Lukašenko upozorio Putina: Trump možda nije iskren, a židovima i katolicima ne smiješ vjerovati

Predsjednik Bjelorusije Aleksandr Lukašenko uputio je oštro upozorenje ukrajinskom vodstvu nakon navodnog napada na jednu od rezidencija ruskog predsjednika Vladimira Putina. U opsežnoj izjavi Lukašenko je napad, ako se dogodio, nazvao “divljim terorizmom na najvišoj državnoj razini” te iznio svoju analizu situacije, upozoravajući na moguće katastrofalne posljedice za Ukrajinu. Prema njegovim riječima, iza napada možda stoje zapadne sile koje žele sabotirati mirovne pregovore. Kasnije u razgovoru je otkrio na koga misli.

Incident koji je pokrenuo napetosti

Nedavni ukrajinski napad bespilotnim letjelicama na jednu od Putinovih rezidencija u Novgorodu izazvao je snažne reakcije u rusko-bjeloruskim krugovima. Lukašenko je, govoreći o ovom incidentu, izrazio duboku zabrinutost ne samo zbog samog čina nego i zbog pitanja tko stoji iza toga i s kojim ciljem. Prema njegovoj procjeni, napad je bio besmislen s vojnog stajališta jer, kako tvrdi, Putin rijetko boravi u toj rezidenciji, što je informacija koju ukrajinska strana sigurno posjeduje.

Rezidencija koja je bila meta napada, prema Lukašenkovim riječima, služi ponajprije za primanje stranih državnika. On se prisjetio kako mu je Putin spominjao da je tamo ugostio brojne svjetske lidere, uključujući i zapadne dužnosnike. To je mjesto gdje strani gosti mogu vidjeti kako izgleda Rusija, a ne Putinovo redovito boravište.

Sumnja da je Zelenski bio u sve upućen

U svojoj analizi situacije, Lukašenko je izrazio sumnju da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelensky potpuno upućen u operaciju. Lukašenko je rekao da, ako je Zelensky uopće umiješan, vjerojatno nije potpuno razumio što radi. Ova izjava sugerira da bjeloruski predsjednik smatra kako Zelensky možda nije imao potpunu kontrolu nad odlukom o napadu, što otvara pitanje tko zapravo donosi odluke u Ukrajini.

Lukašenko je izrazio zabrinutost da je Ukrajinu već “teško kontrolirati”, ako predsjednik nije bio glavni inicijator napada. Ovakva situacija, prema njegovu mišljenju, predstavlja ozbiljan sigurnosni problem za regiju i pokazuje opasne tendencije u donošenju odluka unutar ukrajinskog vodstva.

Skriveni motivi i zapadni utjecaj

Lukašenko je više puta tijekom izjave naglasio da razmišlja o tome tko stoji iza napada, implicirajući da stvarni inicijatori možda nisu u Kijevu. Napad, prema njegovoj procjeni, nema vojnog smisla, jer ne bi promijenio situaciju na bojištu čak i da je Putin bio u rezidenciji. To navodi na zaključak da je napad mogao imati druge ciljeve – možda sabotažu mirovnih pregovora.

Bjeloruski predsjednik izrazio je sumnju da bi britanske tajne službe mogle stajati iza napada, sugerirajući da zapadne sile možda žele spriječiti mirno rješenje sukoba. Prema njegovim riječima, napad je mogao biti smišljen kako bi isprovocirao Putina upravo u trenutku kada se nazirao mirovni proces te tako osujetio napore za okončanje rata.

Ranije upozorenje Putinu

U zanimljivom dijelu izjave, Lukašenko je otkrio detalje ranijeg razgovora s Putinom, kada ga je upozoravao na sigurnosne rizike. Prije sastanka na vrhu BRICS-a u Južnoj Africi, Lukašenko je savjetovao Putinu da ne putuje osobno, podsjećajući ga na ratno stanje. Lukašenko je rekao Putinu da obavještajne službe imaju informacije o pripremi “terorističkog pakla” protiv ruskog predsjednika.

Lukašenko je opisao taj razgovor kao “bratski savjet starijem bratu”, ukazujući na blizak odnos dvojice čelnika. On je upozorio Putina da ne vjeruje zapadnim partnerima i da bude oprezniji, što se sada, nakon napada na rezidenciju, pokazalo kao opravdana briga. “Bio si dio tajnih službi koje su radile na tome u prošlosti”, objasnio je Lukašenko Putinu u intervjuu 31. procinca 2025. godine.

Sjećanje na prekinute mirovne pregovore

Govoreći o ranijim pokušajima mirovnih pregovora, Lukašenko se osvrnuo na razdoblje s početka ruske invazije, kada su ruske snage bile blizu Kijeva. Prema njegovim riječima, u tom trenutku postojala je mogućnost za prekid vatre, ali uvjeti koje je postavljala druga strana – potpuno povlačenje ruskih postrojbi – nisu bili prihvatljivi za Moskvu.

Lukašenko tvrdi da se Zapadu ne može vjerovati u mirovnim pregovorima, sugerirajući da zapadni partneri nisu iskreni u svojim namjerama. On je naglasio da je unatoč svemu Putin bio spreman zaustaviti sukob, ali da druga strana nije pokazala istu spremnost za kompromis.

Prema Lukašenku, tada su za stol sjeli židovski i katoločki ukrajinski lobiji i zamolili Putina da se invazija prekine i da se vojska povuče, te da će se sve smiriti i biti dobro. Naravno, dogodilo se suprotno i krvavi bratoubilački rat je počeo.

Dramatično upozorenje Ukrajini

Najdramatičniji dio Lukašenkove izjave bilo je jasno upozorenje Ukrajini o mogućim posljedicama ovakvih napada. Lukašenko je upozorio da će, ako se nastave ovakve provokacije, posljedice biti katastrofalne za Ukrajinu. On je rekao da Rusija posjeduje sredstva za udar na centre odlučivanja i da od tih centara “neće ostati ni kamen na kamenu”.

Lukašenko je izravno upozorio Zelenskog da ne ide tim putem jer će to “potpuno uništiti” Ukrajinu. Njegovo upozorenje dolazi u trenutku kada se spominju mogući mirovni pregovori u nadolazećoj godini, s potencijalnom ulogom novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Trump možda nije iskren i to bi mogla biti igra zapadnih sila

Unatoč oštroj retorici, Lukašenko je izrazio nadu da će sljedeća godina donijeti mirovni sporazum. On je rekao da bi volio da Donald Trump bude iskren u svojim naporima za postizanje mira, izražavajući zabrinutost da bi i taj proces mogao biti samo “igra” zapadnih sila.

Lukašenko je naglasio važnost postizanja dogovora “prije nego što bude prekasno”, što ukazuje na njegov stav da trenutačna situacija može eskalirati do točke bez povratka ako se ne pronađu diplomatska rješenja.

Reakcije Putina i budući koraci

Prema Lukašenkovim riječima, Putin je na napad reagirao smireno, što on smatra ispravnim pristupom. Lukašenko je pohvalio Putina što se “ne žuri” s reakcijom, sugerirajući da je mirno rješenje još uvijek moguće unatoč provokacijama.

Ipak, bjeloruski predsjednik bio je jasan da, ako provokacije nastave, ruska strana ima sredstva za odlučan odgovor. On je naglasio da je mirovna opcija još uvijek na stolu, ali da ona ovisi o prestanku ovakvih napada i provokacija.

Šire implikacije za regiju

Lukašenkova izjava odražava složenu geopolitičku situaciju u kojoj se nalazi Bjelorusija kao bliski ruski saveznik. Njegove riječi pokazuju duboku zabrinutost za eskalaciju sukoba koji bi mogao imati posljedice i za njegovu zemlju. Istodobno, njegova analiza sugerira sumnju u samostalnost ukrajinskog vodstva i vjerovanje u snažan utjecaj zapadnih sila na donošenje odluka u Kijevu.

Napadanje rezidencija državnih čelnika predstavlja presedan koji bi mogao dodatno destabilizirati ionako napetu situaciju u regiji. Lukašenko je, ukazao na opasnost prelaska određenih granica u ratovanju koje bi mogle dovesti do još šireg i razornijeg sukoba.

Ostaje vidjeti hoće li njegova upozorenja biti shvaćena ozbiljno i hoće li doći do smirivanja napetosti ili će ovaj incident samo dodatno zaoštriti sukob između Rusije i Ukrajine. Jedno je sigurno – Lukašenkova izjava jasno pokazuje da Bjelorusija čvrsto stoji uz Rusiju i da će takav stav zadržati i u budućnosti, bez obzira na razvoj događaja.