Nvidijina afera otkriva koliko svijet ovisi o jednoj osobi

Ispovijest o izvanbračnoj aferi glavnog čovjeka Nvidije otvorila je pitanje koje nije tabloidno: koliko je najmoćnija svjetska kompanija za AI čipove ovisna o jednoj osobi i o tržištu koje SAD pokušava zatvoriti Kini.

Jensen Huang, izvršni direktor i suosnivač Nvidije, priznao je izvanbračnu vezu. Žena uključena u aferu, Alice Huang, navodno je godinama pod istragom američkih vlasti zbog sumnje da radi za kineske obavještajne službe. Kineska vlada optužbe o špijunaži odbacuje. Ono što je donedavno izgledalo kao privatna stvar milijardera sada je predmet kongresnih pitanja i kaznene istrage.

Nvidija nije bilo koja kompanija. To je najveći svjetski dobavljač visokokvalitetnih čipova za umjetnu inteligenciju i data centre, s tržišnim udjelom koji neki procjenjuju na više od 80 posto. Tvrtka je izrasla iz proizvođača grafičkih procesora za videoigre u dobavljača bez kojeg se, praktički, ne može trenirati ni pokretati ozbiljan AI model. Google i AMD pokušali su parirati brzinom i učinkovitošću. Nisu je izbacili s trona.

Čipovi kao ratno polje

Upravo zato su čipovi postali jedno od ključnih frontova u američko-kineskom nadmetanju za geopolitičku moć. Washington od 2022. ograničava prodaju najmoćnijih Nvidijinih čipova Kini, uz djelomična popuštanja prošle godine. Peking granice sankcija sustavno testira. Tvrtke iz jugoistočne Azije, među njima i Megaspeed, bivši poslodavac Alice Huang, optužene su da kupuju Nvidijine čipove i preprodaju ih u Kinu.

Trgovinski podaci pokazuju da je u jednoj godini iz Singapura u Kinu prešlo čipova u vrijednosti većoj od tri milijarde dolara, uz slične količine iz Malezije. Prodaja pristupa zabranjenim Nvidijinim čipovima kineskim tvrtkama postala je rastuća industrija. Huang je, u međuvremenu, intenzivno lobirao za ublažavanje američkih izvoznih ograničenja — što se nakon otkrića veze s Alice Huang čita u posve drugom svjetlu.

Nvidijina burzovna vrijednost pala je nakon objave afere. Dio analitičara pita je li kompanija napuhavala prodajne brojke ignorirajući sankcije. Pojavile su se i informacije da je jedan Nvidijin dužnosnik vršio pritisak na američke dužnosnike da zaustave istragu o odnosima tvrtke s Megaspeedom. Kongres sada traži od Jensena Huanga objašnjenje o kontaktima s Alice Huang i o tome kako Nvidija štiti sebe od strane špijunaže. Tvrtka je, prema izvješćima, pod kaznenom istragom.

Ako Nvidija bude prisiljena jamčiti da njezini čipovi ne završavaju u Kini, njezin prodajni kanal može se zakočiti. No prava opasnost leži dublje: u pitanju koje se u Sjedinjenim Državama dosad nije glasno postavljalo — je li američka strategija kontrole izvoza čipova uopće provediva, ili je desetljećima gradila monopol koji sada ne može nadzirati?

Nvidija je središnji igrač kružnog financiranja kojim AI sektor funkcionira: kompanije ulažu u vlastite dobavljače ili kupce. Investitori već strepe hoće li ogroman novac uložen u umjetnu inteligenciju ikada vratiti profit. OpenAI je odgodio planirani izlazak na burzu, a Anthropicu se, prema glasinama, predviđa ocjena „junk bond”, što znači visokorizično ulaganje. Tvrtke za data centre gube vrijednost pred otporom lokalnih zajednica i rastućim troškovima energije.

Nvidija je desetljećima bila neodvojiva od osobnog brenda Jensena Huanga. Investitori su ga podržavali kao vizionara koji stoji iza cijelog ekosustava umjetne inteligencije. Ako se to promijeni, manjak grafičkih procesora mogao bi biti najmanji problem te industrije.