SpaceX ograničio Starlink u Ukrajini bez obavijesti Kijeva

Odluka jedne privatne kompanije u četiri dana ugasila je dio ukrajinskih vojnih operacija, a Kijev o tome nije bio obaviješten.

Od noći s 13. na 14. listopada 2026. vojna verzija Starlinka, sustav Starshield, prestala je raditi u Ukrajini na brzinama iznad 160 kilometara na sat. Vojni terminali montirani na dronove i vozila gube signal čim se kreću brže od toga, a posljedica je niz otkazanih misija. Ograničenje se odnosi na brzinu kretanja same antene, ne na brzinu prijenosa podataka.

Ukrajinski dužnosnik za obrambene tehnologije Serhiy Beskrestnov objavio je da obrambene snage nisu bile upozorene na ograničenje i da je ono poremetilo nekoliko misija. Na terenu je situacija i gora nego što zvuči iz Kijeva: 7. korpus brzog reakcija, raspoređen na jugoistočnom frontu, izvijestio je da veza puca 10 do 20 sekundi već pri 110 do 120 kilometara na sat. Dronovi su nastavljali letjeti, ali su postali teže upravljivi, a neke jedinice su misije jednostavno otkazale.

Kijev je sam tražio ograničenje, ali ne ovo

SpaceX je prvi put ograničio brzinu terminala u siječnju 2026., i to na zahtjev Kijeva. Ruska vojska tada je svoje jurišne dronove opremala Starlink terminalima, pa je SpaceX najprije postavio granicu na 75 kilometara na sat, a zatim uveo bijelu listu dopuštenih terminala. Sada se ograničenje primjenjuje i na terminale ukrajinske vojske.

Ruski teritorij ionako je izvan pokrivenosti Starlinka, pa ukrajinski dronovi koji gađaju rusku naftnu industriju koriste druge komunikacijske kanale. Ograničenje zato ne dira duboke udare, ali dira borbu na ukrajinskom tlu, gdje jedinice međusobno komuniciraju preko Starlinka, a terminali navode dronove koji gađaju rusku logistiku na okupiranom jugu i istoku.

Četiri dana između objave i mjere

SpaceX nije dao nikakvo objašnjenje. No tajming je neugodan: Elon Musk je u subotu 10. listopada na platformi X napisao da je Zelenski „otišao predaleko”, komentirajući snimku Bijele kuće u kojoj Donald Trump zamjera Kijevu udare na ruske rafinerije dizela. Ograničenje je stupilo na snagu četiri dana kasnije.

Veza između Muskove objave i odluke SpaceX-a nije dokazana, i to treba jasno reći. Ali ironija je potpuna: rafinerije zbog kojih Washington prigovara Kijevu gađaju dronovi koji Starlink uopće ne koriste. Musk pak iza sebe ima Bijelu kuću koja ga je već branila pred Europskom unijom.

Ovo nije priča o jednoj tehničkoj granici. Ovo je priča o vojsci koja je operativno ovisna o postavkama koje u privatnoj firmi mijenja jedan čovjek, bez obavijesti, bez objašnjenja i bez ikakvog demokratskog nadzora. Alternativa praktički ne postoji. Eutelsat, koji drži i mrežu OneWeb, ponudio se još u ožujku 2025., kada su Sjedinjene Države obustavile vojnu pomoć, a tadašnja direktorica Eva Berneke procjenjivala je da bi za 40.000 terminala trebalo nekoliko mjeseci. Orange u Francuskoj radi s tri europska giganta na konkurentu Starlinku, ali ništa od toga nije spremno za front.

Postavlja se pitanje koje nitko u Kijevu ni Bruxellesu ne želi izgovoriti naglas: ako se kritična vojna infrastruktura jedne suverene države nalazi u rukama kompanije čiji vlasnik istovremeno komentira politiku te države i sjedi uz američku administraciju, koliko ta država uopće odlučuje o vlastitoj obrani? Odgovor koji Europa godinama odgađa sada ima cijenu izraženu u otkazanim misijama.