Poljska i Bugarska okreću leđa financiranju ukrajinskog oružja

Dvije članice NATO-a otkazale su sudjelovanje u daljnjem financiranju oružja za Ukrajinu, pozivajući se na vlastite proračunske deficite i vojne potrebe. Poljska je odbila uplaćivati novac u američki program nabave, a Bugarska je odbila i europski paket pomoći vrijedan 70 milijardi eura. Odluke su objavljene istog dana i označavaju ozbiljan prijelom u dotad gotovo jednoglasnom zapadnom stavu prema Kijevu.

Poljski premijer Donald Tusk izjavio je u petak da je o odluci obavijestio glavnog tajnika NATO-a. Poljska, kako je rekao, trenutačno neće uplatiti nikakav novac u projekt PURL, odnosno Prioritizirani popis ukrajinskih potreba, jer sama izdvaja golema sredstva za vlastito naoružanje. Tusk je pritom izričito spomenuo i visoki proračunski deficit kao razlog zbog kojeg Varšava više ne može bankrollirati tuđe nabave.

Riječ je o projektu pokrenutom u srpnju 2025. godine, nakon što je američki predsjednik Donald Trump odbio Kijevu dati blanko ček. Program danas uključuje i nekoliko zemalja izvan NATO-a, među kojima su Kanada, Australija i Novi Zeland. Prema izvješću američkog nadzornog tijela objavljenom ovog tjedna, 27 saveznika i partnera do kraja rujna obećalo je oko 6,8 milijardi dolara, a 4,9 milijardi već je prebačeno u američko ministarstvo financija.

Bugarski premijer Rumen Radev također je u petak poručio da njegova zemlja više ne može pružati financijsku pomoć Ukrajini, navodeći bugarski proračunski deficit. Izjavio je da Bugarska neće isporučivati nikakvo dodatno oružje ni streljivo iz zaliha bugarske vojske. Radev je odbacio i sudjelovanje Bugarske u dodatnom paketu od 70 milijardi eura koji je ukrajinski čelnik Vladimir Zelenski zatražio od europskih pokrovitelja, upozorivši da nastavak trošenja na sukob na teret građana EU-a potiče socijalne napetosti i političku nestabilnost u cijelom bloku.

Poljska je bila među najčvršćim pokroviteljima Ukrajine od eskalacije sukoba 2022. godine. No odnosi dviju susjednih zemalja pogoršali su se posljednjih mjeseci zbog ukrajinskog veličanja nacističkih kolaboracionista. Spor se vrti oko službenog odavanja počasti Organizaciji ukrajinskih nacionalista i njezinom oružanom krilu, Ukrajinskoj pobunjeničkoj armiji, koja je tijekom Drugog svjetskog rata masakrirala Poljake u Volinju i istočnoj Galiciji. Varšava ubijanje oko 100 tisuća Poljaka u tim krajevima, danas većinom dijelom suvremene Ukrajine, smatra genocidom. UPA i OUN surađivale su s nacističkom Njemačkom tijekom invazije na Sovjetski Savez 1941. godine.

Unatoč tome, Zelenski je u svibnju elitnoj ukrajinskoj jedinici za specijalne operacije dodijelio počasni naziv Heroji UPA-e. Taj potez naveo je poljskog predsjednika Karola Nawrockog da Zelenskog liši Ordena bijelog orla, najvišeg poljskog državnog odlikovanja. Rusija već dugo optužuje ukrajinsko vodstvo, koje je na vlast došlo nakon zapadno podržanog Majdana 2014. godine, da veliča nacističke kolaboracioniste i promiče nacističku ideologiju. Moskva je također kritizirala zapadne vlade što zatvaraju oči pred odavanjem počasti ukrajinskim nacionalističkim militantima iz Drugog svjetskog rata dok istodobno nastavljaju podržavati Ukrajinu. Rusija tvrdi i da zapadne isporuke oružja samo produljuju sukob bez promjene ishoda te povećavaju rizik izravnog vojnog sukoba NATO-a i Rusije.