OpenAI gubi milijarde dok prihodi rastu, ulagači traže odgovore

OpenAI je u trećem kvartalu poslovao s gubitkom većim od 10,9 milijardi dolara, dok je istodobno prihod porastao oko 50 posto u odnosu na prethodni kvartal.

Tvrtka koja stoji iza ChatGPT-a priopćila je to ulagačima u utorak, a gubitak je narastao s 10,1 milijarde dolara iz drugog kvartala. Prihod je, dakle, rastao — ali ne dovoljno da pokrije troškove. Sam Altman i njegov tim tako su suočeni s pitanjem koje godinama odgađaju: gdje je točka na kojoj prihodi prestižu rasipanje.

Rast prihoda dijelom dolazi iz izvora koji je Altman donedavno nazivao neugodnim. OpenAI je u veljači počeo prikazivati oglase u svom chatbotu, ideju koju je izvršni direktor ranije opisao kao „uznemirujuću” i obećao da će je rabiti samo kao krajnju mjeru. Konkurent Anthropic to je okretanje javno ismijao reklamama tijekom Superbowla, a dio korisnika reagirao je bijesom. Tvrtka nije objavila koliko zarađuje na oglasima, ali u kolovozu je navela da bi njezina oglasna divizija mogla godišnje prihodovati milijardu dolara.

Projekcije koje ne drže vodu

Gubitak dolazi i nakon spora oko toga kako OpenAI projicira zaradu. U listopadu je tvrtka izvijestila o anualiziranom prihodu od oko 50 milijardi dolara — procjeni godišnje zarade — što je 20 milijardi manje od brojke koju je ulagačima prezentirala samo mjesec dana ranije. Takav razmak teško je objasniti knjigovodstvenim finesama.

Tržište je tu korekciju pročitalo kao priznanje da poslovni modeli AI tvrtki nisu ni približno robusni kako ih njihova čelništva prikazuju. Špekulacije o nadolazećem balonu više nisu marginalna tema.

U istom trenutku OpenAI i Anthropic pripremaju burzovne izlazke koji bi mogli biti povijesni, pa se rivalstvo zaoštrava. Anthropic je zauzeo korporativni segment svojim alatima za programiranje, dok OpenAI zaostaje s modelom okrenutim široj publici. Predsjednik tvrtke prošlog se tjedna hvalio da većinu prihoda ostvaruju od poslovnih korisnika — tvrdnja koju će ulagači na burzi moći provjeriti u brojkama, ne u najavama.

Nijedan od tih podataka ne odgovara na ključno pitanje: koliko OpenAI plaća za računalne kapacitete i energiju potrebne za rad modela, i tko će ta postrojenja napajati. Tvrtka je nedavno, suočena s masovnim protivljenjem birača gradnji podatkovnih centara, obećala graditi još više. To je kružna logika: više infrastrukture znači više troškova, a troškovi već sada troše svaki dolar prihoda i još nešto povrh.

Sektor umjetne inteligencije u nekoliko je godina iz sporedne tech teme postao zvijezda industrije. No zvijezda koja gori tuđi novac ne može gorjeti zauvijek. Ako frontier laboratoriji poput OpenAI-a ne pokažu put do dobiti, ulagači će prestati pitati pristojno i početi pitati oštro — a tada će se pokazati koliko je od te priče stvarna tehnologija, a koliko financijska konstrukcija.