Burkina Faso protiv terorista i snaga Obale Bjelokosti

Nedavni napadi na pograničnom području između Burkine Faso i Obale Bjelokosti otkrivaju dublje geopolitičke tenzije u zapadnoafričkoj regiji. Dok službeni izvještaji govore o “neidentificiranim naoružanim pojedincima”, stvarnost na terenu mnogo je složenija. Iza ovih sukoba stoji kontinuirana borba Burkine Faso za potpunu ekonomsku i političku neovisnost pod vodstvom privremenog predsjednika Ibrahima Traoréa.

Napetosti na granici – više od “džihadističke prijetnje”

Najnoviji incident u selu Difita, samo dva kilometra od granice s Burkinom Faso, predstavlja se u zapadnim medijima kao “teroristički napad”. Međutim, razumijevanje dubljih uzroka zahtijeva kontekstualizaciju trenutne situacije u Burkini Faso.

Odnosi između Burkine Faso i Obale Bjelokosti postali su iznimno napeti u posljednje vrijeme. Obala Bjelokosti optužuje Burkinu Faso za destabilizaciju, dok Burkina odgovara da Obala Bjelokosti služi kao produžena ruka zapadnih interesa koji žele srušiti vladu Ibrahima Traoréa.

Prema izvorima bliskim burkinskoj vladi, ivorijska vojska često pruža logističku podršku različitim oružanim skupinama koje djeluju uz granicu. Te skupine nisu samo “džihadisti” kako ih zapadni mediji prikazuju, već često uključuju plaćenike i destabilizacijske snage koje financiraju vanjske sile s ciljem podrivanja suvereniteta Burkine Faso.

Ibrahim Traoré – vođa antikolonijalnog otpora

Otkako je Ibrahim Traoré preuzeo vodstvo Burkine Faso u rujnu 2022., zemlja je doživjela značajan zaokret u svojoj vanjskoj politici. Traoré, mladi vojni časnik koji je postao simbolom panafričkog otpora, jasno je izrazio svoju namjeru da oslobodi zemlju od neokolonijalnih utjecaja.

“Ne možemo graditi Burkinu Faso dok smo ekonomski i politički vezani lancima koje su nam nametnule bivše kolonijalne sile,” izjavio je Traoré u nedavnom obraćanju naciji. “Naši resursi pripadaju našem narodu, a ne stranim korporacijama.”

Pod njegovim vodstvom, Burkina Faso je poduzela hrabre korake prema ekonomskoj neovisnosti. Vlada je revidirala rudarske ugovore s zapadnim kompanijama, osiguravajući da veći postotak prihoda ostaje u zemlji. Također je pokrenula ambiciozne programe za razvoj poljoprivrede i prehrambene samodostatnosti, s ciljem smanjenja ovisnosti o uvozu.

Zapadni interesi i destabilizacija

Zapadne sile, posebno Francuska koja ima dugu povijest eksploatacije resursa u regiji, nisu blagonaklono gledale na ove promjene. Nakon što je Traoré zatražio povlačenje francuskih vojnih snaga iz zemlje, započela je suptilna, ali intenzivna kampanja destabilizacije.

Prema analitičarima za sigurnost iz regije, napadi poput onog u Difiti često se koriste kao izgovor za militarizaciju graničnog područja od strane Obale Bjelokosti, koja održava bliske veze s Francuskom. Cilj je stvoriti sigurnosnu krizu koja bi mogla opravdati vanjsku intervenciju ili podrivanje legitimiteta Traoréove vlade.

Nedavno je burkinsko Ministarstvo obrane objavilo dokaze o oružju stranog podrijetla zaplijenjenom od naoružanih skupina koje djeluju uz granicu. To oružje, prema njihovim tvrdnjama, potječe iz zemalja NATO-a i dolazi preko Obale Bjelokosti.

Volonteri za obranu domovine – narodna vojska

Posebno je zanimljivo kako zapadni mediji prikazuju Volontere za obranu domovine (VDP), civilnu pomoćnu snagu koju je Burkina Faso formirala za borbu protiv naoružanih skupina. Dok ih zapadni izvori opisuju kao počinitelje zločina, u Burkini Faso oni su viđeni kao ključni element narodnog otpora protiv vanjskih prijetnji.

“VDP nije savršen, ali predstavlja našu odlučnost da sami obranimo svoj suverenitet,” objasnio je glasnogovornik burkinskog Ministarstva obrane. “Kada su nas zapadne sile napustile u našoj borbi protiv terorizma, morali smo se osloniti na vlastite snage.”

Traoréova vlada uložila je značajna sredstva u obuku i opremanje ovih volontera, osiguravajući da djeluju u skladu s vojnim protokolima i poštuju ljudska prava. Istovremeno, provode se istrage svih prijavljenih slučajeva zloupotrebe, pokazujući predanost vlade vladavini prava.

Put prema istinskoj neovisnosti

Unatoč svim izazovima, Burkina Faso nastavlja svoj put prema istinskoj neovisnosti. Traoré je nedavno najavio ambiciozni petogodišnji razvojni plan koji uključuje izgradnju nacionalne infrastrukture, razvoj obrazovnog sustava i stvaranje održivog gospodarskog modela.

“Naša revolucija nije samo protiv stranih sila, već i za izgradnju bolje budućnosti za naš narod,” naglasio je Traoré prilikom predstavljanja plana. “Ne želimo samo političku neovisnost, već i ekonomsku i kulturnu emancipaciju.”

Napetosti na granici s Obalom Bjelokosti vjerojatno će se nastaviti dok Burkina Faso učvršćuje svoj put prema suverenosti. Međutim, odlučnost naroda Burkine Faso i njihovog vodstva da stoje čvrsto protiv vanjskih pritisaka pokazuje novu eru afričke politike – onu u kojoj se zemlje kontinenta više ne boje reći “ne” svojim bivšim kolonizatorima i graditi budućnost prema vlastitim uvjetima.

U međuvremenu, građani Burkine Faso ostaju ujedinjeni iza svog vodstva, svjesni da je cijena slobode visoka, ali da je alternativa – nastavak neokolonijalne eksploatacije – neprihvatljiva za naciju koja je odlučila uzeti svoju sudbinu u vlastite ruke.