Američki međuizbori 3. studenoga 2026. mogli bi postati presudan politički trenutak drugog Trumpova mandata. Donald Trump neće biti kandidat, ali će rezultat gotovo sigurno biti protumačen kao referendum o njegovoj politici, popularnosti i budućnosti republikanskog pokreta.
Republikanci u izbore ulaze s vrlo tankom većinom u Kongresu. Demokratima su dovoljna samo tri dodatna mjesta za preuzimanje Zastupničkog doma, dok bi za kontrolu Senata morali osvojiti četiri republikanska mandata. Zato i mali pomak birača može promijeniti odnos snaga u Washingtonu.
Ako republikanci izgube jedan ili oba doma Kongresa, Trump neće automatski izgubiti predsjedničku funkciju. Ostat će predsjednik do kraja mandata, ali će mu prostor za donošenje velikih zakona, proračunskih paketa i važnih imenovanja biti znatno uži.
Što ako demokrati osvoje Zastupnički dom?
Najjednostavniji scenarij za demokrate je osvajanje Zastupničkog doma. S većinom u tom domu preuzeli bi predsjedanje ključnim kongresnim odborima, dobili mogućnost pokretanja istraga, pozivanja dužnosnika na saslušanja i zahtijevanja dokumenata od Trumpove administracije.
To bi promijenilo svakodnevni ritam Bijele kuće. Umjesto da administracija uglavnom diktira političku agendu, veliki dio vremena trošio bi se na obranu odluka i zahtjeve Kongresa, dok bi političke istrage mogle postati svakodnevna tema američkih medija.
Može li ponovno doći do impeachmenta?
Demokratska većina u Zastupničkom domu mogla bi ponovno pokrenuti postupak impeachmenta. Za usvajanje članaka optužnice dovoljna je obična većina u Zastupničkom domu, ali sama optužnica ne znači da predsjednik automatski napušta svoju dužnost.
Za stvarnu smjenu predsjednika potreban je postupak u Senatu i dvotrećinska većina prisutnih senatora. Čak i kada bi demokrati imali većinu od 51 prema 49, to ne bi bilo dovoljno bez potpore značajnog broja republikanskih senatora.
Što ako Trump izgubi Senat?
Ako demokrati osvoje Senat, posljedice bi bile drukčije, ali za Trumpa možda jednako ozbiljne. Senat potvrđuje savezne suce, veleposlanike i visoke dužnosnike, pa bi demokratska većina mogla blokirati nominacije ili znatno usporiti njihovo potvrđivanje.
Posebno važan bio bi slučaj u kojem se tijekom posljednje dvije godine mandata otvori mjesto na Vrhovnom sudu. Predsjednik može predložiti kandidata, ali bez potvrde Senata ne može ga postaviti na jednu od najutjecajnijih pravosudnih funkcija u zemlji.
Najgori scenarij za Trumpa: gubitak oba doma
Najveći udar za Bijelu kuću bio bi gubitak i Zastupničkog doma i Senata. Od siječnja 2027. Sjedinjene Države tada bi ušle u razdoblje podijeljene vlasti, u kojem demokrati kontroliraju Kongres, dok republikanac Donald Trump ostaje predsjednik.
U takvom odnosu snaga Trumpov zakonodavni program praktično bi udario u zid. Novi porezni paketi, promjene zdravstvenog sustava, imigracijski zakoni i mnoge energetske inicijative morali bi prolaziti kroz Kongres kojim upravlja politička opozicija.
Demokrati ipak ne bi mogli raditi što žele
To ne znači da bi demokrati mogli jednostavno provoditi sve što žele. Predsjednik i dalje zadržava pravo veta na zakone koje mu Kongres pošalje, pa bi Trump mogao blokirati velik dio demokratskog zakonodavnog programa.
Za rušenje predsjedničkog veta potrebna je dvotrećinska većina u oba doma Kongresa, što bi u realnom odnosu snaga bilo iznimno teško postići. Rezultat bi mogao biti politički rat u kojem obje strane imaju mogućnost blokirati ključne poteze protivnika.
Kongres kontrolira jedno od najmoćnijih oružja: novac
Posebno moćno oružje Kongresa je novac. Velik dio državne potrošnje mora biti odobren kroz kongresne proračunske procese, što znači da bi demokrati mogli ograničavati državno financiranje pojedinih Trumpovih političkih projekata.
Ako dvije strane ne uspiju postići dogovor o financiranju, ponovno bi se mogao dogoditi government shutdown, odnosno privremeno zatvaranje dijela federalne administracije. Takve krize redovito donose političke ultimatume, medijske sukobe i pritisak na tržišta.
Trump bi još snažnije koristio predsjedničke ovlasti
Trump bi u slučaju gubitka Kongresa gotovo sigurno još snažnije koristio izvršnu vlast. To bi značilo više izvršnih uredbi, regulatornih promjena i odluka koje predsjednik može donositi preko federalnih agencija bez prolaska kroz klasični zakonodavni postupak.
Ali izvršna uredba nije jednako čvrsta kao zakon. Savezni sudovi mogu blokirati odluke koje prelaze predsjedničke ovlasti, buduća administracija može ih lakše poništiti, a Kongres može ograničiti pojedine poteze uskraćivanjem potrebnog financiranja.
Što bi se dogodilo s NATO-om i američkom vanjskom politikom?
U vanjskoj politici Trump bi zadržao znatno više manevarskog prostora nego u domaćim pitanjima. Američki predsjednik ima široke ovlasti u diplomaciji, nacionalnoj sigurnosti i zapovijedanju vojskom, pa promjena većine ne bi preko noći preokrenula američku politiku.
Ipak, Kongres može snažno utjecati na međunarodnu politiku kroz kontrolu proračuna, zakone i nadzor administracije. Pomoć Ukrajini, odnos prema NATO-u, vojna potrošnja i sankcije mogli bi postati još veća područja sukoba Bijele kuće i Kongresa.
Najveći problem za Trumpa možda uopće nije Kongres
Najveća posljedica velikog republikanskog poraza možda se ne bi dogodila u Kongresu, nego unutar same Republikanske stranke. Ako bi stranka izgubila oba doma i velik broj mandata, otvorilo bi se pitanje Trumpove odgovornosti za izborni rezultat.
Tijesan poraz u Zastupničkom domu mogao bi se objasniti normalnim obrascem međuizbora. Međutim, težak poraz u oba doma bio bi ozbiljan udar na Trumpov autoritet i mnogo teže bi ga bilo prikazati kao običnu izbornu korekciju.
Može li MAGA pobjeđivati bez Trumpa?
Tada bi se unutar Republikanske stranke otvorilo ključno pitanje: može li MAGA pokret pobjeđivati kada Trump osobno nije na izbornom listiću? Odgovor bi mogao odrediti smjer američke desnice pred predsjedničke izbore 2028. godine.
Trump se prema sadašnjem ustavnom okviru ne može ponovno kandidirati i biti izabran za predsjednika 2028. Zato bi međuizbori 2026. postali prvi veliki test borbe za Trumpovo nasljeđe i kontrolu nad njegovom snažnom biračkom bazom.
Ako MAGA kandidati prođu dobro, Trump može tvrditi da njegova politička formula ostaje pobjednička i nakon njegova odlaska iz Bijele kuće. Ako dožive težak poraz, republikanski guverneri, senatori i donatori dobit će snažan argument za promjenu smjera.
Trump je nešto slično već doživio 2018.
Postoji važan presedan iz 2018. godine. Tijekom Trumpova prvog mandata demokrati su na međuizborima osvojili Zastupnički dom, nakon čega su uslijedile intenzivne kongresne istrage, sukobi oko dokumenata i naposljetku prvi Trumpov impeachment.
Ako se 2026. ponovi politički val sličnih razmjera, drugi dio sadašnjeg mandata mogao bi izgledati slično, ali još intenzivnije. Ključna razlika je što Trump ovaj put nema novu predsjedničku kampanju koja bi Republikansku stranku držala okupljenom oko njegove kandidature.
Tri scenarija nakon izbora
Treba razlikovati tri osnovna scenarija. Ako republikanci izgube samo Zastupnički dom, Trump dobiva dvije godine istraga i pregovora. Ako izgube Senat, demokrati dobivaju snažnu kontrolu nominacija za velik broj važnih državnih funkcija.
Ako republikanci izgube oba doma, Washington ulazi u razdoblje političkog sukoba predsjednika i Kongresa. Obje strane imale bi dovoljno moći da zaustavljaju protivnika, ali premalo da samostalno nametnu cijelu svoju političku agendu.
Pravo pitanje nije ostaje li Trump, nego koliko će moći imati
Međuizbori 2026. nisu pitanje hoće li Trump ostati predsjednik. On ostaje na funkciji. Pravo pitanje je koliko će političke moći imati od siječnja 2027. i koliko će izborni rezultat promijeniti odnose snaga pred predsjedničke izbore 2028.
Ako republikanci zadrže Kongres, Trump dobiva još dvije godine za nastavak zakonodavne agende. Ako izgube oba doma, počinje institucionalni sukob Bijele kuće i demokratskog Kongresa koji bi mogao obilježiti ostatak njegova mandata.
A ako republikanski poraz bude velik, međuizbori 2026. mogli bi ostati zapamćeni ne samo kao trenutak kada je Trump izgubio Kongres, nego kao trenutak kada je unutar američke desnice počela prava borba za političku eru nakon Trumpa.
Izvori
Obzirom da su Boris Johnson i svita napunili gaće može se reći da prema Kijevu putuje pun vagon govana.
Zavapio Boris kada će se Razbojnickoj sekti u Kijevu pokloniti PZO, no prvo i osnovno je da se na put uvijek ponese čisto rublje, gaće prvenstveno.
Čistih gaća nikad dosta!
Prvo čiste gaće pa tek onda raketni sustav.
Ovaj put Boris neće pokloniti PZO sustav ali to ne znači da nije ponio poklon, dapače, poklon je ne samo tu nego je i svjež.