Švicarska narodna banka četvrtu godinu zaredom ne dira svoje zlatne rezerve, dok im je vrijednost u međuvremenu narasla za desetke milijardi. No rezerve središnje banke samo su manji dio zlata koje leži u toj zemlji — a onaj veći dio ne popisuje nitko.
Zlato je u srijedu, 9. rujna 2026., na svjetskim burzama vrijedilo oko 4.400 dolara za uncu. To je otprilike 21 posto više nego prije godinu dana, ali i osjetno ispod rekorda od 5.597 dolara, postignutog 29. siječnja ove godine. Prošlu je godinu zlato zaključilo s rastom od 64 posto, najvećim od 1979. i tadašnje naftne krize.
Za Švicarsku ta brojka nije samo burzovni podatak. Ona određuje koliko vrijedi ono što leži u trezorima te zemlje.
Ono što se zna: 1.040 tona
Švicarska narodna banka (SNB) drži 1.040 tona zlata i ta se brojka nije promijenila godinama. Po današnjoj cijeni to je otprilike 147 milijardi dolara, odnosno oko 127 milijardi eura. Preračunato na broj stanovnika, na svakog Švicarca dolazi zlata u vrijednosti od približno 16.000 dolara.
Zlato je pritom tek oko osam posto ukupne imovine te središnje banke, koja mnogo veći dio drži u stranim valutama. U prvom tromjesečju ove godine same promjene vrijednosti zlata donijele su SNB-u dobit od 7,8 milijardi švicarskih franaka — bez ijedne kupljene ili prodane unce.
Predsjednik SNB-a Martin Schlegel izjavio je u travnju ove godine da banka nema planove ni povećavati ni smanjivati te zalihe. Za razliku od središnjih banaka Poljske, Kine, Kazahstana i Brazila, koje posljednjih godina agresivno kupuju, Švicarska stoji po strani.
Gdje je to zlato
SNB navodi da se oko 70 posto rezervi čuva u samoj Švicarskoj, oko 20 posto kod Bank of England u Londonu i oko 10 posto kod kanadske središnje banke u Ottawi. Takvu podjelu obrazlažu time da im zlato mora biti dostupno i u kriznim okolnostima.
Točne lokacije trezora unutar Švicarske službena su tajna. Na zastupnička pitanja u parlamentu o tome gdje se zlato fizički nalazi ne odgovara se, uz obrazloženje da je riječ o sigurnosti.
Vrijedi spomenuti i ono što se često zaboravlja: između 2000. i 2008. SNB je prodao 1.550 tona zlata, u razdoblju kad je cijena tek počinjala rasti. Da nije bilo te prodaje, Švicarska bi danas bila četvrti najveći državni vlasnik zlata na svijetu umjesto osmog — a količina koju je prodala danas bi vrijedila više od 200 milijardi dolara.
Ono što se ne zna: sve ostalo
Rezerve središnje banke, međutim, nisu ni približno sve zlato koje se nalazi u Švicarskoj. One su vjerojatno manji dio.
U švicarskim trezorima zlato drže strane središnje banke — Italija, primjerice, ondje čuva 149 tona svojih rezervi. Zlato ondje drže investicijski fondovi, rafinerije, trgovci plemenitim metalima i privatni ulagači, u bankovnim sefovima i u privatnim trezorima koji s bankama nemaju veze, od Züricha i Ženeve do bivših vojnih bunkera u Alpama.
Koliko toga ukupno ima, ne objavljuje nitko. Švicarska statistika vanjske trgovine prati uvoz i izvoz zlata, ali takozvano monetarno zlato — ono koje pripada središnjim bankama — iz tih je statistika izuzeto. Privatni trezori ne objavljuju stanja, a bankovna i podatkovna tajnost u Švicarskoj se protežu i na čuvaonice. Procjene koje kruže u medijima uglavnom se ne mogu provjeriti, pa ih ovdje ne prenosimo kao činjenice.
Ono što se pouzdano zna jest razmjer protoka. Kroz švicarske rafinerije godišnje prođe između 2.100 i 2.400 tona zlata, što je, ovisno o godini i procjeni, između polovice i sedamdeset posto ukupne svjetske proizvodnje. Četiri od najvećih svjetskih rafinerija plemenitih metala — Valcambi, PAMP, Argor-Heraeus i Metalor — nalaze se u toj zemlji, koja pritom nema nijedan vlastiti rudnik zlata.
Koliko je to važno za švicarsko gospodarstvo, govori jedan podatak: zlato je 2024. činilo oko 27 posto ukupnog švicarskog izvoza — više od farmaceutske industrije.
Zašto to sada zanima ljude
Rast cijene zlata u posljednje dvije godine analitičari objašnjavaju kombinacijom nekoliko čimbenika: kupnjama središnjih banaka koje smanjuju ovisnost o dolaru, geopolitičkim napetostima i nesigurnošću oko kamatnih stopa. Ovog tjedna na cijenu su dodatno djelovale napetosti na Bliskom istoku i iščekivanje odluke američke središnje banke.
Prognoze se razilaze. HSBC je početkom godine za 2026. predviđao raspon od 3.950 do 5.050 dolara po unci, dok je UBS ciljao 5.000 dolara. Zlato je u međuvremenu prošlo i jedno i drugo — probilo je 5.500 u siječnju, pa se vratilo na sadašnjih 4.400.
Za Švicarsku sve to znači jedno: dok se raspravlja o tome kamo ide cijena, ono što leži u njezinim trezorima svake godine vrijedi više, a najveći dio te imovine ne pripada njoj i nigdje se javno ne popisuje.
Izvori: Švicarska narodna banka, Kitco, Trading Economics, Reuters, LBMA, švicarska savezna statistika vanjske trgovine. Cijene zlata odnose se na 9. rujna 2026. i mijenjaju se svakodnevno.