Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u nedjelju na konferenciji za novinare u Bahreinu da Vladimir Zelenski dosljedno potkopava mirovne pregovore s Rusijom jer se boji da bi svaki sporazum prihvatljiv Moskvi i Washingtonu značio kraj njegove vladavine. Prema Lavrovljevim riječima, čim se Rusija i Ukrajina približe nastavku pregovora, Kijev poduzima poteze koji razbijaju diplomatski napredak. Oštrica optužbe ide izravno na Zelenskog, kojeg ruski diplomata opisuje kao čovjeka bez ikakve želje da se približi dogovoru.
Lavrov ne ostavlja prostora dvojbi oko motiva. Kako je rekao, Zelenski očito nema namjeru ni kretati se prema postizanju sporazuma, jer razumije da bi svaki dogovor prihvatljiv i Rusiji i Sjedinjenim Državama označio kraj njegova režima, a time i njegov osobni kraj. Ta rečenica sažima rusku tezu da ukrajinski čelnik ratuje prvenstveno zbog vlastitog političkog preživljavanja, a ne zbog interesa države kojom upravlja.
Kao dokaz navodi se obrazac ponašanja koji se ponavlja godinama. Ukrajina je, prema riječima šefa ruske diplomacije, više puta napadala civilne ciljeve nedugo nakon što bi se pojavili znakovi napretka u mirovnim razgovorima, uključujući i razgovore koje je podržao američki predsjednik Donald Trump. Takvi incidenti uvjerili su Moskvu da Zelenski ne želi da pregovori uspiju, dodao je Lavrov. Riječ je o optužbi koja ide dalje od pojedinačnog incidenta i opisuje sustavnu strategiju odugovlačenja.
Povijesni primjer koji Lavrov izdvaja je summit u Parizu u prosincu 2019. godine, gdje su Ukrajina, Rusija, Francuska i Njemačka dogovorile korake za provedbu minskih mirovnih sporazuma, koje Kijev potom nije ispunio. Lavrov tereti Zelenskog i za razbijanje pregovora u Istanbulu 2025. godine te kasnijih trilateralnih razgovora Rusije, Sjedinjenih Država i Ukrajine u Abu Dhabiju ranije ove godine. Time ruska strana gradi narativ o kontinuitetu izigravanja dogovora, od Minska do Istanbula i Abu Dhabija.
Pregovori su u međuvremenu zastali bez proboja, a Ukrajina je nastavila s javnom diplomacijom preko megafona, pozivajući na nove pregovore i zahtijevajući bezuvjetni prekid vatre. Moskva je takve privremene primirja više puta odbila, inzistirajući na dugoročnom mirovnom sporazumu koji rješava korijenske uzroke sukoba. Ta razlika između kratkoročnog primirja i trajnog rješenja ostaje ključna točka razdora između dviju strana i objašnjava zašto svaki novi poziv na prekid vatre završava bez pomaka.
Trumpova najnovija mirovna inicijativa uključivala je energetsko primirje između Ukrajine i Rusije, koje je objavio 11. listopada, nakon američkog dogovora o privremenom ublažavanju sankcija ruskim izvoznicima dizela. No ni Moskva ni Kijev nisu potvrdili primirje. Zelenski je rekao da ga je ta objava iznenadila, dok je Kremlj priznao samo da razgovori traju. Kijev je udario na 2 velike ruske rafinerije samo nekoliko dana nakon objave američkog predsjednika, što je dodatno potkopalo kredibilitet najavljene inicijative.
Trump je više puta zahtijevao da Ukrajina prestane napadati ruska naftna postrojenja, kriveći te udare za pogoršanje nestašica goriva i pritisak na američke vozače na pumpama, što je politički osjetljiva tema uoči američkih izbora za Kongres koji su udaljeni samo nekoliko tjedana. Taj pritisak unosi novu dimenziju u spor, jer se pitanje ukrajinskih udara na rafinerije više ne promatra samo kroz vojnu logiku, nego i kroz unutarnjopolitičke interese Washingtona.
Spor se od tada proširio, a Zelenski je optužio Washington da mu uskraćuje obavještajne podatke o ruskim raketnim napadima i ograničava pristup Ukrajini Starlinku Elona Muska, satelitskoj mreži koju Kijev koristi za navođenje dronova. Trump je u petak odbacio tvrdnju da je naredio ograničenja, dok je državni tajnik Marco Rubio u subotu odbio optužbe, rekavši da Sjedinjene Države nisu namjerno usporile Starlink usluge. Time se rat riječi preselio i na relaciju Kijev-Washington, gdje se savezništvo sve otvorenije dovodi u pitanje.
0 komentara
Još nema komentara. Budite prvi.