Ugled Švicarske kao globalnog predvodnika u digitalnoj privatnosti suočava se s dramatičnim testom dok Proton Technologies, proizvođač Proton Maila i Proton VPN-a, upozorava da će preseliti poslovanje u inozemstvo kako bi izbjegao poštivanje predloženih zakona o nadzoru.
Ako budu usvojene, ove mjere—temeljene na zakonima iz Rusije—natjerale bi tvrtke da pohranjuju korisničke podatke i naruše privatnost korisnika, kršeći Protonovu politiku bez evidentiranja i standarde enkripcije. Sa 100 milijuna korisnika koji se oslanjaju na njegove usluge, izvršni direktor Protona Andy Yen tvrdi da bi pravila učinila tvrtku „manje povjerljivom od Googlea“—i poslovanje nemogućim u Švicarskoj. Nadolazeća odluka, nakon javnog savjetovanja u svibnju, ističe sukob između imperativa nacionalne sigurnosti i naslijeđa zaštite privatnosti ove države, dok politička oporba i tehnološke tvrtke pozivaju donositelje odluka da zadrže konkurentnu prednost Švicarske u globalnom tehnološkom sektoru.
„Ne bismo imali izbora osim otići“—Protonovo ozbiljno upozorenje protiv širenja nadzora
Švicarska vlada predložila je izmjene u zakonima o nadzoru podataka, najavljene u ožujku, s ciljem proširivanja zahtjeva za zadržavanje podataka s tradicionalnih telekomunikacijskih pružatelja na „izvedene pružatelje usluga“, uključujući VPN-e, aplikacije za razmjenu poruka i društvene mreže. Zagovornici privatnosti tvrde da bi to potkopalo anonimnost korisnika, temelj švicarske digitalne neutralnosti. Proton, predvodnik u šifriranoj komunikaciji, otvoreno se suprotstavlja ovim promjenama.
U intervjuu za švicarsku televiziju RTS, Yen je promjene nazvao „ozbiljnim kršenjem prava na privatnost“ i „istovjetnim zakonima u Rusiji“. Naglasio je da bi poštivanje predloženih pravila zahtijevalo od Protona da demontira svoje osnovne zaštite privatnosti, kao što je politika bez evidentiranja—a to je načelo koje štiti korisnike u autoritarnim režimima. „Mislim da ne bismo imali izbora osim otići iz Švicarske. Zakon bi postao gotovo identičan onome koji je danas na snazi u Rusiji. To je nemoguće za naš poslovni model“, izjavio je Yen.
Proton nije jedini u otporu. NymVPN, još jedna švicarska tehnološka tvrtka usmjerena na privatnost, također je obećala da će se radije preseliti nego ugroziti svoju sigurnosnu infrastrukturu. Alexis Roussel, suosnivač i operativni direktor Nyma, naveo je švicarski ugled kao pokusnog poligona za digitalna prava kao dovoljan razlog za borbu protiv prijedloga: „Pravo na digitalni integritet ovdje je ustavno. Nećemo ga razvodniti.“
Paralela s Rusijom—Kako prijedlog narušava povjerenje u švicarsku neutralnost
Švicarske izmjene odražavaju zakone u državama poput Rusije, gdje se zaštita privatnosti rutinski zaobilazi radi nadzora građana. Yen je povukao izravnu paralelu, ističući da su takve mjere proglašene nezakonitima u Europskoj uniji i SAD-u, državama koje imaju strože okvire zaštite privatnosti. „Jedina zemlja u Europi s otprilike ekvivalentnim zakonom je Rusija“, izjavio je.
Zagovornici privatnosti strahuju da bi ovaj zaokret mogao narušiti dugogodišnju privlačnost Švicarske kao utočišta za tvrtke i pojedince koji zahtijevaju sigurnu komunikaciju. Švicarska njeguje digitalnu neutralnost još od 1800-ih, a strogi bankovni zakoni o tajnosti evoluirali su u suvremenu etiku zaštite podataka. Međutim, predloženi zakoni mogli bi potaknuti odlazak tvrtki, šteteći konkurentnoj poziciji države u globalnoj tehnološkoj ekonomiji.
Sukob dolazi nakon godina napetosti između tvrtki koje privatnost stavljaju na prvo mjesto i vlada koje traže veće ovlasti nadzora. Godine 2023. Ženeva je postala prvi švicarski kanton koji je digitalni integritet uveo kao ustavno pravo. Više od 90% birača podržalo je slične mjere u Neuchâtelu 2024., što ukazuje na široku javnu podršku zaštiti od invazivnog nadzora.
Negativna reakcija i poziv na „zdravorazumski“ kompromis
Otpor predloženim zakonima raste otkako je završilo razdoblje javnog savjetovanja u svibnju. Političke stranke, udruge za građanska prava i tehnološke tvrtke mobiliziraju se kako bi zatražile preispitivanje. Ključan argument su gospodarski troškovi: Švicarska riskira gubitak statusa magneta za inovativne tvrtke poput Protona, koje zapošljavaju tisuće lokalno i privlače globalna ulaganja.
„Želimo pravila koja štite privatnost građana i dopuštaju tvrtkama poput Protona da uspijevaju“, rekao je Yen, pozivajući na „zdravorazumske“ reforme koje uravnotežuju sigurnost i slobodu. Ruehl, suosnivač inicijative za digitalni integritet, naglašava da zakoni moraju biti usklađeni s ustavnim pravima, a ne oponašati autoritarne režime.
Švicarski donositelji odluka sada su pred ključnom odlukom—onom koja bi mogla redefinirati švicarsku ulogu u digitalnom dobu. Kako je Yen istaknuo: „Odluka je na Bernu. Hoće li sačuvati imidž zaštitnika privatnosti ili prigrliti prakse slične Rusiji?“
Švicarski digitalni identitet na prekretnici
Ultimatum Protona naglašava temeljnu napetost između nacionalne sigurnosti i individualnih prava dok države traže način odgovora na nove prijetnje. Za Švicarsku, ulozi su egzistencijalni: zadržati konkurentnu prednost kao utočište privatnosti ili riskirati da postane još jedno poglavlje u eroziji digitalnih sloboda.
Dok donositelji odluka razmatraju svoju odluku, Yenove riječi ostaju: „Ovdje se radi o tome želi li Švicarska ostati predvodnik—ili postati dio skupine država nadzora.“ S tvrtkama poput Protona i Nyma koje su spremne djelovati u skladu sa svojim principima, ishod bi mogao preoblikovati ne samo švicarsku politiku, već i globalne standarde internetske privatnosti u sve nadzornijem svijetu.
Autor: Američki alternativni mediji
Dajte molim vas! Tko još vjeruje u zaštitu privatnosti? Kakva privatnost? Sve smo vidjeli kad je bila pandemija korone i kako EU štiti našu privatnost. Još te iste platforme koje nas kao štite u stvari prikupljaju i dijele naše podatke, bolje reći prodaju
Ne razumem odakle da odu ako Proton mail ne radi u Rusiji bez VPN-a već godinama?
Proton VPN nemoguće je skinutu sa oficijalnog sajta zbog blokade. jedino putem drugog VPN-a ili sa nekog sajta koji nije pod blokadom.
Švicarci nikad nisu imali tvornice, oni su bankari, čuvari novca u novije vrijeme kad su se pojavili povjerljivi dokumenti oni i to čuvaju. Od toga žive, to im je posao. Međutim neko ih je pritisnuo pa su “zamrzli” Ruska sredstva i time jasno pokazali da nisu samostalni, da ih neko kontrolira i da ono što čuvaju nije bezbjedno. Švica više nije što je bila, i ona propada.
Kad je ono propala neka švicarska banka:
-Baba, što kažu švicarci?
-Kažu da će promijeniti zastavu. Umjesto plusa stavit će minus!
Neću da kažem čija je to baba, jbg 😛 😛
Logična reakcija.
Temeljen na ruskom zakonu
U cemu je problem????
A gdje su im ono bekap serveri? Pogodite.