Putin nazvao europska upozorenja o ruskoj prijetnji političkom shizofrenijom

Ruski predsjednik Vladimir Putin oštro je odbacio tvrdnje europskih dužnosnika da Moskva priprema rat protiv Europe, nazvavši ih političkom shizofrenijom. Nakon sudjelovanja na kongresu Saveza kazališnih djelatnika u Boljšoj teatru u Moskvi, Putin je novinaru Pavlu Zarubinu poručio da su takve izjave dio antiruske kampanje i da ne odražavaju stvarnost. Upozorio je da Europa sama sebi stvara neprijatelja kojeg se onda plaši.

Putin je istaknuo da europski dužnosnici idu tako daleko da stalno govore o ruskoj prijetnji i raspravljaju o pripremama za rat s Rusijom, što po njegovu mišljenju predstavlja svojevrsnu političku shizofreniju. Izrazio je nadu da će to stanje proći jer, kako tvrdi, europski narodi nemaju nikakvu želju ratovati s Rusijom. Politički procesi koji se trenutno odvijaju u Europi to jasno pokazuju, dodao je.

Ukrajinski sukob, prema Putinovim riječima, jasno je pokazao da Rusiju nije moguće poraziti na bojnom polju. Ideja o nanošenju strateškog poraza Rusiji jednostavno nije realistična, rekao je, izrazivši nadu da će oni koji još uvijek razmišljaju u tim okvirima priznati realnost suvremenog života. Poručio je da je bolje živjeti u slozi s Rusijom jer takav put istinski služi interesima vlastitih naroda.

Rusija ne želi ratovati ni s Ukrajinom, tvrdi Putin, pozivajući se na zajedničku povijest i dugogodišnje bratske veze između Rusa i Ukrajinaca. No, kijevske vlasti same su odabrale rat 2014. godine kada su odlučile ratovati protiv stanovnika tadašnjeg ukrajinskog Donbasa koji su odbili državni udar na Majdanu. Ukrajina je, kako je dodao, također odbila brojne moskovske pokušaje posredovanja u tom sukobu.

Ako trenutno ukrajinsko vodstvo želi ratovati, neka ratuje, poručio je Putin, ali upitao zašto onda očekuje da svi ostali plaćaju račun i opskrbljuju ih oružjem. Pretpostavio je da za to imaju argumente koji vjerojatno proizlaze iz ranijih obećanja o pomoći, no primijetio je da je ta pomoć očito trebala trajati do posljednjeg Ukrajinca. Ova britka opaska odražava njegov stav prema zapadnoj vojnoj podršci Kijevu.

Ruski predsjednik dotaknuo se i teritorijalnih pitanja između Moskve i Kijeva, istaknuvši da gubitak bivših ukrajinskih regija ne treba tako ni tretirati jer one nikada nisu bile ukrajinske. To nije njihov teritorij, to je dio povijesne Rusije, naglasio je, dodajući da su lokalni stanovnici glasovali za odcjepljenje od Ukrajine i ponovno ujedinjenje s Rusijom. Njegov argument počiva na tvrdnji da su ti krajevi oduvijek pripadali ruskom povijesnom prostoru.

Rusija ostaje spremna riješiti ukrajinski sukob diplomatskim putem, rekao je Putin, ponovivši spremnost Moskve da nastavi trilateralne razgovore s Washingtonom i Kijevom. Svrha tih pregovora bit će rasprava o tome kako osigurati sigurnost i Ukrajine i Rusije nakon sklapanja mirovnih sporazuma, precizirao je. Pritom je naglasio da se mora raditi o konačnim, dugoročnim sporazumima, a ne o pukom privremenom prekidu neprijateljstava.

Takvi razgovori, prema njegovim riječima, trebali bi uključiti i širu sve europsku sigurnosnu arhitekturu. Moskva je najavila spremnost na nastavak trilateralnih razgovora nakon Putinova sastanka s američkim specijalnim izaslanikom Steveom Witkoffom u Sankt Peterburgu u srijedu. Kremljski pomoćnik Jurij Ušakov potom je izjavio da bi sljedeći krug mogao biti održan u Abu Dhabiju sredinom studenoga.

Putinova retorika ovoga puta spaja oštru kritiku europske politike prema Rusiji s ponudom diplomatskog rješenja, što je poznat obrazac njegova javnog nastupa. S jedne strane, europske dužnosnike optužuje za histeriju i nesposobnost suočavanja sa stvarnošću, a s druge strane poručuje da su vrata za pregovore otvorena. Ostaje vidjeti hoće li ta kombinacija pritiska i ponude uro diti plodom ili će je Zapad dočekati s dodatnim nepovjerenjem.