fbpx

Otkrivamo zašto ljudi koji brzo hodaju mogu da žive 15–20 godina duže od ostalih?

Brzo hodanje i zdravlje

Istraživači kažu da je brz tempo hodanja dobar kardiovaskularni trening, ali može biti i pokazatelj ukupnog zdravstvenog stanja osobe.

U nedavnoj studiji pokazalo se da ljudi koji brže hodaju žive duže, bez obzira na njihovo BMI (Body Mass Index / Indeks tjelesne mase).

Hodanje brzim tempom može vam povećati izglede da živite duže, a nije važno koliko težite kad obujete cipele za hodanje, predlaže novo istraživanje.

Ljudi koji imaju brži ritam hodanja živjeli su duže nego oni koji su hodali sporije, prema istraživačima koji su pratili navike hodanja i smrt gotovo 475.000 ljudi, od kojih je većina bila 50-ih godina na početku studije.

Istraživači su „žustro hodanje“ definisali kao hodanje najmanje 5 kilometara na sat, odnosno 100 koraka u minuti.

Međutim, učesnici, koji su bili zamoljeni da naznače da li hodaju “sporim tempom”, “stalnim / prosječnim tempom” ili “brzim tempom”, sami su izvještavali o ritmu hodanja.

Učesnici žustrim hodom imali su duže očekivano trajanje života u svim kategorijama BMI, navodi se u studiji objavljenoj u zborniku radova Klinike Mayo.

Opstanak je isti za brze šetače za širok raspon indeksa tjelesne mase, od 20 do 40. Ovaj rezultat ukazuje da je fizička funkcija jača odrednica dugog života nego indeks tjelesne mase, a takođe i ljudi sa visokim indeksom tjelesne mase, ali sa dobrom kondicijom mogu duže da žive.

Suprotno tome, učesnici sa sporijim hodom imali su kraći životni vijek za sve kategorije BMI.

Istraživači su izvjestili da je ženama koje su brže hodale životni vijek iznosio oko 87 godina u poređenju sa 72 godine za žene koje su hodale polako.

Muškarci koji su brzo hodali imali su životni vijek od oko 86 godina u poređenju sa 65 godina za muškarce koji su hodali sporije.

To je prosječna razlika za žene od 15 godina i za muškarce od 20 godina.

Ovo nam govori da ako brže hodate radeći kardio vježbe vrlo slabog intenziteta, ojačaće te i ozdraviti vaše srce. Dakle, bez obzira da li imate prekomjernu težinu ili ste u formi, brzo hodanje ima pozitivne fizičke efekte na tijelo i životni vijek.

Brzo hodanje može da spriječi gojaznost

Istraživanja dodaju dokaze koji sugerišu da kardiovaskularna kondicija može pružiti određenu zaštitu od zdravstvenih rizika uslovljenih viškom kilograma ili gojaznošću.

Ova otkrića su  u skladu sa drugim istraživanjima koja pokazuju da brzo hodanje može smanjiti rizik od kardiovaskularnih poremećaja. Iako se mnogi trude da naprave 10.000 koraka dnevno, ta metrika ne govori ništa o brzini hodanja. Ljudi koji su dovoljno spremni da hodaju toliko koraka umjerenim tempom trebali bi pokušati da povećaju tempo. Ali oni koji stalno sjede, bolje je raditi bilo koju vrstu hodanja, čak i malim tempom.

Koliko vremena provedete u šetnji, takođe ne treba zanemariti. Ne računa se samo intenzitet već i trajanje. Veza između brzog hodanja i dugog života možda nije u potpunosti posljedica fiziološkog zdravlja.

Način hodanja takođe može biti pokazatelj konvergentnog dejstva više faktora, uključujući nefizičke (tj. psihološke), koji su i sami povezani sa dužim životom, tvrde znanstvenici.

Mala težina se smatra visokim rizikom

Zanimljivo je da je studija pokazala da grupa sa najnižim životnim vijekom nije ona gdje su najteži učesnici, već muškarci i žene s BMI manjim od 20 – na niskom nivou normalne težine. Ova populacija je, takođe imala koristi od bržeg hodanja.

Nije iznenađujuće da je živahnost šetača povezana sa dugovječnošću, jer je brzo hodanje jasan pokazatelj kardiorespiratorne kondicije, kao i izostajanja bolesti i degenerativnih stanja kao što je osteoartritis.

Ono što je zagonetka više je zašto bi ovo trebalo biti još korisnije za one koji su mršavi. Vjerovatno neki veoma mršavi pojedinci pate od ekstremne krhkosti i lošeg nutritivnog statusa, dok su drugi prirodno vitki i u dobrom stanju.

Studija nije propustila specifične uzroke smrti, kao što su kardiovaskularne bolesti. Vjerovatno je da dobra fizička funkcija uglavnom smanjuje rizik od kardiovaskularne smrti, ali to bi trebalo posebno istražiti u budućim studijama sa dužim praćenjem.

Uzrok i posljedica nisu jasni

Već znamo da će vježbanje većeg intenziteta obično donijeti veći rezultat u određenoj mjeri. Ako ovaj koncept primjenite na to kako čitav život hodate, tada ćete imati više koristi od svog vremena provedenog u šetnji nego neko ko hoda sporije od vas.

U isto vrijeme, ako ste neko ko je uglavnom zdrav, vaše tijelo će moći efikasnije da funkcioniše, i sami ćete imati više energije, a to će vas, možda, dovesti do prirodno bržeg hodanja.

U životu nema zlatnih pravila, ali više kretanja i kretanje većim intenzitetom uvijek će dati bolje rezultate. Dakle, pojačavanje tempa bez obzira na to kuda idemo, definitivno nam može pomoći da živimo duže, pogotovo kada u životu donosimo zdrave odluke u cjelini.

Šetanje se obično smatra manje intenzivnom (i samim tim manje korisnom) od trčanja ili brzog hodanja, ali to nije nužno tačno, kažu stručnjaci. Ako dovoljno brzo hodate, čak možete ući u svoju kardio zonu.

Brzo hodanje po brdima može biti još efikasnije. Nema ništa bolje od brzog hodanja po padinama. Kalorije sagorjevaju, a istovremeno jačate mišiće nogu.

Znanstvenici su takođe proučavali čvrstoću rukovanja i povezanost s dugovječnošću. Uočene su manje konzistentne razlike u očekivanom trajanju života između učesnika visoke i niske čvrstoće stiska, posebno kod žena, navodi se u studiji.

0 0 vote
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
8 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Kgfjč
Gost
Kgfjč
9 mjeseci prije

Ja hodam brzo, ali sad ću usporiti. Ne želim dugo živjeti jednom kad krenem primati hrvatsku mirovinu.

U prolazu
Gost
U prolazu
9 mjeseci prije
Reply to  Kgfjč

Pravi domoljub, što prije odapeti da ne teretiš državu financijski.

Alex
Gost
Alex
9 mjeseci prije

Brži od infarkta 🤣🤣🤣

U prolazu
Gost
U prolazu
9 mjeseci prije

Brzo hodanje je zdravije za srce i pluća, ali baš za koljena i nije zdravo. Vijek trajanja zgloba i hrskavica je ograničen. Dokaz su stariji ljudi koje bole noge i zglobovi, tako da ne mogu brzo hodati a možda bi htjeli. Osim toga, ljudi “nervčiki”, koju su napeti i stalno im se žuri, poznato je da žive kraće od smirenih osoba, koje se ne nerviraju i nigdje ne žure. Ipak, sve u svemu, mislim da je bolje brže hodati.

dulebg
Gost
dulebg
9 mjeseci prije
Reply to  U prolazu

– Ja, kad sam bio vaših godina, ustajao sam starijima u autobusu!
– Da, zato Vas sad bole noge?!

dulebg
Gost
dulebg
9 mjeseci prije

Džaba ti povećavati tempo, kad ti je smrtni čas već upisan. Samo se ponižavaš! Uh što neki insistiraju da umru zdravi ??!

Mr MilanI
Gost
Mr MilanI
9 mjeseci prije

Logicno. Taru jajca duplo sporije od onih sa kratkim hodom. Boze, zar najjednostavnije cinjenice i dalje treba dokazivati.

Mercury
Gost
Mercury
9 mjeseci prije

A kako utječe na one koji brzo hodaju zbog stresa ili su na speedu?

POVEZANE VIJESTI

Izbornik