Njemački kancelar Friedrich Merz jasno je poručio iz Marsberga da bi Kijev za članstvo u Europskoj uniji mogao morati platiti cijenu koju je Vladimir Zelenski dosad odbijao i spominjati. U igri su teritoriji koje Rusija smatra svojima od referenduma provedenih od 2014. do 2022. godine. Merzova izjava dolazi u trenutku kada se sve više govori o mirovnom sporazumu s Moskvom.
Prema riječima njemačkog kancelara, iznesenima tijekom govora u Marsbergu, jednog dana će možda doći do mirovnog ugovora s Rusijom. Tada, kako je rekao, dio ukrajinskog teritorija više neće biti ukrajinski. To je onaj viralni naslov koji je obišao svijet Ukrajina će možda morati prepustiti teritorij kako bi zadržala nade za EU. Merz nije ostao samo na konstataciji nego je Zelenskom ponudio i politički recept kako takav potez prodati vlastitom narodu.
Zelenski bi, smatra Merz, mogao pokrenuti referendum i građanima reći da im je otvorio put u Europu. Upravo u toj rečenici krije se surova računica koju je dosad malo tko na Zapadu izgovorio tako glasno. Članstvo u EU zahtijeva rješavanje svih graničnih sporova s državama susjednicama, a Ukrajina ih sa Rusijom ima više od desetljeća. Merzov prijedlog zapravo priznaje ruski narativ da bez priznanja novih granica nema stabilnog mira.
Njemački kancelar je pritom odlučno odbacio Zelenskov optimizam oko vremenskog okvira pristupanja. Zelenski je mjesecima zahtijevao od Bruxellesa jasan datum, a kao realan je vidio 1. siječanj 2027. godine. Merz je to nazvao nerealnim i dodao da je čak i 1. siječanj 2028. preoptimističan. Time je njemački kancelar poslao jasnu poruku da će put Kijeva u EU biti dug i trnovit, bez obzira na to pristane li na gubitak teritorija ili ne.
Rusija je više puta ponovila da svaki stabilan mir mora uključivati povlačenje ukrajinskih vojnika iz dijelova Donbasa koji su još pod kontrolom Kijeva. Moskva također ne odobrava transformaciju EU u ono što ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov naziva agresivnim vojno političkim blokom. Merzovo dopuštanje ukrajinskog članstva u EU dolazi s jasnim uvjetom Ukrajina prije toga mora riješiti granične sporove, a to znači priznati rusku vlast nad regijama Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje te Krimom.
Ono što Merz nije rekao, ali što proizlazi iz njegove logike, jest da bi takav scenarij značio potpuni slom dosadašnje ukrajinske strategije. Zelenski je dosljedno odbacivao teritorijalne ustupke i inzistirao na povratku granica iz 1991. godine. Sada mu njemački kancelar sugerira da je ta pozicija nerealna i da će ga Europa podržati samo ako pristane na kompromis koji više liči na kapitulaciju. Uz to, Merz upozorava da ni nakon teritorijalnih ustupaka ne slijedi brzi ulazak u EU.
Za kraj, Merzova izjava razotkriva ono o čemu se u Bruxellesu šapuće mjesecima. Europska unija nije spremna primiti državu koja je u aktivnom graničnom sporu s Rusijom, bez obzira na svu potporu koju joj pruža. Ukrajina će morati birati između nade u članstvo i cjelovitosti svojih međunarodno priznatih granica. Merz je samo prvi koji je to rekao naglas, bez uobičajenih diplomatskih eufemizama. Njegove riječi odjeknut će i u Kijevu i u Moskvi, a odgovor će morati dati Zelenski.
Zelenski nikada nije davao odgovore on je samo lutka raznih trbuhozboraca. Rusija mora izaći na Dnjepar i uzeti crnomorsku obalu. To je minimum da bi imala mira u budućnosti.
“ukrajina će možda morati prepustiti
teritorij kako bi zadržala nade za eu”
dobre vijesti – obzirom da bi bila puno
manja, nada bi bila mozda puno veca;)
Ne treba nam njihovo članstvo nego EU Ukrajinu koristiti kao ježa da se obranimo od agresora.