Ovo je dan kada će nestati Izrael i SAD

Inženjer nuklearne tehnologije Gérard Chevrier predstavio je tvrdnju iz naslova kao vrlo realnu mogućnost. Njegova analiza iz srpnja 2025. donosi mračnu prognozu: sudbina Izraela i SAD-a toliko je isprepletena da bi jedan udarac mogao srušiti obojicu. Već se govori o tome kako će Izrael do kraja 2025. godina napasti Iran. Gérard Chevrier je napisao knjigu 2022. u kojoj je već predvidio napad Izraela na nuklearna potrojenja Irana.

Zamislite noć u kojoj vrijeme staje. Dok većina svijeta spava, na nebu iznad Teherana pojavljuju se prve nejasne točke. Nisu zvijezde, nisu meteori. To su izraelski avioni koji nose bombu za budućnost čitave regije. U vojnom zapovjedništvu u Tel Avivu vlada uvjerenje da je došao trenutak obračuna: udariti prvi i uništiti iranska nuklearna postrojenja prije nego što ih Teheran privede kraju. Nekolicina generala upozorava da je Iran danas drukčiji nego prije dvadeset godina, no premijer i njegovi najbliži suradnici odlučni su – povratka nema.

Ali Iran nije nespreman. Tisuće raketa, pažljivo skrivene u podzemnim tunelima koji se protežu kilometrima kroz planine, čekaju upravo ovaj trenutak. Dok izraelski piloti polijeću prema ciljevima, u Teheranu se pale crveni alarmi. Odluka pada brzo: odgovor mora biti brutalan, trenutan i nezaboravan. Rakete izlijeću iz utvrda poput roja stršljenova. Njihove putanje vode prema vojnim bazama, industrijskim centrima i – što je najgore – prema srcu Izraela, Tel Avivu.

Sirene zavijaju, ljudi trče u skloništa, ali skloništa nema dovoljno. Na ulicama vlada panika. Tel Aviv, grad koji je donedavno pulsirao ritmom startupova, barova i plaža, pretvara se u ratnu zonu. U isto vrijeme, kamere svjetskih televizija prenose slike koje podsjećaju na apokalipsu.

Amerika na raskrižju

U Washingtonu telefoni ne prestaju zvoniti. Izraelski premijer zahtijeva trenutačnu intervenciju. Saveznički sporazumi, desetljeća vojne i financijske potpore, sve se sada svodi na jedno pitanje: hoće li Amerika stati iza Izraela?

Problem je u tome što Amerika više nije ona ista sila koja je početkom 90-ih diktirala tempo cijelom svijetu. Ogroman dug, inflacija koja izjeda srednju klasu i energetske rezerve koje se ubrzano tope čine je nesigurnim gigantom. SAD još uvijek proizvodi najviše nafte na svijetu, ali zalihe su dovoljne za svega nekoliko godina. Nakon toga, bit će prisiljeni uvoziti energente upravo iz regija koje sada gore u ratu.

U Ovalnom uredu vodi se rasprava. Generali traže odlučan odgovor, diplomati upozoravaju da bi svaki pogrešan potez mogao dovesti do Trećeg svjetskog rata. Predsjednik, već oslabljen unutarnjim političkim borbama i nepovjerenjem javnosti, oklijeva. Vrijeme curi.

Na Wall Streetu zavlada panika. Dolar, koji je desetljećima bio sigurna luka, počinje gubiti vrijednost. Investitori bježe u zlato i juan. Indeksi padaju, a burzovni mešetari šapuću ono što je do jučer bilo nezamislivo: „Američko carstvo je na koljenima.“

Izrael poteže nuklearni adut

Dok rakete padaju na izraelske gradove, vojska pokreće plan koji se dugo držao u tajnosti. Nuklearno oružje, čuvanog u skladištima i podmornicama, postaje posljednja karta. U jednom trenutku odlučuju podići u zrak bombarder koji nosi nuklearni projektil. Cilj: iranski grad od milijun stanovnika. Eksplozija ne uništava samo infrastrukturu – ona uništava iluziju da su nuklearne bombe samo oružje odvraćanja.

U svega nekoliko sekundi milijun ljudi nestaje u oblaku plazme i prašine. Ostatak svijeta promatra u nevjerici. Vijest se širi društvenim mrežama brže nego što su to mogli predvidjeti i najciničniji stratezi. Nuklearni prag je prijeđen, a svijet je zakoračio u novu eru.

Rusija i Kina izlaze iz sjene

U Moskvi i Pekingu sastaju se krizni stožeri. Godinama su opskrbljivali Iran tehnologijom, oružjem i ekonomskim partnerstvima. Sada, nakon nuklearnog udara, ne mogu ostati po strani. Prve isporuke naprednih sustava protuzračne obrane kreću prema Teheranu, a uz njih i logistička podrška. Kina daje do znanja da će svaka nova nuklearna eksplozija izazvati njezin izravan odgovor. Rusija, pak, šalje jasnu poruku: svaka prijetnja Iranu odsad je prijetnja Moskvi.

Na zapadu, NATO ulazi u stanje pripravnosti. Ali saveznici su podijeljeni. Europske prijestolnice strahuju da će se rat preliti na njihovo tlo. Talijanske i njemačke baze već su označene kao potencijalne mete ruskih raketa. U Parizu i Berlinu raste pritisak javnosti: „Zašto bismo ginuli zbog izraelskog rata?“

Domino-efekt globalnog kaosa

U svega nekoliko dana svijet tone u krizu kakva nije viđena od Drugog svjetskog rata. Dolar gubi status svjetske valute, međunarodna trgovina se urušava, a cijene energenata lete u nebo. Redovi pred bankama postaju svakodnevica, a ulice američkih i europskih gradova ispunjavaju prosvjedi.

Bliski istok pretvara se u pakao. Libanon i Sirija ulaze u ratni kaos, dok Saudijska Arabija panično pokušava balansirati između savezništva s Amerikom i realnosti u kojoj Iran, Rusija i Kina sve više diktiraju igru.

U Izraelu se vodi borba za preživljavanje. Gradovi su djelomično uništeni, ekonomija paralizirana, a vlada uvodi ratno stanje. Ali najveći gubitnik nije samo Izrael – to su Sjedinjene Američke Države, čije carstvo počinje pucati iznutra. Kada se vlastiti narod pita zašto milijarde odlaze u beskonačne ratove dok kod kuće nedostaje osnovnih resursa, odgovor postaje bolan: carstvo više ne može hraniti ni sebe, a kamoli druge.

Povijesni presedan

Chevrier podsjeća da povijest carstava uvijek ima isti završetak. Rim je gorio dok su carevi vjerovali u svoju nedodirljivost. Sovjetski Savez raspao se iznutra, iako je još uvijek držao pod kontrolom pola Europe. Danas, kaže on, američko carstvo može doživjeti simultani kolaps s Izraelom – jer su previše vezani jedno za drugo. Kad jedno padne, drugo će biti povučeno za sobom.

Ovaj scenarij nije samo vojna fikcija. On je i upozorenje. Ako se nuklearna logika jednom probije, ako se pokaže da bombe nisu samo simbol odvraćanja nego i oružje koje se koristi, svijet ulazi u fazu gdje više nema povratka.

Epilog: igra bez povratka

Možda će netko reći da je sve ovo pretjerivanje, još jedna apokaliptična vizija. Ali što ako nije? Što ako je dovoljno jedan pogrešan pritisak na dugme, jedna kriva procjena u kabinetu, pa da se svijet otkotrlja u ponor?

Slika je dramatična: Izrael, pogođen raketnim udarima, odgovara nuklearnom eksplozijom. Amerika, iscrpljena i podijeljena, oklijeva i gubi status zaštitnika. Rusija i Kina preuzimaju inicijativu. Svjetski poredak koji je postojao od Drugog svjetskog rata nestaje u nekoliko tjedana.

I dok povjesničari jednog dana budu analizirali 2020-e, mogli bi zaključiti: ovo je bila dekada u kojoj je završila američka era, a započela nova, multipolarna. No za milijune ljudi koji će živjeti taj trenutak, neće biti važno kakav naslov stoji u knjigama. Bit će važno samo jedno – tko će preživjeti, a tko će ostati tek fusnota povijesti.