Američke zalihe streljiva su iscrpljene, Pentagon traži hitno povećanje proizvodnje oružja

Pentagon traži hitno povećanje proizvodnje oružja
8 komentara

Zamjenik ministra obrane Steve Feinberg poručio je obrambenim tvrtkama da višegodišnji razvojni ciklusi nisu prihvatljivi.

Pentagon je naredio proizvođačima oružja ubrzanje proizvodnje jer je rat Izraela i SAD-a protiv Irana ozbiljno iscrpio zalihe američkog streljiva. Feinberg je poslao memorandum u kojem od obrambenih tvrtki traži da u roku od 21 dana objasne kako namjeravaju ubrzati isporuke i povećati proizvodne kapacitete za ključne sposobnosti. Istodobno je poručio da se programi moraju dramatično ubrzati i proizvodnja odmah proširiti.

Ovaj potez razotkriva sve veći pritisak na američke vojne rezerve i dolazi u vrijeme napetosti između predsjednika Donalda Trumpa i dužnosnika Pentagona zbog sve manjih zaliha projektila.

Koliko je zapravo oružja potrošeno?

Iako memorandum ne navodi točne brojke, stručnjaci procjenjuju da je višemjesečna kampanja protiv Irana iziskivala ogromne količine preciznog streljiva. Riječ je o standardnim projektilima poput Tomahawk krstarećih raketa i zračno-zemaljskog oružja koje SAD koristi desetljećima, a čija je proizvodnja već godinama smanjena zbog fokusa na modernije sustave.

Pentagon sada od industrije traži ono što se u vojnom žargonu naziva „surge”, odnosno naglo povećanje proizvodnje koje je posljednji put viđeno tijekom ratova u Iraku i Afganistanu. No tada je riječ bila o kopnenim operacijama, dok je sadašnji sukob s Iranom prvenstveno rat iscrpljivanja koji se vodi dalekometnim oružjem.

Postavlja se pitanje koje memorandum ne spominje, a ono glasi tko će platiti račun za obnovu arsenala. Američki porezni obveznici već financiraju ratne napore Izraela, a sada će dodatno plaćati i ubrzanu proizvodnju oružja koje je potrošeno u tuđem ratu.

Ponavljanje povijesne pogreške

Sličan scenarij već smo vidjeli. Nakon Zaljevskog rata 1991. SAD je morao hitno obnavljati zalihe preciznog oružja, a isto se ponovilo nakon intervencije u Libiji 2011. godine. Svaki put industrija naplati punu cijenu, a vojni proračun raste bez stvarne rasprave o tome isplati li se uopće ulaziti u sukobe koji troše resurse bez jasnog strateškog cilja.

Feinbergov memorandum možda je tehnički dokument o proizvodnim rokovima, ali njegova je prava poruka jednostavna, a glasi američka vojna industrija ne može pratiti tempo ratova koje Washington i njegovi saveznici vode na Bliskom istoku. Pitanje koje nitko ne postavlja jest koliko je još ratova američka javnost spremna financirati prije nego što se zapita je li cijena tog sukoba opravdana.

iranOružjePentagonSADvojna industrija

Stavovi izneseni u tekstu i u komentarima ne odražavaju nužno stav redakcije.

8 komentara

  1. Max59k

    Dobra vijest za mnogre narode svijeta.

  2. aniki

    Fali jim vazdušnih intercrptora, THAAD, potrošeno oko 50% i Patriota, potrošeno oko 35%. Ostalogimajo još dovoljno.

  3. Tupko Glupko

    Prošle godine izuzetni su imali ostvareni vojni proračun od oko 900 milijardi dolara (!).

    Za usporedbu – drugoplasirana Kina 336 milijardi, trećeplasirana Rusija 190 milijardi, a četvrtoplasirana Njemačka 114 milijardi.

    Gdje odlazi sva ta lova, kada im 900 milijardi dolara godišnje nije dovoljno da imaju dosta dalekometnih projektila na skladištu?
    Brojkom: 900.000.000.000 dolara godišnje.

    1. Roccos5,9k

      Pa pogledaj što rade amerikenjski generali i oni niži kad napuste aktivnu vojnu službu.Gotovo svi redom su odjednom tajkuni,otvaraju svoje tvrtke love puni ko brod.Američki vojni budžet je kolosalna pljačka kojoj nitko živ ne može stati ukraj.

    2. Tupko Glupkoodgovor korisniku Roccos

      Svaki radnik u SAD plaća u prosjeku 6.000 dolara godišnje za vojsku iz svoje plaće.

      A po Trumpovom prijedlogu proračuna Pentagona za 2027. plaćat će – skoro 10.000 dolara.

      Naime, mirotvorac Trump predlaže vojni godišnji proračun od 1.500 milijardi dolara (!).

  4. Biber

    Nije to ništa, našli su oni riješenje i to tu kod nas. Danas je osvanuo jedan članak, vrlo interesantan u kojem piše:

    UMIROVLJENI general marinaca Ronald Johnson dobio je suglasnost u Senatu SAD-a za preuzimanje dužnosti novog veleposlanika te zemlje u Bosni i Hercegovini. Navodno je Cvijanović procvjetala, a obradovao se i Konaković.

    Šef bosanskohercegovačke diplomacije Konaković odmah je počeo hvaliti Johnsona. “Zadovoljni smo i sretni ovakvim rješenjem”, kazao je Konaković za podcast Politbiro.

    Njegova je ocjena kako je dobro to što je Johnson profesionalni vojnik, pa očekuje kako će zbog tog iskustva biti posebice zainteresiran za potencijale vojne industrije u BiH, što bi moglo otvoriti put novim investicijama. “To (imenovanje) potvrđuje da smo mi za SAD i dalje interesantni”, kazao je Konaković.

  5. Dumand

    Redakcija!
    Obratite pažnju na zadnju izjavu Scotta Basentta ministra financija USA,
    To je bitno za ove naše kolonije od tzv. država

  6. Samo u prolazu

    Da im je do mira ne bi povecavali proizvodnju 🙁

© 2026 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI