Interes Kine za izgradnju predloženog ruskog plinovoda Snaga Sibira 2, koji bi isporučivao plin preko Mongolije, pojačao se nakon izbijanja sukoba između Irana i Izraela, izvijestio je Wall Street Journal u utorak, pozivajući se na izvore u Pekingu.
Planirani mega plinovod omogućio bi isporuku do 50 milijardi kubičnih metara (bcm) prirodnog plina godišnje iz sjeverne Rusije u Kinu preko Mongolije.
Izvještaj navodi da je nedavni sukob između Irana i Izraela izazvao zabrinutost unutar kineske vlade oko pouzdanosti opskrbe naftom i plinom s Bliskog istoka, potičući kreatore politike da istraže alternativne izvore energije.
Kina uvozi oko 30% svog plina kao UPP iz Katara i UAE-a kroz Hormupski tjesnac – rutu za oko 20% svjetske nafte – za koji je Iran zaprijetio da će ga zatvoriti kao odgovor na američke napade.
Kineske “čajnik” rafinerije također su postale ovisne o iranskoj nafti s popustom, pri čemu analitičari procjenjuju da sada više od 90% iranskog izvoza nafte odlazi u Kinu – unatoč američkim sankcijama usmjerenim na ograničavanje prodaje nafte te zemlje u inozemstvu.
“Eskalacija napetosti na Bliskom istoku naglašava ozbiljne posljedice potencijalne blokade u Hormupskom tjesnacu,” rekao je Wei Xiong, voditelj istraživanja kineskog plina u Rystadu za taj medij. Blokada te ključne točke mogla bi potaknuti veliku promjenu u opskrbi UPP-om u Pekingu, pri čemu bi država “prešla iz prekomjerno ugovorene u opskrbni deficit.”
Čak i s prekidom vatre, nedavni sukob potaknuo je Peking da traži alternativne izvore energije, prema analitičarima i dužnosnicima. Kina također nastoji povećati uvoz nafte iz Rusije, koja već isporučuje oko petine svoje sirove nafte svom susjedu. Moskva, pak, provodi projekt dok nastoji diversificirati svoja tržišta izvoza energije usred zapadnih sankcija i smanjene europske potražnje.
Plinovod Snaga Sibira 2 u Pekingu se smatra strateškim potezom za daljnju diversifikaciju opskrbe i jačanje energetske sigurnosti u suočavanju s rastućom geopolitičkom nesigurnošću, navodi se u izvještaju.
“Nestabilnost i nepredvidljivost vojne situacije pokazale su kineskom vodstvu da stabilna opskrba kopnenim plinovodom ima geopolitičke prednosti,” navodi medij citirajući Aleksandera Gabueva, direktora Carnegie centra za Rusiju i Euroaziju i stručnjaka za kinesko-ruske odnose. “Rusija bi mogla imati koristi od toga.”
Kina traži bliže veze s Rusijom dok Bijela kuća signalizira napore da zabije klin između dviju nacija, prema izvorima upoznatim s pekinškim kreiranjem politike. Ekonomska suradnja nastavila je rasti unatoč sveobuhvatnim zapadnim sankcijama, s bilateralnom trgovinom koja je dosegnula rekordnih 245 milijardi dolara u 2024.
Kako stvari stoje, Rusija, Iran i Kina će postati tatamate za plin i naftu, a jeftina energija će stvoriti svjetsku konkurentnost ove tri zemlje.
Kina i Pušija zajedno sa ključnim točkama Iranom i Korejom su nepobjedive, AKO IH VODE kinezi i rusi…..Perzija je kamen temeljac i Pušije i Kine, što ga ove dvije varanske raveku ne brane ko što bi branili Moskvu i Peking….zaključite sami….neda mi se jedno te isto pisati dva desetljeća…..
Vratite vrijema na : Tada je Bog hodao sa ljudima!
Uništit će im naftovode i plinovode a da Pušija i Kina neće sravniti sa zemljom stvorovu zemlju đumeriku.
Sreća pa smo mi Srbi dobri i s jednima i s drugima! Da..
Zaobilaze Iran čudno neko savezništvo.
Dok EU ne želi jeftin ruski plin i zatvara nuklearke, Kina ga sve više uvozi, a pola današnjih nuklearnih elektrana u svijetu gradi se u Kini. Bez glasa protivljenja Njemačke i EU, sabotirani su Sjeverni Tokovi koji bi dali jeftin energent čitavoj Europi. EU energija je sve skuplja, kineska sve jeftinija. Sve to posljedično donaša pad standarda u EU, nezaposlenost, inflaciju i uništenje industrije. Upravo zbog europskih sankcija Rusiji koje su počele još 2014. godine, Rusija je sa Kinom napravila plinovod “Snaga Sibira” koji direktno povezuje dvije zemlje, kapaciteta je 61 milijardi kubnih metara godišnje, sa potpisanim 30-godišnjim ugovorom ruske dostave plina Kinezima vrijedan 400 milijardi dolara. Krajem 2019. godine taj plinovod je počeo raditi, cjelokupna duljina plinovoda je 3.968 kilometara. “Snaga Sibira 2” koja bi išla iz Rusije preko Mongolije u Kinu dovest će još 50 milijardi kubnih metara plina Kini. Ugovor sa Kinezima još nije potpisan da bi… Čitaj više »
Kina bude pokopala EU, googlam mali ventilator, najjeftiniji u hr 15-20 eura, odem na Temu 5-6 eura
To samo znači da je The International North-South Transport Corridor (INSTC) – MRTAV 🤷 ! Osobito , nakon Indijska , pristupanja Quadrilateral Security Dialogue u kojemu , čini se , ima VODEĆU 😳 ulogu ?! Samim , time i BRICS odlazi ” on hold ” , barem u onom obliku , kakav je do sada bio poznat 🤷 ! Tu je i secesionistički problem Azera ( preimenovani Turci Seldžuci ) u Iranu i problem Irana i Azerbaijan no su tu također , ” QUAD ” podgrijavane , separatističke grupacije unutar , Pakistanska Balochistana i dakako Tibeta što umnogome , determinira Sino – Rusku – Sjeverno Korejsku suradnju na duuuugi rok – iscrpljivanja 🤷
Iz rubrike: ”A što ako bi Tajvan jednostavno odvukli dalje od Kine… Samo kažem.” Amerika gubi vrijeme za rat s Kinom… “Sjedinjene Države će pobijediti u sukobu kakav sada postoji, sa snagama koje imamo“, admiral Samuel Paparo, načelnik američkog Indo-pacifičkog zapovjedništva, na godišnjem forumu Sedona Instituta McCain. Čovjek se ne hvališe, nego upozorava da bi Washington trebao požuriti s ratom protiv Kine, jer su šanse za pobjedu sve manje. Razni analitičari imaju razna mišljenja, ali se slažu da Kina naglo povećava svoj borbeni potencijal, dok ga SAD, u najboljem slučaju, održavaju na istoj razini. Amerikanci imaju prednost nad kineskim oružanim snagama samo u borbenom zrakoplovstvu. Što se tiče borbenih dronova, tu je stvar suprotna. Kineska superiornost je već, ako ne apsolutna, onda vrlo velika. Iako se ne znaju točni brojevi, Kina je de facto postala monopolist u proizvodnji glavnog udarnog oružja modernih oružanih snaga – jeftinih izviđačkih dronova, FPV dronova,… Čitaj više »
50 milijardi m3 i kaza da bi Rusija mogla imati koristi 😂😂😂
Tako je. Bas mi je drago za Mongole
Mongoli su od Staljina tražili da ih primi kao 16. republiku.
Plin je važan ne samo kao energent. On je i najvažnija sirovina za proizvodnju umjetnih gnojiva, vodika i dr.
Ako se taj plinovod tek razmatra, onda je izjava “Hormuški tjesnac više nije bitan” preuranjena za jedno 5-10 godina. Logično bi trebao bolje nego kopirati Index u senzacionalističkim clickbait naslovima.