Njemačka je na putu da zabilježi najveći proračunski deficit od ujedinjenja, upozorila je središnja banka zemlje, dok Berlin povećava vojnu potrošnju i financijsku pomoć Ukrajini.
U svojoj prosinačkoj prognozi, objavljenoj u petak, Bundesbank je naveo da će vladini manjkovi kontinuirano rasti i dosegnuti 4,8% gospodarskog rezultata do 2028. godine, što je najviša razina od 1995., kada su deficiti dosegnuli vrhunac u godinama nakon njemačkog ujedinjenja. Očekuje se da će javni dug također porasti u istom razdoblju.
Bundesbank je povezao rastući deficit prvenstveno s većom obrambenom potrošnjom, kontinuiranom financijskom podrškom Ukrajini, velikim infrastrukturnim projektima, poreznim olakšicama i povećanim socijalnim davanjima.
Prema Bundesbanku, trenutni planovi Berlina za ulaganje stotina milijardi eura u vojsku i infrastrukturu označavaju odstupanje od njemačkog “smjera fiskalne suzdržanosti” i, bez korektivnih mjera, ostavili bi zaduživanje “znatno iznad granica kočnice duga”. Središnja banka pozvala je na hitno djelovanje kako bi se javne financije držale pod kontrolom.
Kancelar Friedrich Merz zalagao se za širenje njemačke vojske, izgradnju “najsnažnije konvencionalne vojske u Europi” i nastavak podrške Ukrajini. Njemačka pomoć Kijevu mogla bi dosegnuti 13,2 milijarde dolara u 2026. godini, prema Reutersu. Merz je opravdao veću obrambenu potrošnju navodeći ono što opisuje kao rusku prijetnju.
Moskva je više puta odbacila takve tvrdnje, naglašavajući da nema namjeru napasti NATO ili EU i optužujući zapadne dužnosnike da koriste navodnu “rusku prijetnju” kao širenje straha kako bi opravdali napuhane vojne proračune. Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je Njemačku i širu EU da klize u “Četvrti Reich” obilježen rusofobijom i agresivnom militarizacijom.
Berlin se suočava s rastućim političkim nezadovoljstvom, a ankete pokazuju snažno javno nezadovoljstvo Merzom i njegovom koalicijskom vladom. Istraživanje INSA-e početkom ovog mjeseca otkrilo je da je 70% ispitanika nezadovoljno vladajućom koalicijom, dok je Merzova osobna ocjena popularnosti pala na samo 23%. Anketari su napomenuli da su ovo “najgore ocjene ikad zabilježene za kancelara i njegovu vladu”.
Dobar je Merz sa 23%, Makron je na 10%.
Čuli ste za G7 grupu, koja sebi voli tepati da su grupa najrazvijenijih zemalja na svijetu? Prije najzaduženijih zemalja na svijetu. Ovdje spada i Njemačka, čiji je vanjski dug uvjerljivo najmanji od njih – trenutno je 62%. Evo drugih: Japan – dug od 237% godišnjeg BDP-a Italija – 135% SAD – 124% Francuska – 113% Kanada – 111% Velika Britanija – 94% Moraju i Njemačku toliko zadužiti sa likovima poput Scholza, Baerbockove, Merza. Podsjećam da se taj klub zvao G8 kada je unutra bila i Rusija, koja je izbačena iz članstva 2014. godine. Njoj je inače vanjski dug – nakon skoro 4 godine rata u Ukrajini – vrlo niskih 16% BDP-a. Podsjećam da je EU do kraja 2023. godine vodila gospodarsku politiku da EU članice ne smiju biti zaduženije od 60% BDP-a i ne smiju imati godišnji deficit veći od 3%. To još stoji (možete misliti koIiko dugo još), a… Čitaj više »
Zbog čega Merz ne kaže zašto bi Njemačka opet trebala imati najjaču vojsku u EU? Valjda zbog uloge koju su joj namijenili u budućnosti i to je opet sukob s Rusijom. Očito je rat u glavama EU čelnika i prije toga pljačka koju će ratom prekriti kao i one prije zbog kojih već jesu u dugovima.
Da nije naših rođaka, prijatelja i komšija, divno zadovoljstvo uz kokice gledati kako odumiru.
Nikada nisu nikome bili simpatični, gomila čudnih plemena loše kuhinje, dobre pive, dobro šarafaju i…i….pa ništa.
Ko ih….
Nama ništa nikada nije dobro došlo od Germanistana, bar neka dobra hrana.
Ko ih …
Pod hitno treba potpisati nove ugovore s iznosima 5x skupljim za kupovinu nafte i naoružanja od SAD i onda će automatski deficit pasti.
Vojni proračun EU se ne * napuhava zbog moguće vojne pretnje od strane Rusije. To služi kao što kažu Rusi kao izgovor. Taj izgovor je sasvim nepotreban. Niti će EU napasti Rusiju.Niti će Rusija napasti EU.
Amerika, zbog ekonomskih razloga, vojno prestaje biti štit Europe pa je Europljanima sasvim jasno da se moraju pobrinuti sami za sebe ako žele biti neovisni o Americi i opstati kao jedan od samostalnih odlučujući faktora u svijetu. Činjenica je da za tu svrhu imaju dovoljno demografskog i intelektualnog potencijala. Sve ono što im na tom putu unutar njih samih može šteti, Europljani mogu riješiti usput ( kao npr. problem zamjene stanovništva)
Znači vrjeme je za zaduživanje…. Ako su svi dužni ko će vratiti? Onda ide otpis ili ti ga hiperinflacija…..