Izrael se oslanja na domaće i strane ulagače, koji ubrizgavaju novac u njihovu visokotehnološku industriju i startupove. No, prošle je godine osnovano samo 520 tvrtki, u usporedbi s 850 u 2019., što je navelo Izraelsko tijelo za inovacije na osmišljavanje inovacija s inicijativama za preokret tog zabrinjavajućeg trenda.
Poznat po svojoj visokotehnološkoj industriji i inovacijama, Izrael je odavno označen kao start-up država, no nedavno izvješće Izraelskog tijela za inovacije, neovisne agencije koja se financira iz javnog proračuna, sugerira da bi to mogao biti kraj ove ideje.
Prema službenim nalazima, 2020. godine uspostavljeno je samo 520 novih startupova, u usporedbi s 1.400 i 850 koliko ih je osnovano u 2014., odnosno 2019. Uz to, Izrael je također zabilježio pad broja krugova financiranja u startup fazama začetka i prosječnog ulaganja u te tvrtke.
Razlozi za opadanje
Sagi Dagan, voditelj odjela za rast i strategije u Izraelskom uredu za inovacije, ovo svodi na “globalne trendove” koji su utjecali na svjetska tržišta.
Ali to nije jedini razlog. Tijekom posljednjih nekoliko godina povećala se prosječna plaća u visokotehnološkom sektoru, dajući poticaj mnogim Izraelcima da nastave raditi kao zaposlenici, umjesto da svoju sreću okušaju u poduzetništvu.
Visoke plaće u dobro etabliranim tvrtkama također su razlog zašto novi startupi nisu uspjeli privući zaposlenike. Niti su se mogli natjecati s teškašima što se tiče privlačenja investicija.
Ipak, situacija nije toliko sumorna, smatra Dagan.
“Iako je tvrtkama u ranoj fazi bilo teško prikupiti novac, [sveukupno] godinu smo završili s dvoznamenkastom vrijednosti, najvišom na svijetu. Čak su i u SAD-u rezultati bili niži i iznosili su jednoznamenkasti broj”.
Daganove tvrdnje potkrijepljene su brojevima. Unatoč izbijanju pandemije koronavirusa, izraelska su poduzeća prikupila ukupno 11,5 milijardi dolara u 2020. godini, četiri puta više nego prije deset godina. Cyber i fintech bili su sektori koji su izvukli većinu novca, iako su se značajni iznosi ulili i u digitalno zdravlje i pametnu mobilnost.
Nekoliko je čimbenika pridonijelo tom uspjehu. Djelomično je to bilo moguće zbog sporazuma o normalizaciji potpisanih između Izraela, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina koji su otvorili nekoliko novih vidika za židovsku državu.
Djelomično je to bilo zbog fleksibilnosti izraelskih tvrtki i njihove sposobnosti prilagodbe promjenjivoj stvarnosti.
“Ako pogledamo zadnjih 12 mjeseci, izuzetno smo zadovoljni rezultatima. Ali kada pogledamo sljedeće desetljeće, razumijemo ako želimo vidjeti plodove 2030. godine, moramo početi investirati odmah”.
Potrebna pomoć od države
Ključ je, međutim, u tome što su tijekom godina većina ulaganja u izraelski sektor visoke tehnologije dolazila od privatnih investitora, uz malu pomoć države. U drugim zemljama, poput SAD-a ili Južne Koreje, državna ulaganja iznose 0,6 do 1 % nacionalnog BDP-a, ali u Izraelu 0,5 posto, a taj bi se broj mogao s vremenom još više smanjiti.
Da bi promijenio taj zabrinjavajući trend, Uprava za inovacije počela je koristiti nove alate za privlačenje državnih sredstava za izraelske inovacije. Tijelo je izradilo program usmjeren na poticanje Ministarstva financija, tržišta kapitala i drugih tijela da preuzmu aktivniju ulogu u izraelskim startupovima. Također je pomogao institucionalnim investicijskim subjektima da uspostave odjele za tehnološka istraživanja i razviju visokotehnološke investicijske vještine.
“To nije samo davanje novca startupovima. To ne funkcionira tako. Izrael mora ulagati u tehnologiju i poduzetničku infrastrukturu. Treba stvoriti propise koji će se povezati između različitih organizacija i mora uspostaviti poslovno okruženje koje će omogućiti više aktivnosti i inovacija”, rekao je Dagan.
Za sada Izrael nije ondje? I dok državno financiranje ostaje relativno nisko, židovska država radije privlači kapital od domaćih i stranih ulagača.
I ovdje su izraelske vlasti pokrenule brojne inicijative za poticanje većeg novčanog toka, ali Dagan kaže da bi Izrael trebao biti donekle zabrinut zbog budućnosti koja bi mogla biti nacija 2030. i 2040. godine.
“Kad vidimo sve velike promjene u svijetu, moramo vidjeti kako ostajemo konkurentni, kako donosimo vrijednost i kako ostajemo okretni i inovativni. Privatni sektor ne može uvijek pomoći u tom pogledu i trebat će nam država kako bi nam pomogla.”

11 komentara
Što da mi kažemo za našu zemlju krkana i protivnika svega naprednog.
Pa naprimjer možemo reći odjebi ti iz naše zemlje krkane i protivniče svega normalnog.
Istina boli?!?
Katera? Da so doktorja Roberta Malone izbrisali iz Wikipedije ali da so Slovenci tožili ZZZS in jim je ZZZS moral povrniti stroške zdravljenja z mRNA cepivi na Kitajskem. Zdaj pa Kitajci ne uporabljajo mRNA za preprečevanje virusa…
Dejansko so ljudje v terminalni fazi raka hodili na Kitajsko in tam so jih (vsaj nekatere) ozdravili.
Samo naprijed s tim i takvim izjavama.
I Kolinda je prestala s tim 2017.
Imamo demografsku katastrofu. A, tko bi trebao ostati?
Ti i još dvojica? 🤔 Pa pojesti će vas migranti.
Naravno, puno je lakše davati takve izjave nego suočiti se s REALNIM PROBLEMOM.
Koliko se javilo znanstvenika izvana tijekom korona- krize?
Ne pitam što su pričali, nego: što rade vani?
Bit će još gore.
https://100percentfedup.com/stricken-from-wikipedia-dr-malones-concern-of-the-mrna-vaccine-he-invented-gets-his-name-removed-from-the-leftist-disinformation-site/
radio.hrt.hr/ep/kako-nas-mozak-cita-vijesti/384176/
Tako kot vlade spreminjajo zgodovino, da bi v sedanjosti bolje izpadle. Da tipa so izbrisali iz Wikipedije. To je dokaz, da Wikipedija ni primeren strokovni vir. Ker vir mora biti neodvisen a Wikipedija ni neodvisen strokovni vir.
Etnocentrizem seveda igra pomembno vlogo. Priznati samim sebi, da smo se motili in da niso v zadnjem letu naši naredili tistega napredka na področju mRNA o katerem se hvalijo na uradnih državnih medijskih kanalih. Priznati tisto kar je priznalo naše pravosodje, ko je moral ZZZS povrniti stroške ljudem z rakom v terminalni fazi, ker so se raka na Kitajskem – znebili. No nekateri so sicer vseeno umrli za rakom ali infarktom toda nekaj jih je še živih. Z mRNA cepivi so ljudem na Kitajskem uspešno ozdravili raka v terminalni fazi in jim to tudi zaračunali.
Izgleda da je korona ipak poremetila stabilan dotok šekela iz SAD i europskih “odšteta za holokaust” pa im pomalo štekaju državne potpore.