Eisenkot postavio ultimatum svima koji žele u vladu

Izraelski oporbeni čelnik Gadi Eisenkot postavio je uvjet koji dosad nije bio na stolu: svaka stranka koja želi ući u njegovu vladu mora se pisano obvezati na uništenje Hamasa.

Eisenkot je to izrekao nakon što mu je predsjednik Isaac Herzog službeno dao šest tjedana za sastavljanje vlade, nakon pobjede bloka protiv Netanyahua na nedavnim izborima. Uvjet je jasan: priznanje Hamasa kao terorističke organizacije i obveza rušenja njegovih vojnih i upravljačkih kapaciteta. Tko to ne potpiše, ostaje izvan vlade.

Sam Eisenkot nije skrivao zašto traži takvu obvezu. Izrael je, rekao je, „usred razorne diplomatske krize” jer njegovi najbliži saveznici preispituju odnose sa zemljom. Dodao je i da Izrael „nema luksuz gubiti vrijeme ni vraćati se u beskrajne izborne cikluse”.

Uvjet koji zatvara vrata

Formalno gledano, riječ je o koalicijskom uvjetu. Politički, to je ultimatum. Stranke koje su dosad koketirale s ulaskom u „nacionalnu vladu hitnosti” sada moraju birati između potpisa pod Eisenkotove uvjete i ostanka na margini. Nema treće opcije, barem ne one koju je on spreman prihvatiti.

Herzogov mandat od šest tjedana teče od trenutka imenovanja. Ako Eisenkot u tom roku ne sastavi većinu, Izrael ide u novi krug izbora — peti u nekoliko godina, ako se računaju svi prethodni pokušaji formiranja vlade. To je kontekst u kojem treba čitati njegovu rečenicu o „luksuzu gubljenja vremena”.

Što izvor nije pitao

Ovdje nedostaje jedno ključno pitanje: tko uopće može jamčiti da će se potpisana obveza o uništenju Hamasa pretvoriti u djelo? Izraelska politička povijest puna je koalicijskih sporazuma koji su nakon izbora ostali mrtvo slovo na papiru. Obveza na papiru ne znači operativnu sposobnost, a kamoli volju za dugotrajnu i skupu kampanju u Gazi.

Eisenkot to zna. Njegov uvjet stoga nije toliko vojni plan koliko politički filter — alat kojim se iz buduće vlade uklanjaju stranke koje bi mogle tražiti pregovore ili primirje. To je istovremeno i poruka Washingtonu i europskim prijestolnicama: nova vlada neće biti mekša od prethodne.

Saveznici koji preispituju

Upravo je to slaba točka njegove strategije. Ako su najbliži saveznici već u fazi preispitivanja odnosa, kako će reagirati na vladu koja se programski obvezuje na uništenje Hamasa? Priznanje Hamasa kao terorističke organizacije nije sporno u većini zapadnih prijestolnica. Ali „obveza uništenja upravljačkih kapaciteta” podrazumijeva dugotrajnu okupaciju ili potpuni kolaps civilne uprave u Gazi — a to je teret koji saveznici sve teže brane.

Eisenkot je svjestan da mu diplomatska kriza ne dolazi samo izvan Izraela. Dolazi i iznutra, iz koalicija koje se raspadaju pod težinom vlastitih obećanja. Njegov mandat od šest tjedana zapravo je test može li se izraelska politika uopće konsolidirati oko jednog cilja, ili će se i dalje trošiti u izbornim ciklusima dok vanjski partneri gube strpljenje.

Ako vlada ne bude formirana, novi izbori neće riješiti ništa što prethodni nisu. Samo će odgoditi odgovor na pitanje koje Eisenkot sada postavlja svima: jeste li spremni potpisati, ili ćete radije riskirati još jedan krug izbora?