Izraelske obavještajne službe tijekom su protekle godine američkoj administraciji dostavile više upozorenja o navodnim iranskim planovima za atentat na Donalda Trumpa, no američki obavještajci nijednu od tih prijetnji nisu uspjeli neovisno potvrditi.
Kako prenosi Reuters pozivajući se na jednog aktualnog i dva bivša američka dužnosnika, upozorenja su stizala od lipnja 2025. godine i pojačala se prije američke odluke o pokretanju rata protiv Irana u veljači. Navodne prijetnje uključivale su planove da se Trumpa ustrijeli snajperom ili da se unajmi napadač s nožem na velikom javnom skupu.
Najdetaljnije upozorenje prije summita u Ankari
Najozbiljnije upozorenje stiglo je pred summit NATO-a u Ankari u srpnju. Izraelski dužnosnici upozorili su Bijelu kuću da bi Iran mogao pokušati ubiti Trumpa, potencijalno projektilom lansiranim s ramena, dok se bude kretao zrakoplovom Air Force One prema summitu. Unatoč tome, CIA nije uspjela potkrijepiti te specifične prijetnje, navode dužnosnici.
Postavlja se pitanje koje izvor ne postavlja: zašto Izrael tako uporno šalje nepotvrđene informacije o iranskim zavjerama upravo uoči ključnih američkih odluka o Iranu? Ovo nije prvi put da izraelske obavještajne procjene utječu na američku vanjsku politiku — sjećamo se i lažnih tvrdnji o iračkom oružju za masovno uništenje koje su poslužile kao opravdanje za invaziju 2003. godine.
Nacionalni interesi ispred tuđih agendi
Ovakvi potezi pokazuju koliko je važno da države poput Hrvatske samostalno procjenjuju obavještajne informacije i ne dopuštaju da ih se uvlači u tuđe ratove. Nacionalni interesi moraju biti na prvom mjestu, a ne interesi saveznika koji imaju vlastite geopolitičke ciljeve. Američka administracija trebala bi se zapitati koliko su te informacije bile točne i tko je zapravo imao koristi od eskalacije napetosti s Iranom.
Činjenica da se ovakve nepotvrđene prijetnje koriste u političke svrhe nije nova pojava. Još se jednom pokazuje da obavještajne procjene često služe kao alat za oblikovanje javnog mnijenja i opravdavanje vojnih intervencija. Parlamentarna kontrola nad obavještajnim službama i transparentnost u donošenju odluka o ratu i miru od ključne su važnosti za svaku demokratsku državu.
U konačnici, ostaje otvoreno pitanje je li Trumpova administracija donijela odluku o ratu s Iranom na temelju provjerenih činjenica ili na temelju nepotvrđenih izraelskih upozorenja koja su mogla poslužiti drugim interesima. Izlazak iz asocijacija gdje nacionalni interesi nisu na prvom mjestu, kako to naša urednička politika nalaže, postaje sve važniji u svijetu u kojem obavještajne manipulacije oblikuju sudbinu cijelih naroda.