmske zombi apokalipse će bit kamilica za ono što bi moglo uslijediti.

    1. držnedaj2

      Mrči nema naprijed dok se sluge sistema ne upeca

    2. Mrčikola2odgovor korisniku držnedaj

      držnedaj, ideja da sluge sistema vrbovane iz redova ovaca čuvaju, discipliniraju, kažnjavaju i dijele ovce, pokazuje koliko su majstori lukavi i pokvareni…možda su tu ideju i zaštitili u nekom svemirskom uredu za patente (ili su je na Zemlju donijeli iz neke svoje prapostojbine, a ne bi čudilo ni to da im je “spuštena” iz druge dimenzije).😁

    3. držnedaj2odgovor korisniku Mrčikola

      Mrči da sjećam kad se kad si nedavno za mastire dodao : ‘to sto izgledau neprimjetni (neuočljivi) , to ih čini jakim i moćnim’….baš to! tako i krokodil izleda ko mali nepomični otok kad ide u lov i uspava publiku, kad oči ubaci u ‘transcedentalnu meditaciju’….da gojimske pokvarene sluge održsvaju sistem….živio!

  23. Jomla2

    Predvodnice žive u većim gradovima. Tko šiša neku pobunu u Šestanovcu, potpuno nebitna! Imobilizirati iole veće gradove, to je svrha… Jbg, nemaju materijala za svako selo 😛 😛

  24. selma2

    ljudi imaju toliko krivu percepciju o hranjenju i svime vezanim za to, da će nam nažalost dobro doći malo gladi koju nam spremaju… Sve smo mi to (podsvjesno) sebi pripremili kao i koronu, ne bi li se trgnuli i vidjeli kakve gluposti i u kolikoj mjeri općenito jedemo (kao što se dio ljudi od pandemije odrekao bilo kojih farmaceustkih pripravaka tipa andoli pa nadalje, pošto su progledali u potpunosti nad farmacijom kao takvom, a sad se koristo jodom, eteričnim uljima itd). Slično će biti i sa spoznajom o prehrani, mali broj ljudi će se probuditi i to je to, za one koji će progledati na taj način se i stvaraju promjene i ruše stare paradigme…

  25. Brainstorm15k

    imas svoju hranu – sto si postigao?
    imas svoju hranu i ako kupis u trgovini.
    zastit ces sebe? zastiti se kad zastita bude trebala. cemu raniti? krumpiri trunu.
    bojkotiras sistem? imao sam ja svojih inata – losa usluga, nesto, odrali me za novce. kao, bojkotirat cu. necu kupovati kod njih, manje, necu neke proizvode. bas njih briga.
    probao nagovarati ljude da bar vodu ne kupuju. bas njih briga.
    najveci bojkot je da se odselis iz zemlje. bas njih briga.
    sistem gleda na neki prosjek, vecinu, hoces ti raditi, kupovati, neces li, bas njih briga. ima tko hoce.

    1. Samuraj1,6k

      Me bih se složio. Nemoj nikada odustajati od prave stvari. Kad tad, kad tad razlika postaje vidljiva. Ja sve bojkotitam kao i ti što treba i neću odustati nikada. Poanta, ne odustaj ni onda kada ti se čini da nema smisla, baš tada nemoj i pobjeda je naša. Vjeruj mi.

  26. Lucija, prva2

    Pa, ne baš.
    Gdje su mu zubi za krckanje plodova?
    Kao vjeverica?

    1. Kiki 2462

      Pa puno je lakše uzet kamen i razbit orahovu ljusku nego izumit funkcionalni luk i strijelu, prikrast se jelenu dovoljno blizu za precizan i jak pogodak, a da te ne osjeti (čuje ili namiriše). Jer ako ga samo raniš, on ode. Lov bez vatrenog oružja nije baš tako lak i jednostavan kao što je branje jabuka, napr. Ili kupovina zapakiranih dijelova životinja u trgovačkom centru. O vatrenom oružju neću ni pričat jer znamo koliko dugo je u opticaju, zadnjih 100-tinjak godina. Neki znanstvenici i antropolozi smatraju da sustavne i učinkovite metode lova postoje samo oko 60.000 godina. Toliko o upotrebi alata.

  27. Samuraj1,6k

    Žao mi je ljudi po gradovima što kupuju hranu u centrima, zbilja mi ih je žao. Kupujem lokalno, od seljaka u koje imam povjerenje, dobar glas se čuje itekako. Sve se može domaće nabaviti danas, ima čovjek za sve. Samo treba volja. Dobro je rekla onaj doktor – što uštedite na hrani, dat ćete meni. Samo domaće sa sela i ništa drugo. U centrima kupujem isključivo samo neprehrambene stvari. Ljudi u gradovima nemaju pojma što znači kvalitetna hrana, čast iznimkama koji imaju svijest o zdravoj prehrani i nije im problem kontaktirati ” čovjeka”.

    1. držnedaj2

      Samuraj komentat lp 👍

    2. Kiki 2462

      Slušao sam davno, dok sam još gledao tv, možda ima 15 godina kako u Slavoniji vlada epidemija moždanih udara, čak i među mladima. Onda su dali intervju s nekim +20-godišnjakom u bolnici. Eto, domaća hrana.

© 2026 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI